Menopauza označava posljednju menstruaciju ili prestanak menstruacijskih krvarenja, završetak reprodukcijskog ciklusa žene, koji se uobičajeno javlja između 45. i 55. godine. Međutim, menopauza može nastupiti i između 40. i 60. godine, ali i ranije, kao posljedica operacije ili bolesti, navodi dr. Željko Pavlović, specijalista ginekologije i akušerstva te onkolog iz Naše klinike u Istočnom Sarajevu.  

Prvi znakovi

- Dijagnoza menopauze može se postaviti tek nakon 12 mjeseci amenoreje, odnosno izostanka menstruacije. Rana menopauza nastupa između 40. i 45. godine i nije je moguće zaustaviti niti obrnuti, ali liječenjem se ublažavaju njeni neugodni simptomi. Znakovi rane menopauze kod nekih žena mogu biti blaže, a kod nekih ozbiljnije izraženi - kaže dr. Pavlović.

Stručnjaci navode da se obično mogu prepoznati po neredovnim ciklusima, skraćenom trajanju menstruacije ili njenom izostanku, nepravilnom krvarenju, navalama vrućine ili valunzima, hladnim preznojavanjima. Također, žene mogu patiti od nesanice, promjena raspoloženja, depresije, smanjene želje za seksom, bolova u zglobovima i mišićima, a zbog povećanja apetita može doći i do gojaznosti. Zbog niskog nivoa estrogena može se povećati rizik od nekih oboljenja.

- Uzrok nastanka menopauze je iscrpljivanje funkcije jajnika, pri čemu naposljetku potpuno prestaje produkcija ne samo ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona nego i muških spolnih hormona androgena, testosterona i DHEA-S. Jajnik sadrži maksimalan broj jajnih stanica još i prije rođenja, a već tada počinje njegovo starenje. Smatra se da će prosječna žena u svom reproduktivnom životu imati oko 380 do 400 ciklusa, da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a da će u procesu sazrijevanja utrošiti oko 15.000 do 20.000 folikula. Nakon 40. godine folikula je sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više - pojašnjava dr. Pavlović.

Ako je dijagnoza preuranjene menopauze čvrsta, pojavit će se simptomi poput navale vrućine, noćna znojenja, vaginalnih promjena i promjena urogenitalnog trakta u smislu stanjenja zida vagine, suhoće, nedovoljne elastičnosti, kao i osjetljivosti na infekcije. Tu su i psihičke tegobe kao što su brze promjene raspoloženja, umor, nesanica, otežana koncentracija, glavobolja, gubitak elastičnosti kože, osteoporoza i arterioskleroza.

- Ne uključi li se hormonsko liječenje, ženama prijeti mogućnost razvoja osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih bolesti tipičnih za starije (pretilost, dijabetes, rak dojke) - navodi dr. Pavlović.

Pristup liječenju

Ističe kako pristup liječenju treba biti strogo individualan, uz procjenu rizika i povoljnih učinaka hormonske terapije menopauze. Apsolutne prepreke hormonskom liječenju su trudnoća, preosjetljivost na bilo koji sastojak lijeka, rak dojke, teže oštećenje jetre i tromboembolijska bolest.

Ali mnogi simptomi menopauze i komplikacije koje se razvijaju kod postmenopauzalnih žena mogu se ublažiti ili čak izbjeći pravilnim stilom života.

- Redovno vježbanje, boravak u prirodi, kontrola tjelesne težine, nepušenje, izbjegavanje alkohola i kofeina, uzimanje hrane bogate vitaminima i mineralima, posebno kalcijem, može pomoći u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze, a ima i blagotvoran učinak na mentalno zdravlje. Važno je menopauzu i postmenopauzalno razdoblje shvatiti kao prirodan tok života, a ne kao bolest - rekao je dr. Pavlović.

Skraćeno ili produženo vrijeme između ciklusa

Jedan od najranijih simptoma za period koji prethodi menopauzi, govori dr. Pavlović, jeste promjena ritma uobičajenih menstruacijskih ciklusa. Vrijeme između ciklusa skraćuje se ili produžuje, ili menstruacijsko krvarenje povremeno sasvim izostane. Intenzitet mjesečnih krvarenja postaje obično slabiji, iako povremeno, posebno kod dugih ciklusa, mogu nastupiti i obilnija, nepravilna krvarenja.