Multipla skleroza (MS) je neurodegenerativna autoimuna bolest koja napada bijelu masu centralnog nervnog sistema. Upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano deblo i kičmenu moždinu. Javlja se u svim životnim dobima, ali najčešća je između 18. i 50. godine života. Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidivog toka.

Ženska populacija

- Mnogi istraživači smatraju da je multipla skleroza autoimuna bolest u kojoj organizam, preko hiperaktivnog imunološkog sistema, stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog tkiva. U slučaju multiple skleroze to je mijelin, a uzročni faktor iz okruženja mogao bi biti virus. Trenutno u svijetu oko 2,5 miliona ljudi ima ovu bolest - kaže neuropsihijatrica doc. dr. med. Ljubica Todorović.

Kao i kod drugih autoimunih bolesti, procent oboljelih veći je u ženskoj populaciji.

- Uzrok multiple skleroze nije poznat. Smatra se da je oštećenje bijele mase mozga posljedica abnormalnog odgovora na jedan ili više antigena mijelina koji se dešava kod genetski predisponiranih osoba, a poslije izlaganja još neidentificiranim faktorima vanjske sredine - ističe dr. Todorović.

Rani simptomi obično su blagi i zbog njih mali broj pacijenata zatraži ljekarsku pomoć. Tek nakon drugog ili trećeg napada, pacijent zatraži pomoć. Početni simptomi su dupla slika, miješanje crvene i zelene boje ili čak sljepilo na jednom oku. Neobjašnjivi vidni problemi obično se poboljšavaju tek u višim stadijima bolesti.

- Kod većine bolesnika s multiplom sklerozom javlja se i slabost mišića u udovima i problemi s koordinacijom i ravnotežom. Umor je čest, a mnogi bolesnici imaju simptome kao što su neosjetljivost, svrab kože, trnci, dok drugi mogu osjećati bolove. Teškoće govora, tremor i vrtoglavica su često prisutne tegobe – ističe dr. Todorović.

Spontani recidivi

Gotovo polovina ljudi s multiplom sklerozom ima kognitivne teškoće poput poremećaja koncentracije, pažnje, pamćenja, teškoća u rasuđivanju i takvi simptomi su često blagi i obično se preskaču i zanemaruju.

- Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakteriziraju ga izmjene, faze pogoršanja (egzacerbacije) i faze mirovanja (remisije) bolesti. U početku, nakon pravog napada, remisije mogu trajati mjesecima i godinama, čak i više od 10 godina. Kod bolesnika koji imaju česte napade, pogotovo ako se bolest pojavi u srednjim godinama, tok bolesti može biti izrazito brz i u kratkom periodu dovesti do razvoja invalidnosti. Recidiv može nastati spontano ili može biti potaknut infekcijom. Kako recidivi postaju češći, onesposobljenost se pogoršava i može postati trajna - naglašava dr. Todorović.

Uloga godina

Očekivano trajanje života bolesnika s multiplom sklerozom je 50 godina, što je 10 godina manje od trajanja života drugih osoba. Gotovo 40 posto pacijenata doživi 70 godina života. Ipak, dvije trećine smrtnih slučajeva među ljudima s multiplom sklerozom direktno je povezan s posljedicama bolesti. Iako većina bolesnika gubi sposobnost hodanja prije kraja života, oko 90 posto bolesnika s multiplom još je u stanju hodati samostalno 10 godina nakon početka bolesti, a 75 posto nakon 15 godina.