Preporuke ljekara su da se beba doji barem prvih 12 mjeseci života. Ako ranije prekinete s dojenjem, bebi trebate dati hranu sa dodatnim željezom. Obično kravlje mlijeko, kozije, sojino i rižino mlijeko ne treba davati bebama mlađim od godinu dana, jer nisu bogata željezom te ih tako male bebe teško vare. Opredijelite se za odgovarajuću formulu i obavezno se posavjetujte sa svojim pedijatrom.

Ako ranije prekinete s dojenjem, bebi trebate dati hranu sa dodatnim željezom

Prestanak dojenja – kada i kako

Slatko je okus koji stvara najviše ovisnika kod mladih i odraslih širom svijeta. Šećer je jedna od onih zločestih stvari koja djecu pretvara u žrtve velikih žudnji i to u vrlo ranoj dobi. 
Za odrasle slatkiši postaju porok kojeg se vrlo teško odreći. Najukusnija hrana puna je šećera, no postoji način da se taj isti šećer smanji, a osjećaj ugode i zadovoljstva ostane na vrhuncu. 
Rafinirani šećer koji se konzumira u velikim količinama može biti uzročnik mnogih ozbiljnih bolesti među kojima su dijabetes i pretilost te sve posljedice za zdravlje koje ove bolesti donose. 
Nutricionisti upozoravaju da nisu svi šećeri isti i da postoji razlika između onih koji su industrijski proizvedeni i onih koji doleze ravno iz plodova prirode.
Ljudi bi zapravo trebali izbjegavati visoko glikemični šećer, kao što su sukroza (kuhinjski šećer), glukoza, dekstroza, galaktoza, kukuruzni sirup, dekstrin, koncentrirani voćni sok, sirup i sl. 
Namirnice poput kupljenih sokova, sladoleda, pekarskih proizvoda, konzerviranog voća i slatkiša puni su upravo visoko glikemičnih šećera.
Evo nekoliko savjeta pomoću kojih u svojoj kuhinji i prehrani vaše porodice možete smanjiti upotrebu šećera i poraditi na općem zdravstvenom stanju i velikih i malih ukućana.

1. Ukoliko jedete žitarice, potražite one bez šećera pa im zajedno sa mlijekom dodajte svježe voće (npr. banane) i malo meda.
2. U potpunosti izbacite sokove rađene od koncentrata voća i potražite one na kojima piše "100-postotni voćni sok". Ipak, i u njima ima dodanog šećera, pa je najbolji izbor svježe ocijeđeno voće kod kuće.
3. Pokušajte smanjiti konzumaciju kečapa koji je pun šećera. Navodno jedna kašika kečapa sadrži kašičicu šećera.
4. Ukoliko su čokoladoljupci, pokušajte djeci ponuditi tamnu čokoladu. Što je čokolada bliže sirovom kakau, to je zdravija.
5. Izbacite kupljene sirupe svih vrsta - kako one za slaganje sokova, tako i one koji služe kao dodatak sladoledu ili palačinkama. Pokušajte ih zamijeniti prirodnim agavinim ili javorovim sirupom ili pak medom.
6. Jedna kriška torte ili kolača ima najmanje 15 kašičica šećera. Ovakve deserte možete zamijeniti voćnim salatama pri čemu koristite sezonsko voće i potreba za slatkim okusom bit će zadovoljena.
7. Ponudite ukućanima hurme i smokve koji pomalo okusom podsjećaju na karamele, slatke su i prirodne, a bogate vlaknima.

Nutricionisti upozoravaju da nisu svi šećeri isti i da postoji razlika između onih koji su industrijski proizvedeni i onih koji doleze ravno iz plodova prirode. Najbolji šećer dolazi iz plodova prirode

Sedam načina kako smanjiti šećer u jelu djece

U nedostatku vremena roditelji često odluče ne forsirati djeci zdrave zalogaje. Ipak, zdrave navike stječu se od malena, stoga evo nekoliko savjeta za navikavanje djece na hranjiva i ukusna jela.
* Ne kupujte (ili kupujte manje) nezdravu hranu. Kada im nezdrave grickalice nisu nadohvat ruke, djeca će kad-tad morati posegnuti za nekim zdravim obrokom.
* Češće djeci ponudite jela koja bi mogla zavoljeti (palačinke s voćem, razno povrće u salati, sitno voće u porciji žitarica itd).
* Uključite djecu u pripremu hrane. Kada ulože trud u njeno spremanje, radije će jesti konačni proizvod.
* Napravite raspored obroka i pridržavajte ga se. Djeca vole rutinu. 
* Spremite zdrave grickalice i stavite ih na djeci dostupnom mjestu.
* Zaboravite pravilo „počisti tanjur". Djeca znaju kada su sita.
* Nipošto ne isključujte poslastice iz dječije prehrane. Umjerena konzumacija slatkiša bolja je nego povremeno prejedanje do čega će sigurno doći kada se djeca dočepaju omiljenih slastica.
* Stvarajte naviku jedenja za trpezarijskim stolom umjesto ispred TV-a. Televizija može okupirati dijete do te mjere da ne obrati pažnju na to da je sito i nastavi jesti.
* Budite dobar uzor! Najbolji način da utječete na dijete jeste da mu budete primjer.

Kako navići djecu na zdraviju prehranu

Dijete ne mora se uvijek počistiti tanjir

Većina pedijatara preporučuje da voće koje dajete bebi huhati do 8. mjeseca. Kuhanjem voće postaje svarljivije, te se na taj način smanjuje mogućnost nastanka stomačnih tegoba kod bebe. Kožicu uvijek treba odstraniti, naročito za bebe mlađe od osam mjeseci. 
Zašto je voće zdravo
Voćem se u organizam unose tečnost voda, vitamini, minerali, oligoelementi, organske kiseline, mirišljave materije, biljna vlakna te malo bjelančevina i masti. Sadržaj pojedinih sastojaka i njihov međusobni odnos ovise o vrsti voća, stadiju zrelosti...
Vitamina C ima najviše u agrumima, ribizli, grožđu, bobičastom voću, kajsiji, breskvi, grejpfrutu i šipku. I relativno male količine svježeg voća zadovoljavaju dnevne potrebe djece. Beta-karotena (provitamin A) ima u kajsiji, breskvi, grožđu i svim vrstama žutog voća. Željeza ima u malini, kupini, breskvi, kajsiji, borovnici, jagodama i koštunjavom voću. 
Kako prati voće
Voće treba dobro oprati pod mlazom tekuće hladne vode. Tako se uklanjaju prašina i druga prljavština. Jagodičasto voće treba pažljivo prati da se ne ošteti. Hemikalije je nemoguće odstraniti pranjem, pa se majkama savjetuje da ogule voće koje pripremaju za bebu. 
Kada koje voće
Jagodičasto, citrusno i jezgrasto voće daje se bebi tek nakon prvog rođendana zbog moguće alergijske reakcije. To se posebno odnosi na djecu iz porodica u kojima ima alergijskih oboljenja. Bebama voće prvo dajite pasirano, zatim gnječeno pa sitno sjeckano. 
Kupovina i čuvanje voća
Kada kupujete voće, posebnu pažnju obratite na to da ono nije oštećeno, zaprljano, da se nije počelo kvariti. Gledajte boju, provjerite miris i čvrstinu ploda. Nemojte kupovati nezrele kao ni prezrele plodove.

Voćem se u organizam unose tečnost voda, vitamini, minerali, oligoelementi, organske kiseline, mirišljave materije, biljna vlakna te malo bjelančevina i masti

Šta treba znati o voću koje dajete mališanima

Voće svojim ukusom i mirisom utječe povoljno na apetit bebe. Voće se uvodi u bebin jelovnik tokom šestog mjeseca života. Možete ga dati u obliku voćnog soka (razblaženog), ili u obliku voćne kašice. 
To voće mora biti termički obrađeno, odnosno kuhano ili pečeno. Voće sadrži veliku količinu vode, ugljikohidrata, minerala, vitamina i mineralnih materija. Ima malo bjelančevina i masti (osim koštunjičavog voća - orag, lješnik, badem, koje se inače ne daje djeci prije tri godine života).
Na početku je djetetu najbolje davati sezonsko voće koje uspijeva na našem tlu: jabuka, šljiva, breskva, kajsija, kruška. Ovo voće maleni lako podnose. Citrusno voće, kao i jagode, kupine i maline ne treba davati djeci u prvoj godini života, zbog rizika od alergiskih reakcija.
Bebi uvijek pripremajte svjež voćni obrok, naročito sok, jer se stajanjem gubi vitamin C i neke kiseline. Voćni sok razblažite prokuhanom vodom i to u maloj količini (dvije kašičice).
Količinu soka postepeno povećavajte do 50 mililitara na dan. Vrijeme davanja soka je između dva podoja (mliječna obroka). 
Kako beba raste, od voća joj možete pripremati kašice, a zatim polako nuditi i svježe plodove.

Na početku je djetetu najbolje davati sezonsko voće koje uspijeva na našem tlu: jabuka, šljiva, breskva, kajsija, kruška

Voće je bebina poslastica

Kako podsticati djecu da jedu zdravu hranu, posebno povrće? Odgovor su dali američki naučnici koji su utvrdili da se povećanjem količine povrća koje se nudi djeci kao predjelo za ručak, povećava i njegov unos u glavnom jelu. 
U istraživanju je bilježen unos povrća 51 djeteta u vrtiću u četiri navrata. Djeca su podijeljena u četiri skupine: prva skupina nije dobivala predjelo, druga je dobivala 30 g, treća 60 g, a četvrta 90 g mrkve za predjelo. 
Kod djece koja su dobila 30 g mrkve za predjelo povećao se unos brokule, poslužene kao prilog uz glavno jelo, za gotovo 50 posto u usporedbi s djecom koja nisu dobila mrkvu za predjelo. Djeca koja su dobila 60 g mrkve za predjelo su utrostručila unos brokule. 
Rezultati studije se suprotstavljaju tradicionalnom vjerovanju da djeca ne žele jesti povrće. A evo i ideje roditeljima kako će navikavati svoju djecu na zdravu i uravnoteženu prehranu.

Kod djece koja su dobila 30 g mrkve za predjelo povećao se unos brokule, poslužene kao prilog uz glavno jelo, za gotovo 50 posto u usporedbi s djecom koja nisu dobila mrkvu za predjelo

Za djecu i predjelo od povrća

Hrenovke i kokice mogu biti opasni za djecu mlađu od pet godina pa je zato Američka akademija za pedijatriju pokrenula kampanju za obilježavanje namirnica kojima se djeca mogu ugušiti. 
Stručnjaci tvrde da kokice ne bi smjela jesti djeca mlađa od pet godina. Američka akademija za pedijatriju poziva i proizvođače hrane da redizajniraju neke svoje proizvode kako bi bili manje opasni za djecu. Na vrhu popisa najopasnije hrane su hrenovke kojima se ugušilo najviše djece. 
Hranom se u Sjedinjenim Državama svake godine uguši dvjestotinjak djece, a najrizičnija skupina su djeca do četiri godine. U dobi od 10 mjeseci do četiri godine djeca tek razvijaju sposobnost žvakanja i gutanja hrane. Najopasnija je napola sažvakana hrana koja vrlo lako može dospjeti u dušnik.

Hranom se u Sjedinjenim Državama svake godine uguši dvjestotinjak djece, a najrizičnija skupina su djeca do četiri godine

Kokice i hrenovke mogu biti opasni za djecu

Bebe koje se rano počnu hraniti na flašicu, bilo industrijskim mlijekom za dojenčad ili majčinim mlijekom, mogu u kasnijem periodu biti sklonije konzumiranju viška kalorija nego one koje su isključivo sisale, poručili su danas stručnjaci američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Do ovog zaključka oni su došli prateći 1.250 beba tokom prve godine života. Novo američko istraživanje pokazuje da je i način hranjenja bitan za kasniju manju sklonost gojenju, odnosno za samoregulaciju apetita. Objašnjenje bi moglo biti u tome što bebe kad sisaju imaju veću kontrolu nad time koliko će mlijeka unijeti.

Do ovog zaključka oni su došli prateći 1.250 beba tokom prve godine života

Bebe koje se hrane na flašicu sklonije su debljanju

Štetne navike prejedanja koje su sve češće kod djece direktna su posljedica slabijeg kretanja i prevelikog unosa slatkiša, što izaziva niz metaboličkih problema.
Iako se u sistemu za varenje slatkiši pretvaraju u glukozu, koja putuje u krv, a tijelu služi kao gorivo, djeca koja naviknu organizam na ovu vrstu šećera jedino novim unosom mogu popraviti raspoloženje. 
Posebno je velika opasnost to što redovno konzumiranje namirnica bogatih šećerima može dovesti do pojave gojaznosti, šećerne bolesti tip 2 i kardiovaskularnih bolesti. Ako svemu tome dodamo i to da se djeca u savremenom okruženju nedovoljno kreću i da se višak energije unesene hranom taloži u potkožnom masnom tkivu, opasne komplikacije su više nego moguće.
Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci, pa se zato odlučuju za manje prikladne namirnice. Zato treba znati da:
- Kuhinjski šećer (kristal) - 100 g daje energiju od 400 kcal;
- Žitni slad - 450 kcal na 100 g;
- Med -100 g daje oko 320 kcal.
Zbog svega količinu namirnica bogatih tzv. brzim šećerom držite pod kontrolom. I razgovarajte s djecom o količini slatkiša koju su pojela tokom dana. Zajedno napravite raspored kako bi se izbjegle nepovoljne posljedice pretjerivanja u slatkišima. 
Od velike pomoći je i to da u danima u kojima se slatkiši unose u velikim količinama, u potpunosti treba isključiti jela pripremljena prženjem u dubokom ulju, pohovana i slično. 
Roditelji uvijek trebaju imati na umu da slatkiši:
- Daju obilje energije, a siromašni su vitaminima, mineralima i antioksidansima; 
- Iz ishrane izbacuju druge namirnice, čime se gubi objektivan osjećaj gladi;
- Utječu na promjenu raspoloženja;
- Imaju visok glikemijski indeks, što ih svrstava u manje poželjne namirnice;
- Štete zubima i kostima;
- Nepovoljno utječu na crijevnu floru.

Iako svjesni ozbiljnih posljedica, roditelji ipak imaju neodoljivu potrebu da ugode djeci, pa se zato odlučuju za manje prikladne namirnice

Treba li djeci treba uskratiti slatkiše

Malo je roditelja koji za stolom u vrijeme ručka, doručka ili večere nisu prošli kroz mučno ubjeđivanje s djetetom da pojede obrok. Maleni koji odbija hranu, čini se, vječiti je problem. Međutim, ukoliko dijete normalno raste i razvija se, nema mjesta panici.
Pedijatri tvrde da se roditelji trebaju naviknuti na to da im dijete samo okusi jelo za stolom i ostavi ga nakon jednog zalogaja. Ipak, ima slučajeva kada se treba ozbiljno zabrinuti i potražiti pomoć. 
Sve je više djece koja potpuno odbijaju hranu ili one koja pak jedu previše. To su samo neki od načina da maleni skrenu pažnju na sebe. 
Kada za stolom kaže „ne!", dijete na svoj način pokušava reći „danas protestujem!". 
Šta se najčešće krije iza takvih situacija? Nekada se odbijanje hrane javlja iznenada i tada je trenutak da se roditelji zapitaju, šta se to dešava u životu njihovog mjezimca. Psiholozi tvrde da je možda došlo do nesuglasica djeteta s roditeljima. 
Ili možda tata i mama za vrijeme obroka pričaju o stvarima, kao što su politička situacija, novac, kućni problemi. A, možda naprotiv za vrijeme obroka vlada potpuna tišina jer se roditelji drže tradicionalnih običaja da se za vrijeme jela ne priča. 
Dešava se čak da za vrijeme doručka ili ručka tata čita novine, a mama gleda omiljenu seriju na televiziji. 
Dijete će tako, odbijanjem hrane pokušati natjerati roditelje da obrate pažnju na njega. Takvi signali koje šalje dijete ne bi trebali ostati neprimijećeni. Psiholozi savjetuju da roditelji provode što više vremena s djecom, da im pokažu da ih vole isto kao i ranije i da se nisu promijenili. 
Tata i mama ne smiju griješiti i djetetu kada odbija jesti u zamjenu nuditi grickalice i slatkiše. Time neće popuniti nedostatak ljubavi. Malenima je potrebno nešto sasvim drugo. Na prvom mjestu to je više vremena i druženja s roditeljima.
To ne znači da mama i tata moraju provesti čitav dan s djecom. Dovoljno će biti da dva-tri puta sedmično popodne posvete malenima.

Sve je više djece koja potpuno odbijaju hranu ili one koja pak jedu previše. To su samo neki od načina da maleni skrenu pažnju na sebe

Kakve signale šalje dijete koje neće da jede

Pedijatri su zagovornici teorije da do šest mjeseci beba ne treba jesti ništa osim majčinog mlijeka. Čim počnete dijete hraniti čvrstom hranom, počinje učenje. 
Kada maleni uče jesti, to rade s puno zbave, pa se naoružajte strpljenjem i pomirite s tim da će hrane biti svuda po kući, a najmanje u bebinim ustima. Nabavite plastične, savitljive kašičice sa kojima će se dijete moći igrati i jesti bez bojazni da će se povrijediti. 
Ako sjedi u hranilici, stavite mu hranu u tanjir i dozvolite da ispituje, "pipka" ručak, "razvlači" ga po tanjiru i prstićima. Ne sipajte previše hrane, jer se djeca lakše snalaze s manjim količinama hrane. 
Djeca vole šareni pribor i posuđe u jakim bojama, jer ih to zabavlja, pa im nabavite pribor koji će samo ona koristiti. Osigurajte i prostor oko hranilice, jer će hrane biti po podu, na tepihu ili pločicama. 
Trudite se da što češće cijela porodica zajedno jede i od ručka napravite igru i dobru zabavu. Nije loše ni da obroci budu uvijek u isto vrijeme, jer bebe vole rutinu.

Djeca vole šareni pribor i posuđe u jakim bojama, jer ih to zabavlja, pa im nabavite pribor koji će samo ona koristiti

Kad je dijete spremno da jede za stolom

Masti služe kao izolator od temperaturnih promjena, oblažu organe, održavaju kožu zdravom, pomažu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima - A, D, E i K. Masti služe i kao skladišna energija, a za dojenčad i djecu koja brzo rastu masti su i važna građevna materija. 
Masne su kiseline građevni materijal, poglavito za mozak, koji je u djeteta nesrazmjerno velik u odnosu na odraslu osobu i troši oko 50 procenata energije unesene hranom. U tom su pogledu posebno važne nezasićene masne kiseline.
Masti u majčinom mlijeku
Hemijski sastav majčinog mlijeka jedinstven je i najbolje prilagođen potrebama dojenčadi tokom prvih mjeseci života i ono je najbolja hrana za male bebe. Masti su u majčinom mlijeku zastupljene u približno 50 posto energetskog udjela, a vrsta masti koja prevladava je jednostruko nezasićena masna kiselina - oleinska. 
Upravo ona masna kiselina koja prevladava u maslinovom ulju! Osim toga, esencijalna masna kiselina - linolna - jednako je zastupljena u majčinom mlijeku kao i u maslinovom ulju. 
Samo punomasno mlijeko
Tokom prvih šest mjeseci, majčino mlijeko sadrži svu potrebnu količinu kalorija i masti za dojenčad. Od šestog mjeseca do godine dana, iako se uvode nove namirnice i izvori masnoća, majčino mlijeko i dalje ostaje osnovni izvor masti u prehrani. 
Cijelu prvu godinu masti čine približno polovicu energetskih potreba. Tek nakon prvih nekoliko godina života, udio masnoća u prehrani djeteta treba smanjivati i postepeno preći na 30-33 procenta ukupne energije, koliko bi, prema preporukama, trebale konzumirati zdrave odrasle osobe. 
Za dojenčad i djecu masti su izuzetno važne hranjive tvari i stoga nikakva restrikcija u prvih nekoliko godina života ne dolazi u obzir. To u praksi znači da nije preporučljivo davanje obranog mlijeka i mliječnih proizvoda 
Najsličnija masnoća
Budući da je dojenčad od prvih dana života naviknuta na unos oleinske masne kiseline putem majčinog mlijeka, najsličnija masnoća s kojom valja nastaviti i tokom dohrane je maslinovo ulje. Osim što sadrži oleinsku masnu kiselinu, opskrbljuje mladi organizam prijeko potrebnim esencijalnim masnim kiselinama (linolnom i alfa-linolenskom) koje se ne mogu sintetizirati i stoga ih valja unositi hranom. Esencijalne masne kiseline nužne su za adekvatan rast, očuvanje zdravlja kože, vida, mozga i brojne druge tjelesne funkcije. 
Kada dodati ulje u bebinu hranu
U hranu za dojenčad ne stavlja se so niti drugi začini, a valja izbjegavati i dodavanje šećera. Nasuprot tome, dodatak masnoća se preporučuje, posebice kada se započne s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama, obično od šest mjeseci starosti. Maslinovo ulje posebno se preporučuje kao dodatak dojenačkim kašicama, zbog specifičnog lipidnog profila, ali i zbog sadržaja brojnih drugih molekula s blagotvornim djelovanjem na zdravlje. 
Dodatak čajne kašičice maslinovog ulja povrtnim kašicama, osim što osigurava izvor korisnih masti i kalorija, ujedno pospješuje apsorpciju vitamina topljivih u mastima - A, D, E i K. Spomenuti vitamini, koji se nalaze u povrću, ne bi se mogli adekvatno apsorbirati bez prisustva određene količine masti.

Znate li za sličnosti između majčinog mlijeka i maslinovog ulja? Čim počnete s dohranom povrtnim, mesnim i ribljim kašicama kojima se nerijetko dodaju i žitarice uspite i malo maslinovog ulja

Sve što trebate znati o masnoćama u bebinoj prehrani

1. Prirodna prehrana (dojenje).
2. Odgodite čvrstu hranu, a kad počnete s njom, uključite koncentriranu hranu koja je bogata hranjivim sastojcima, ali niskokalorična (radije povrće umjesto voća i žitarice umjesto slatkiša).
3. Svaki bebin plač ne znači da je gladna (možda je žedna, osamljena ili želi da je nosite).
4. Ne nalijevajte bebu sokovima. Gotovi sokovi imaju isto toliko kalorija koliko i mlijeko, ali su siromašniji hranjivim sastojcima. Prekomjerno uzimanje sokova u dojenačkoj dobi može biti uzrok pretilosti. Umjesto koncentriranih sokova treba davati razblažene.
5. Kad je budna, beba uvijek treba biti u pokretu.
6. Poštujte apetit svoga djeteta. Brojni se roditelji žale da im dijete u drugoj godini postaje probirljivo, da jede manje i da radije prezalogaji. U prvoj godini dijete mnogo jede jer naglo raste i s navršenom prvom godinom utrostručuje svoju porođajnu težinu, a na kraju druge godine teže je samo za trećinu od one na kraju prve. Djeca u drugoj godini više rastu u visinu nego što dobivaju na težini.
7. Djeca vole grickati. Pet malih obroka na dan bolje je nego tri velika.
8. Ne insistirajte da dijete pojede sve iz tanjira.
9. Ne dopustite djetetu da jede zato što mu je dosadno.
10. Nikad ne nagrađujte dijete slatkišima.
11. Napokon, ako želite da vaše dijete bude zdravo i da se zdravo hrani, pokažite to vlastitim primjerom.

Brojni se roditelji žale da im dijete u drugoj godini postaje probirljivo, da jede manje i da radije prezalogaji

Ne insistirajte da dijete pojede sve iz tanjira

Koraci do optimalne težine djeteta

Gojaznost i alergije sve su češće kod djece. Da biste bolje očuvali zdravlje svog malenog, počnite sa zdravim načinom ishrane od najranijeg doba. 
Do treće godine, dijete ima specifične nutritivne potrebe jer se njegova težina od rođenja do tog perioda povećava četiri puta, a visina dva puta. Pri svemu tome, organi za varenje još nisu dostigli punu zrelost. 
Do šestog mjeseca stručnjaci savjetuju isključivo dojenje. Majčino mlijeko jedina je savršena namirnica za bebu, ali postoje situacije kada je bebi neophodno davati formulu. 
Ipak, zahvaljujući savremenoj tehnologiji, sastav dječijih formula umnogome se približio sastavu majčinog mlijeka: 
Mlijeko i formula 
* One sadrže manje proteina - oko 10 g/l, dok ih u majčinom mlijeku ima 12 g/l.;
* Obogaćene su nezasićenim masnim kiselinama kako bi se što više približile sastavu majčinog mlijeka;
* Neke formule sadrže i probiotike (mikroorganizme koji blagotvorno djeluju na zdravlje); 
Dječije mliječne formule odgovaraju i zdravstvenim potrebama djeteta; 
* Beba je podložna alergijama: liječnici u tom slučaju preporučuju hipoalergenska mlijeka koja se mogu koristiti od prvog dana;
* Beba ima problema s varenjem: grčevi često nastaju zbog otežanog varenja laktoze (mliječnog šećera). Fermentirana mlijeka sadrže mliječne fermente koji olakšavaju varenje;
* Beba često povraća mlijeko: gušća mlijeka sadrže kukuruzni ili rižin skrob tako da se učestalost i količina povraćanja znatno smanjuju njihovom upotrebom.
Nove namirnice
Najpogodniji period za uvođenje novih namirnica u bebinu ishranu je nakon šestog mjeseca. 
Između četvrtog i šestog mjeseca prelazi se na drugu generaciju mlijeka do navršene prve godine. Ova formula sadrži kalcij, fosfor, minerale i vitamine. Do prve godine života, beba mora dnevno piti 500 mililitara mlijeka. 
* Voće i povrće: preporuka je početi od šestog mjeseca. Voćni plodovi trebaju biti zreli i pripremaju se kuhanjem i pasiranjem. Povrće bebi ponudite u obliku pirea. Počnite s nekoliko kafenih kašičica prije ili nakon flašice. 
I voće i povrće uvodite jedno po jedno zbog eventualne alergije. 
* Meso i riba u ishranu se uvode u sedmom, osmom mjesecu i to u mljevenom obliku. Količine: 10 g dnevno (dvije kafene kašičice) do osmog mjeseca, 20 g dnevno (četiri kafene kašičice) do prve godine i 30 g dnevno (šest kafenih kašičica) do treće godine.
* Jaje: Pošto je riječ o jakom alergenu, ne treba ga djetetu davati prije osmog mjeseca i to najviše jednu trećinu.
* Hljeb, tjestenina i riža: Ne preporučuje se uvođenje u ishranu prije osmog mjeseca.

Najpogodniji period za uvođenje novih namirnica u bebinu ishranu je nakon šestog mjeseca

Zašto mlijeko, kada povrće, a kada meso

Holandski naučnici imaju savjet koji bi mogao olakšati muke roditeljima s djecom koja ne vole jesti povrće. Djeca najbolje prihvataju povrće kuhano na pari ili u vodi koje je zadržalo hrskavi okus, tvrde autori studije.
Naučnici su pripremili mrkvu i buraniju na šest različitih načina koji su uključivali kuhanje na pari i u vodi zatim pasiranje, prženje, pirjanje i pečenje povrća na žaru. 
Kuhanjem povrće zadržava svoju originalnu boju, okus i hrskavost te se zadržava jednoličnost površine i nema pojave procesa promjene boje. Djeca uglavnom ne unose dovoljno povrća, a tom bi se problemu moglo doskočiti jednostavnim vođenjem računa o njegovoj pripremi, tvrde naučnici.

Kuhanjem povrće zadržava svoju originalnu boju, okus i hrskavost te se zadržava jednoličnost površine i nema pojave procesa promjene boje

Djeca najbolje prihvataju povrće kuhano na pari ili u vodi koje je zadržalo hrskavi okus

Kakvo povrće mališani vole jesti

Ukoliko ne znate kako da svog mališana ubijedite da pojede ono što mu stavite na tanjur, poslušajte savjete Lucy Thomas, koja se specijalizirala za predstavljanje zdrave hrane djeci. Ona kaže da je kasno početi trikovima ako je hrana već na tanjiru.
* Djecu s novom hranom treba upoznati dok je kupujete ili pripremate. Prije večere pitajte dijete mališana da li mu se jede grašak ili pire krompir, a zatim ga pohvalite za dobar izbor. Kasnije ga podsjetite šta imate za večeru. Tako ćete ga uključiti u odlučivanje, a ono će, s obzirom na to da je sam odabrao šta želi večerati, rado to i pojesti. 
* Vrlo je važno da vi sjedite s djetetom dok ono jede. Poželjno bi bilo da i vi jedete, a ako ne možete, obavezno mu pravite društvo. 
* Djeca odbijaju jesti jer je to jedna od rijetkih stvari koje mogu kontrolirati. Odbije li da jede, dopustite mu da ode od stola, ali ne dajte mu desert. Dijete će tražiti hranu čim ogladni, ali tada mu ne dajte grickalice, nego obrok. 
* Ne skrivajte slatkiše. U želji da im djeca jedu zdravo mnogi roditelji skloni su skrivanju slatkiša i kolača. Ali, ono što im oduzimate, to će vjerovatno najviše željeti. Nema razloga da djeca izbegavaju slatko, ali neka ono bude pripremljeno na zdrav način, bez puno šećera. 
* Ne prijetite djetetu da neće dobiti desert ako ne pojede glavno jelo, jer će ono tada glavno jelo smatrati nečim lošim, a desert nečim dobrim što se daje za nagradu. Bolje je da djeci govorite da će od povrća postati jaki i veliki. 
* Djecu odbija "brdo" hrane na tanjuru. Smanjite porcije, neka vam dječija ruka bude vodič za količinu svake vrste hrane koju poslužujete.
* Ne naređujete im da moraju pojesti sve s tanjura jer će im to vjerovatno povećati odbojnost prema hrani. Pokušajte pristupiti na zabavan način ili lijepo aranžirati hranu.

Mali trikovi za dobar apetit

Djeca odbijaju jesti jer je to jedna od rijetkih stvari koje mogu kontrolirati

Prestanak dojenja – kada i kako

Sedam načina kako smanjiti šećer u jelu djece

Dijete ne mora se uvijek počistiti tanjir

Šta treba znati o voću koje dajete mališanima

Voće je bebina poslastica

Za djecu i predjelo od povrća

Kokice i hrenovke mogu biti opasni za djecu

Bebe koje se hrane na flašicu sklonije su debljanju

Treba li djeci treba uskratiti slatkiše

Kakve signale šalje dijete koje neće da jede

Kad je dijete spremno da jede za stolom

Sve što trebate znati o masnoćama u bebinoj prehrani

Koraci do optimalne težine djeteta

Zašto mlijeko, kada povrće, a kada meso

Kakvo povrće mališani vole jesti

Smanjite porcije, ne skrivajte slatkiše

Prehrana

Prestanak dojenja – kada i kako

Sedam načina kako smanjiti šećer u jelu djece

Dijete ne mora se uvijek počistiti tanjir

Šta treba znati o voću koje dajete mališanima

Voće je bebina poslastica

Za djecu i predjelo od povrća

Kokice i hrenovke mogu biti opasni za djecu

Bebe koje se hrane na flašicu sklonije su debljanju

Treba li djeci treba uskratiti slatkiše

Kakve signale šalje dijete koje neće da jede

Kad je dijete spremno da jede za stolom

Sve što trebate znati o masnoćama u bebinoj prehrani

Koraci do optimalne težine djeteta

Zašto mlijeko, kada povrće, a kada meso

Kakvo povrće mališani vole jesti

Smanjite porcije, ne skrivajte slatkiše