Dolaskom zimskih mjeseci i hladnih dana mnogi roditelji plaše se djecu izvesti vani jer bi se mogla razboljeti. Parkovi i igrališta su prazna, a djeca se više igraju u kući ili u igraonicama. 

Oblačenje i vremenske prilike

Ali, za djecu je zdravije da borave na čistom i hladnom zraku, nego u zatvorenim prostorima, jer su unutra izloženija infektima kao što su virusi i bakterije i zato češće obolijevaju. S druge strane, čist zrak i niske temperature sprečavaju njihovo širenje pa tako i obolijevanje djece, kaže prim. dr. Gordana Vuković.

- Kod nas je uobičajeno mišljenje da boravak na hladnom zraku, tj. minusima, vodi do obolijevanja djece, što nije tačno. Djecu treba obući slojevito. U odnosu na odrasle, trebaju imati jedan odjevni predmet više. Uvijek je bolje imati više slojeva nego, recimo, dva deblja i teža jer se između više slojeva zadržava topli zrak. Odjeća treba biti od prirodnih materijala, barem ona do tijela, a posljednji sloj treba biti od nepromočivih tkanina – pojašnjava dr. Vuković.

Dodaje da naročito treba voditi računa da djeci budu zaštićeni glava, vrat, ruke i noge. Na glavu se stavlja kapa, oko vrata šal i najbolje je preko toga navući kapuljaču. Kod malog djeteta preko glave se gubi više od 25 posto toplote. Na ruke se stavljaju rukavice s jednim prstom, a na noge tople čarape i nepromočiva obuća.

- Djeca do dvije godine imaju manje potkožnog masnog tkiva, a i sistem za termoregulaciju je slabije razvijen, tako da se lakše pothlade. Naravno, dijete ne treba ni pretopliti, da se ne bi znojilo. Djeca koja hodaju, odnosno, igraju se, imaju manju mogućnost da se pothlade od djece u kolicima, pa mališane u kolicima obavezno treba prekriti i dekicom i provjeravati toplotu njihovog tijela. Djeci ne treba stavljati šal preko usta, jer se kondenzira vlaga koja pogoduje razvoju bakterija i virusa, a treba im zaštititi lice i ruke masnim kremama – savjetuje dr. Vuković.

Dužina boravka

U zavisnosti od uzrasta djeteta, ističe, određuje se dužina boravka na hladnom vremenu. Djecu ne treba izvoditi vani kada je mećava, kada puše jak vjetar, maglovito ili je zrak zagađen.

Bebe mogu boraviti vani, ukoliko su pravilno obučene, od 20 do 30 minuta na temperaturi oko 0 stepeni. Treba ih izvoditi u najtoplijem dijelu dana.

- Djeca uzrasta do 2 godine mogu boraviti 30 minuta na temperaturi do -5 stepeni, a djeca od 2 do 4 godine u više navrata po 30 minuta. Djeca od 4 do 10 godina mogu biti vani na temperaturi do minus 10 stepeni više puta po 30 minuta, pogotovo ako su fizički aktivna. Povremano treba provjeravati jesu li oznojena ili pothlađena. Ako su oznojena, treba ih uvesti u zatvoren, topao prostor i presvući, ako su pothlađena, treba ih, također, uvesti na toplo mjesto. Crveni nosići koji cure nisu znak pothlađenosti. Djeca starija od 10 godina mogu provesti na hladnom koliko i odrasli – poručuje dr. Vuković.

Virusi se razmnožavaju na toplom 

U zatvorenim prostorima, naročito u vrijeme epidemija virusima i bakterijama, navodi dr. Vuković, gripa i zarazne dječije bolesti veoma brzo se šire, jer su to uglavnom oboljenja koja se šire kapljičnim putem.

Virusi se razmnožavaju na toplom i vlažnom zraku, a u malom prostoru, gdje se nalazi veliki broj djece, širenje je izuzetno brzo i vodi ka epidemijama. Vani hladan zrak sprečava razmnožavanje virusa, a i djeca, jačajući imunitet, rijetko obolijevaju.

Idite na skijanje, klizanje, sankanje...

Kod nas je uobičajeno da se beba ne izvodi vani prvih 40 dana nakon rođenja, bez obzira na temperaturu i godišnje doba. Ali, to je pogrešno. Kako pojašnjava dr. Vukovć, dijete staro tri sedmice može boraviti vani u početku 10 minuta, zatim se polako može povećavati trajanje boravka na 20 minuta, a vani najviše može boraviti pola sata.

- Preporučujem da se djeca, i pored minusa i hladnoće, izvode vani. Da se od 4. godine bave skijanjem, klizanjem, a čim mogu da sjede samostalno i sigurno ili u krilu odrasle osobe i sankanjem, kao i grudvanjem, jer će biti zdravija. Veća djeca manje će sjediti za kompjuterom u zatvorenim prostorima, a tako će u starijoj dobi biti manje sklona kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu i povećanoj tjelesnoj težini – navodi dr. Vuković.