Najveća promjena u životu žene su periodi klimaksa i menopauze i nerijetko ih prate brojne poteškoće. Neki od simptoma mogu u velikoj mjeri utjecati na fizičko, ali i psihičko stanje i iako se često shvataju kao dva ista pojma, oni to ipak nisu.

Razlike u fazama

Menopauza predstavlja zadnju menstruaciju u životu žene i znak je iscrpljenosti jajnika te pada razine hormona koji reguliraju normalan menstruacijski ciklus. Perimenopauza ili predmenopauza je period prije zadnje menstruacije. Postmenopauza je period koji počinje godinu dana nakon zadnje menstruacije. Klimaks je dio faze starenja koju žena prolazi od reproduktivne dobi, preko menopauze do postmenopauze i može trajati 15 do 20 godina.

Mnoge žene i prije pojave tipičnih simptoma menopauze osjećaju niz zdravstvenih tegoba kao što su bolovi u mišićima i zglobovima, vrtoglavice, probavne smetnje, depresija ili napadi panike.

- Karakteristični, ali i najčešći simptomi rane postmenopauze zbog kojih se žene obraćaju svom ginekologu su valunzi, noćna znojenja, lupanje srca, glavobolja. Oni pokreću kod mnogih žena i cijeli niz psihičkih promjena kao što su tjeskoba, depresija, emocionalna labilnost, manjak energije i libida te nesanica s posljedičnim kontinuiranim umorom. Na njih se nadovezuje suhoća rodnice, bolovi kod spolnog odnosa, problemi s mokrenjem, suha koža smanjenog tonusa - nabrojila je dr. Ivana Pentz. Međutim, simptomi klimaks i postmenopauze mogu se znatno ublažiti te tako olakšati završetak reproduktivnog ciklusa žene.

Faza predmenopauze

Suprotno ustaljenom vjerovanju, menopauza nije period nakon zadnje menstruacije, već je to naziv za samu zadnju menstruaciju. Kad kažu “menopauza”, većina ljudi ustvari misli na postmenopauzu, kako se tačno naziva period nakon zadnje menstruacije.

Kako navodi dr. Pentz, menopauza se dijeli na:

1. prijevremenu – prije 40. godine života

2. ranu – između 40. i 45. godine

3. uobičajenu – iza 45. godine života.

Dob u kojoj menopauza nastupa je genetski predodređena i uglavnom se dešava oko 50. godine života.

Prije menopauze se, nakon perioda s povišenim estrogenom, postupno 1-2 godine smanjuje lučenje estrogena (estradiola). Lučenje progesterona se konstantno smanjuje od samoga početka.

Mjesečnice postaju neredovne, a ciklusi kratki ili produženi (oligomenoreja – razmak između dvije menstruacije je duži od 35 dana). Međutim, ponekad ovo nisu jedini simptomi koji ukazuju na skoru menopauzu.

Simptomi isto tako mogu varirati ovisno o ženi, njezinoj građi, životnim navikama, zdravstvenom stanju i genetici.

Neke žene imaju period menopauze jednako intenzivan poput onog kakvog su imale njihove majke. Druge nemaju gotovo nikakve drastične simptome.

Simptomi predmenopauze (rani klimaks simptomi)

Najčešći simptomi predmenopauze su vazomotorne tegobe – valovi vrućine, noćna znojenja, umor i fizička slabost, debljanje i preraspodjela masti, urogenitalne smetnje, lupanje srca, vrtoglavica, promjene u okusu i mirisu, tjeskoba, napadaji panike.

Velik broj navedenih simptoma uzrokuju hormonalne promjene koje nastupaju od 3 do 5 godina prije menopauze, intenzivnije godinu do dvije prije. Period nastupanja takvih promjena smatra se početkom perimenopauze.

U ostale simptome spadaju  glavobolja, pad libida, stanjivanje kože, stanjivanje kose, problemi s pamćenjem, promjene ponašanja, depresija, loša koncentracija.

Ove kao i druge simptome neće osjetiti sve žene. Osjetljivost na promjene ovisi o ličnoj osjetljivosti na estrogen i progesteron. Žene koje su imale problema s hormonima te one koje su osjećale tijekom plodnog razdoblja simptome PMS-a ili su imale postporođajnu depresiju imaju veće šanse iskusiti simptome perimenopauze.

Faza postmenopauze

Menopauza označava završetak reproduktivnog ciklusa žene.

Uzrok menopauze je postupno iscrpljivanje funkcije jajnika što dovodi do potpunog prestanka sinteze ženskih spolnih hormona. Zatim slijedi period postmenopauze.

Otprilike 50-80 posto žena će doživjeti većinu simptoma postmenopauze, dok je vrlo mali broj onih koje ih uopće neće osjetiti.

Simptomi postmenopauze rezultat su smanjene razine hormona, prvenstveno estrogena (estradiola). Zapravo, može se reći kako je postmenopauza period prilagodbe tijela na takvu smanjenu razinu hormona.

Uobičajeni simptomi klimaksa su znojenje tokom noći i napadi vrućine, pojačani otkucaji srca, depresivna raspoloženja, razdražljivost, osjećaj tjeskobe i emocionalna labilnost, manjak koncentracije, povećanje tjelesne težine i preraspodjela masti (nakupljanje masti u području trbuha), glavobolja, nesanica, manjak ili gubitak libida, promjene u strukturi kose, kože i noktiju, bolovi u kostima, zglobovima i mišićima, suha rodnica, bolovi tokom spolnog odnosa, inkontinencija, bolest krvnih žila, povlačenje desni, gubitak zuba, promjene osjetila – slabiji vid i sluh, suhoća oka i osteoporoza s prijelomima.

Žene se najviše, čak 70 – 80 posto njih, žale na valunge, tačnije valove vrućine.

Posljedica su širenja krvnih žila u koži i privremenog rasta temperature. Koža je topla i crvena, a znojenje može biti izuzetno obilno. Napadi traju do 10 minuta, a mogu se javljati i 20 do 30 puta. Češći su noću što žene budi iz sna pa dvije trećine njih navodi kako su hronično neispavane.

Valovi vrućine, noćna znojenja i nesanice su glavne smetnje rane postmenopauze. S njima su udružene psihičke smetnje koje “domino efektom” ruše kvalitetu života.

Vazomotorne tegobe vode do razdražljivosti, tjeskobe i depresije, emocionalne labilnosti, straha od starenja i gubitka privlačnosti te posljedično pada libida i razine energije.

Drugu veliku skupinu problema koja djeluje prvenstveno na ženino psihičko stanje čini utjecaj smanjena razine estrogena na urogenitalno područje.

Gube se elastična i kolagena vlakna, koža tog područja postaje tanja i suha, mišići dna zdjelice slabe, sluznica je atrofična što posljedično vodi do suhoće rodnice i dispareunije – bolnih spolnih odnosa.

Opada glikogen i količina laktobacila, pH raste – gubi se zaštitna barijera rodnice, upale i povrede su češće. Mijenjaju se i dijelovi mokraćnog sistema, pa se javlja čitav niz tegoba poput inkontinencije te učestalog, hitnog i bolnog mokrenja.

Gubitak kolagena manifestira se i na promjenama na koži, kosi, noktima, mišićima i zglobovima. Kosti također gube svoju gustoću (osteoporoza) zbog čega su podložnije lomovima (zglobovi, kuk).

Mnogi simptomi klimaksa mogu biti prilično neugodni. Međutim, danas postoje široke terapijske mogućnosti kojima se ublažavaju razni simptomi menopauze, a osim toga pozitivne rezultate pokazuju i meditacija, akupunktura i ljekovito bilje.

Nadomjesna terapija

Iako sve menopauzalne žene doživljavaju gotovo iste promjene u pred i postmenopauzi, njihov je biološki odgovor, a time i potreba za liječenjem različita.

- Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) je još uvijek prva linija terapije za ublažavanje klimakteričnih simptoma, prevenciju osteoporoze, ali i kardiovaskularnih događaja. Može se definirati kao liječenje samim estrogenima ili gestagenima (monoterapija) i estrogenima u kombinaciji s gestagenima (sekvencijsko ili kontinuirano kombinirano liječenje). Estrogeni koji se koriste u HNL-u su prirodni, dok gestagenska komponenta je uglavnom sintetska. HNL se primjenjuje oralno (tablete), transdermalno (naljepci), perkutano (gel i sprej) te vaginalno u obliku vaginaleta ili krema - objašnjava dr.sc. Ivana Pentz, specijalistica ginekologije i opstetricije iz zagrebačke Poliklinike Fleur.

Prema iskustvu dr. Pentz, poboljšanje simptoma je uočljivo kroz nekoliko sedmica nakon početka uzimanja terapije, ali važno je početi koristiti HNL na vrijeme (po pojavi prvih simptoma ili u prvih nekoliko godina nakon menopauze) te u odgovarajućoj dozi. Najčešće su to niskodozažni preparati koji donose pozitivne efekte i koristi, manje nuspojava i rizika.

- Ženama koje ne žele ili ne smiju koristiti HNL preporučujem tzv. lijekove bez recepta. Iako takvim lijekovima naučno nije dokazana veća efikasnost u odnosu na placebo, mogu se koristiti za smanjivanje vazomotornih smetnji - kaže dr. Pentz.

Također, poznato je da zdrava i uravnotežena prehrana i tjelovježba značajno doprinose ublažavanju vazomotornih smetnji i smanjuju rizik za bolesti krvožilnog sistema i kosti. Tjelovježba kao što su joga, ples, šetnja u prirodi dokazano smanjuju vazomotorne smetnje, poboljšavaju raspoloženje i jačaju kosti.

Terapija kod prijevremene i rane menopauze

Prijevremena menopauza javlja se prije 40. godine, a rana menopauza između 40. i 45. godine života žene. Ženama u ranoj menopauzi također se preporučuje što prije započeti uzimati HNL i nema vremenskog ograničenja trajanja terapije, tim više što su te žene duže izložene nedostatku estrogena sa svim svojim posljedicama. 

Ostvarenje trudnoće za žene s prijevremenom menopauzom je moguće samo uz donaciju jajnih stanica, koja zakonski nije moguća kod nas u regionu, nego je potrebno ići u specijalizirane klinike u Europi. Važno je da sve vrijeme pripreme za trudnoću žena u prijevremenoj menopauzi uzima HNL kojim se unutrašnji genitalni organi održavaju vitalnim i pripremaju za potencijalnu trudnoću - kaže dr. Pentz.

Menopauza i karijera

Australazijsko društvo za menopauzu (Australasian menopause society) na svojim je stranicama 2016. objavilo članak u kojem se govori o novim prijedlozima za poslodavce kako bi podržali žene tokom perioda menopauze, ali i godina koje slijede. Preporučuju se promjene na radnom mjestu, ali i programi promicanja zdravlja. 

Jedan od voditelja projekta, Gevin Džek (Gavin Jack) smatra da bi upravo radno mjesto trebalo biti mjesto na kojem se žene mogu informirati o menopauzi.

Poslovna i upravljačka literatura se gotovo uopće ne bavi pitanjem menopauze na radnom mjestu. 

Jedna od prethodno provedenih studija pokazuje da su žene sa simptomima menopauze u periodu od 12 mjeseci imale račun zdravstvenog osiguranja od 339 miliona dolara, 27 miliona dolara velik trošak zbog gubitka posla te 1,5 miliona više posjeta medicinskim ustanovama, nego žene koje nisu pokazivale simptome menopauze.

Naučnici ističu da bi se preopterećenost zdravstvenog sistema znatno smanjila, baš kao i ekonomski troškovi, kada bi poslodavci pružili podršku i razumijevanje svojim djelatnicama.

Premda zvuči komplicirano, zapravo je riječ o osiguravanju sigurnih i zdravih radnih sredina bez diskriminacije.

Menopauza i menstruacija

Budući da hormonalne promjene utječu na jajnike, ciklus može trajati duže ili kraće nego obično ili izostati nekoliko mjeseci, biti manje ili više obilan. Anovulacijski ciklusi su češći, kao i probojna krvarenja (spotting). Ako vam menstruacije izostanu duže od tri mjeseca ili su prisutni simptomi poput umora ili teškog disanja, potrebno je obratiti se liječniku.

Ovo posebno vrijedi za osobe mlađe od 40 godina.

Metode samopomoći 

Određene promjene u načinu života mogu uvelike utjecati na ublažavanje simptoma perimenopauze i klimaksa.

Prvenstveno se preporučuje zdrava i raznovrsna prehrana, bazirana na namirnicama koje osiguravaju kalcij, kao što su mliječni proizvodi, sir, sardine, losos i zeleno lisnato povrće.

Adekvatan unos kalcija će usporiti snižavanje gustoće kostiju i nastanak osteoporoze s prijelomima.

Osim toga, od velike koristi pri ublažavanju simptoma menopauze i klimaksa može biti i umjerena fizička aktivnost koja će pomoći u održavanju opće kondicije, smanjiti rizik od razvoja bolesti srca te ojačati kosti.

Preporučuje se aktivnost na otvorenom s obzirom na to da izloženost suncu potiče proizvodnju vitamina D koji pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz hrane te tako doprinosi zdravim kostima i zubima.

Istraživanje objavljeno 2012. u časopisu Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, a provedeno na 44 žene u postmenopauzi koje su imale problema s nesanicom pokazuje kako prakticiranje joge može u velikoj mjeri olakšati probleme sa spavanjem te ublažiti druge simptome, kao što su snižavanje razine stresa, valovi vrućine, noćno znojenje i slično. U navedenom istraživanju je utvrđeno kako je nakon 4 mjeseca prakticiranja joge u trajanju od 15 minuta dnevno došlo do znatnog ublažavanja simptoma menopauze. Na satovima joge primjenjivale su se vježbe istezanja koje prate pravilne tehnike disanja.

Uz zdravu prehranu i fizičku aktivnost, također se preporučuje i izbjegavanje stresnih situacija, dovoljno odmaranja te nošenje pamučne odjeće kako bi ublažili napade vrućine. 

Ključne mjere koje možete poduzeti su:

1. Redovno vježbajte – pazite da su vježbe u skladu s vašim godinama, ali i zdravstvenim tegobama koje imate, ako imate probleme s kičmom, nemojte dizati teške predmete

2. Ojačajte dno zdjelice kako biste izbjegli neke oblike urinarne inkontinencije (Kegelove vježbe)

3. Ograničite unos kofeina, šećera i alkohola

4. Prestanite pušiti

5. Redovno i dovoljno spavajte te se odmarajte po potrebi tokom dana

6. Ako je potrebno, uzimajte hormonsku terapiju.

Iskoristite ovaj period menopauze kao prigodu za prevenciju bolesti i dugoročno poboljšanje zdravlja i kvalitete života.

Prirodni lijekovi i dodaci prehrani

Ako promjena načina života, kao ni hormonska terapija, nisu dali rezultate, onda je definitivno vrijeme za isprobavanje alternativnih metoda ublažavanja simptoma.

Potražite začinske ili biljne proizvode koji se mogu pronaći na tržištu (kreme ili dodaci prehrani) čiji su ključni sastojci fitoestrogeni.

Vitamin E možete potražiti u apoteci, izdaje se bez recepta. Vitaminom E bogate su i klice žitarica, hladno prešana biljna ulja, kukuruzno ulje, iznutrice, jaja, orašasti plodovi, suncokretove sjemenke, tamnozeleno lisnato povrće, batat.

Vitamin C također možete potražiti u apoteci bez recepta, dobrodošao je čak i u kombinaciji s ostalim vitaminima. Vitaminom C su bogati citrusi, zelena paprika, dinja, bobičasto voće, kivi, paradajz, zeleno lisnato povrće.

Beta-karoten – batat, bundeva, dinja, marelica, mrkva, paprika, papaja, paradajz, lubenica, rotkvice, zobene pahuljice.

Cink – crveno meso, jaja, sir, iznutrice, cjelovite žitarice, plodovi mora, mahunarke, ,miso, tofu, pivski kvasac, gljive, sjemenke bundeve i suncokreta.

Selen – heljda, kvinoja, ječam, proso, raž, smeđa riža, zob, masna riba, školjke, sezam, brazilski oraščići.

Polifenoli – sjemenke grožđa, crno vino, indijski i zeleni čaj.

Evropska borovnica bogata je antocijaninima. Antocijanini ojačavaju zidove krvnih žila, smanjuju upalu i stabiliziraju kolagen.

Djetelina je bogat izvor fitoestrogena. Pomaže u normalizaciji menstrualnih ciklusa, bolnih menstruacija, ali i smanjivanja simptoma menopauze te djeluje preventivno protiv raka.

Neven se još od davnina koristi kao pomoć u normalizaciji menstrualnog ciklusa te kod smanjenja menstrualnih bolova.

Od tinktura posebno se mogu izdvojiti tinktura konopljike i tinktura crvene djeteline.

Zdrav pristup životu općenito je najvažnija stavka u borbi s nemilosrdnim simptomima menopauze. U menopauzi će vam se činiti da vam se život u potpunosti okreće naopačke i to se doista događa.

Bit će vam vrlo teško kontrolirati se, ali upravo zato morate prihvatiti pomoć stručnjaka. Nitko vas ne može prisiliti da uzimate dodatke i hormonsku terapiju, ali prihvatite barem pomoć terapeuta. To što vam se događa u potpunosti je normalno, psihička reakcija na promjenu također je u potpunosti normalna.

Mnoge žene su iskusile psihičke probleme tokom pred i postmenopauze. Ne dozvolite da vam menopauza uništi život na kakav ste navikli.