Refleksi sisanja i gutanja su prirođeni. Međutim <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/639241/pravilno-pranje-bebine-odjece">dojenje je vještina</a> i za majku i za novorođenče, vještina koja iziskuje mnogo strpljenja i jedinstvena je prilika za početak uspostavljanja čvrste emotivne veze između majke i djeteta. Trenuci učenja dojenja nisu trenuci prvih pokušaja odgajanja novorođenčeta, nametanja ritma hranjenja i dužine trajanja podoja. Novorođenče treba dojiti kada ono plače, stavlja ručice u usta ili drugačije pokazuje da je gladno.

Trajanje podoja također je prepušteno djetetu. Ono će samo prekinuti sisati kad je sito. Takav pristup dojenju omogućava probavnom sistemu novorođenčeta da se postepeno prilagodi na prehranu. Novorođenče kojem je pružena prilika da samo određuje ritam brže će se prilagoditi i manja je šansa da će razviti grčeve. Prije početka podoja ruke treba oprati sapunom i vodom. Ukoliko između podoja istječe dosta mlijeka i dojku treba oprati mlakom vodom.
Da bi novorođenče moglo pravilno sisati bitno je da u usta stavi cijelu bradavicu i što veći dio areole ispod koje se nalaze mliječni sinusi u kojima je skupljeno mlijeko. To se postiže iskorištavanjem još jednog novorođenačkog refleksa - refleksa traženja usnama. Lagano prstom podražite ugao usana na onoj strani lica djeteta koja je okrenuta prema dojci i ono će okrenuti glavu prema dojci i dovoljno otvoriti usta.
Ako je dijete pravilno prihvatilo dojku, tada mu vrh nosića i brada dodiruju dojku. Vidi se kako nosić priliježe uz dojku, a donja usna je izvrnuta. Ako hvatanje bradavice nije dobro uspjelu u prvom pokušaju, ponovo prstom podražite suprotni ugao usana kako bi novorođenče ponovnim refleksom traženja otpustilo bradavicu kako bi se ona lako i bezbolno izvukla. Nikako nemojte na silu izvlačiti dojku, jer to može dovesti do oštećenja bradavice.
Pravilno dojenje sastoji se od valovitih pokreta jezikom kojima se pomiče mlijeko iz sinusa kroz izvodne mliječne kanaliće odakle ono bude uneseno u usta djeteta.

Sisanje gumene cucle, zbog njenog drugačijeg anatomskog oblika, potpuno je različito. Ono se sastoji od ritmičnih pokreta pritiskanja cucle o nepce. Novorođenče koje naizmjenično sisa dojku i cuclu može se zbuniti i loše sisati dojku.&nbsp;Zbog toga, sve dok bebi dojenje ne postane rutina, nije preporučljivo davati mu cuclu.Sito novorođenče obično zaspi i ispusti bradavicu. Ima djece koja sisaju vrlo sporo i puno spavaju na prsima. Njih treba često nježno buditi, premještati ih na prsima iz položaja u položaj da bi se razbudili i nastavili sisati.
Djeca pri sisanju progutaju dosta zraka zato ih nakon podoja uspravitite dok ne podrignu. Sastav majčinog mlijeka nije isti na početku i na kraju podoja pa je bitno da novorođenče barem jednu dojku posisa do kraja i unese u organizam puni spektar potrebnih nutritivnih sastojaka.

Novorođenče treba dojiti kada ono plače

Da bi novorođenče moglo pravilno sisati bitno je da u usta stavi cijelu bradavicu

Mali vodič za dojilje

Istraživanje kanadskih naučnika povezuje strogost i zahtjevnost roditelja s većim rizikom po gojaznost kod djece.&nbsp;<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/632630/trikovi-kako-da-smirite-uplakano-dijete">Prema podacima prikupljenim od oko 37.000 djece mlađe od 11 godina, takav roditeljski stil je moguće povezati sa, za trećinu većim rizikom da će djeca biti gojazna.</a>

Utvrđeno je, također, da je ta pojava bila izraženija kod djece koja su bila na pragu puberteta. Istraživači McGill Univerziteta u Montrealu vjeruju da je to moguće objasniti negativnom reakcijom djece na nefleksibilan pristup roditelja.

Strogost roditelja je, također, bila povezana s većim rizikom za takozvano zdravstveno rizično ponašanje djece. - Ako se prema djetetu ponašate balansirano - sa ljubavlju ali i jasnim granicama, vaše dijete će teško biti gojazno - tvrde istraživači.
Roditelji koji su strogo postavljali granice bez mnogo dijaloga označeni su kao autoritarni i imali najveće šanse za gojaznu djecu. Istraživači su također došli do zaključka da je siromaštvo povezano sa dječjom gojaznošću ali stil roditeljstva je imao najviše uticaja.

Djecu treba učiti i ohrabrivati od malena da jedu zdravu hranu ali nikako ne treba koristiti tzv. "diktatorski pristup". Ispostavilo se, u ovom slučaju, da genetika nije najvažnija već sredina u kojoj odrastamo.

- Iako ova otkrića djeluju iznenađujuće, lekcija koju učimo ovdje jeste da dozvolimo djeci da budu dio procesa koji dovodi do odluke kada je u pitanju hrana" - dodao je dr. Dejvid Haslam (David), predsjedavajući Nacionalnog foruma za gojaznost.

Strogost roditelja je, također, bila povezana s većim rizikom za takozvano zdravstveno rizično ponašanje djece

Genetika nije najvažnija već sredina u kojoj odrastaju mališani

Razlozi zašto su djeca sve više gojazna

Djeca koja jedu prema načelima mediteranske prehrane, imat će manje problema s astmom i alergijama. Pokazalo je to istraživanje koje su zajedno proveli grčki, britanski i španski naučnici na Kreti, a rezultati studije objavljeni su u časopisu „Thorax".

U istraživanju je učestvovalo 700 djece između sedam i 18 godina. Osmero od desetero djece jelo je svježe voće, a njih dvije trećine jelo je povrće barem dva puta na dan.

<a href="https://bebe.avaz.ba/prehrana/630437/savjeti-kako-podsticati-djecu-da-jedu-zdravu-hranu">Takva prehrana, bogata paradajzom, jabukama i narančama pokazala se najučinkovitijom za alergijski rinitis koji izaziva curenje nosa.</a> Osim toga, ona pruža dobru zaštitu od astme i kožnih alergija. Pokazalo se da maslinovo ulje može pomoći pri ublažavanju alergijskih simptoma poput kihanja.

Manje su kihali i oni koji su jeli orahe ili grožđe barem tri puta sedmično. Orasi su posebno dobri jer imaju mnogo vitamina E koji štiti sve ćelije u tijelu. Oni također imaju i mnogo magnezija koji jača pluća. S druge strane, oni koji su jeli previše margarina dvostruko su povećali izglede za astmu i alergijski rinitis.

Stručnjaci misle da će djeca čije majke u trudnoći jedu prehranu siromašnu vitaminima i mineralima kad tad imati problema s alergijama. Isto je tako važno u najranijoj životnoj dobi jesti mnogo voća i povrća.&nbsp;I dosad se govorilo kako mediteranska prehrana, koja uključuje malo crvenog mesa i malo mliječnih proizvoda, ima pozitivan učinak na srce.

Stručnjaci misle da će djeca čije majke u trudnoći jedu prehranu siromašnu vitaminima i mineralima kad tad imati problema s alergijama

Prehrana koja pruža zaštitu od astme i kožnih alergija

Kako podsticati djecu da jedu zdravu hranu, posebno povrće? Odgovor su dali američki naučnici koji su utvrdili da se povećanjem količine povrća koje se nudi djeci kao predjelo za ručak, povećava i njegov unos u glavnom jelu.

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/629721/istina-ili-mit-djeca-se-udebljaju-kod-djeda-i-bake">U istraživanju je bilježen unos povrća 51 djeteta u vrtiću u četiri navrata. Djeca su podijeljena u četiri skupine: prva skupina nije dobivala predjelo, druga je dobivala 30 g, treća 60 g, a četvrta 90 g mrkve za predjelo.</a>
Kod djece koja su dobila 30 g mrkve za predjelo povećao se unos brokule, poslužene kao prilog uz glavno jelo, za gotovo 50 posto u usporedbi s djecom koja nisu dobila mrkvu za predjelo. Djeca koja su dobila 60 g mrkve za predjelo su utrostručila unos brokule.
Rezultati studije se suprotstavljaju tradicionalnom vjerovanju da djeca ne žele jesti povrće. A evo i ideje roditeljima kako će navikavati svoju djecu na zdravu i uravnoteženu prehranu.

Djeca koja su dobila 60 g mrkve za predjelo su utrostručila unos brokule

Savjeti kako podsticati djecu da jedu zdravu hranu

Meso nije obavezno u dječijoj prehrani dvaki dan. Ovisno o tome šta dijete još jede osim mesa.<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/626557/razlozi-zasto-djeca-trebaju-jesti-jabuke">Do problema može doći ako se djetetu nudi veganska prehrana, što znači da se ne jedu određene namirnice životinjskog porijekla kao što su mliječni proizvodi, jaja i riba.</a> Pri takvom načinu prehrane može doći do nedostatka željeza, bjelančevina, kalcija i vitamina B12.

Ako su te namirnice redovno na jelovniku, obrok bez mesa ne predstavlja nikakav problem. Namirnice bogate vitaminom C kao što su sok od narandže, paprika ili svježe povrće te žitarice u kojima ima željeza posebno su dobre za organizam. Teže postaje kod djece u drugoj godini života koja su se prestala hraniti na bočicu. U tom slučaju je potreban savjet stručnjaka.

Ako su te namirnice redovno na jelovniku, obrok bez mesa ne predstavlja nikakav problem

Kada djeci uvesti mesni obrok

Ovo su znakovi, tvrde stučnjaci, da <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/624490/kako-sniziti-temperaturu-djetetu">beba</a> dobija dovoljno mlijeka- Dojenje nije bolno i dojke su nakon podoja mekane i ispražnjene;
- Čuje se da beba guta i možete čuti nešto poput mekanog "cah, cah", zbog toga se savjetuje da bebu dojite na mirnom mjestu; Dijete se opusti dok siše, gladna beba je obično prilično napeta sa stisnutim šakama;
- Ako se nakon deset do četrnaest dana beba vrati na porođajnu težinu;
- Beba ima oko četiri-pet zlatno žutih-senfastih stolica, četiri do pet dana nakon poroda i šest do osam mokrih pelena dnevno;
- Dijete konstantno dobiva na težini. Beba bi trebala dobivati najmanje 113-198 grama sedmično ili 454 grama u mjesec dana;
-Čini se da je dijete zadovoljno nakon podoja, ili često zaspi ili dobiva tzv. izgled pijanog mornara; dijete izgleda zdravo, koža je zdrave boje i čvrsta, beba je budna i aktivna

Dijete konstantno dobiva na težini

Stručnjaci otkrili kako prepoznati znakove da dijete dobija dovoljno mlijeka

Ruski naučnici preporučili su svima koji prime vakcinu protiv Covida-19 da konzumiraju hranu bogatu proteinima jer njihov manjak, kao i stres, mogu negativno utjecati na stvaranje antitijela.
- Ljudi koji prime vakcinu protiv koronavirusa trebalo bi da jedu više hrane bogate proteinima, jer nedovoljna količina proteina može negativno utjecati na proizvodnju antitijela na koronavirus - rekao je Aleksander Gintsburg, šef Ruskog istraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamaleja" koji je razvio „Sputnjik V“ vakcinu, a prenosi Tanjug.
- Količina hrane bogate proteinima, odnosno količina proteina u ishrani ima veliki utjecaj na proizvodnju antitijela. Proizvodnja antitijela je proces koji troši mnogo energije, pa unos mesa, ali ne i masnoća, ima ozbiljan efekt na to - pojasnio je Gintsburg za TASS.&nbsp;On je dodao da ljudi koji su se vakcinisali trebaju se fokusirati na konzumaciju visokokvalitetnih proteina, a prema ruskom naučniku, količina hrane bogate proteinima koja se konzumira u nekoj zemlji pokazuje ne samo koliko je ta nacija bogata, već i koliko je jak kolektivni imunitet njenog stanovništva.
Među faktorima koji mogu negativno utjecati na proizvodnju antitijela, naučnik je nabrojao alkohol i stres.

Količina hrane bogate proteinima, odnosno količina proteina u ishrani ima veliki utjecaj na proizvodnju antitijela

Ruski naučnici savjetuju koju vrstu hrane treba jesti nakon primanja "Sputnjik V"

Torte brojnim početnicima u kuhinji izazivaju prave muke prilikom prvih pokušaja u svladavanju recepta, baš zato je najjednostavnija torta od palačinki idealno rješenje.
Torta od palačinki punjena bademima i obogaćena vrhnjem zadovoljit će sve sladokusce.&nbsp;Sastojci za palačinke:
- 5 jaja, odvojeno žumanjci i bjelanjci
- 50 g šećera
- 50 g brašna
- 175 ml mlijeka
- 50 g rastopljenog maslaca, pola u smjesu, pola je za premazivanje tave
- 1/2 kašikice praška za pecivo
- prstohvat soli za snijeg od bjelanjaka

Sastojci za punjenje:
- 3 jaja, odvojeno žumanjci i bjelanjci
- 25 g šećera u prahu
- 1/2 kašikice vanilin šećera
- naribana korica jednog limuna
- 115 g mljevenih badema
Za premaz:
- oko 150 ml kiselog vrhnja
Priprema palačinki:&nbsp;Posebno izmiksati snijeg od bjelanjaka, žumanjke pjenasto izmiksati sa šećerom, dodati mlijeko, brašno, otopljeni maslac i na kraju lagano umiješati snijeg od bjelanjaka.&nbsp; 
Od ove smjese ispeći četiri debele palačinke na umjerenoj vatri u tavi promjera kalupa za tortu u koji ćete poslije sve složiti, premazanoj otopljenim maslacem.
Priprema punjenja:
Postupak s jajima isti je kao i kod smjese za palačinke, bjelanjci odvojeno, žumanjke pjenasto izmiksati sa šećerom, dodati limunovu koricu, lagano umiješati snijeg od bjelanjaka i na kraju lagano umiješati mljevene bademe. Ovdje otkrijte najjednostavniji recept za palačinke mekane kao duša.

Završno slaganje torte:&nbsp;U kalup za tortu, najbolje obložen papirom za pečenje, staviti jednu palačinku, premazati trećinom punjenja, i tako još dva puta, zadnju palačinku premazati kiselim vrhnjem i na 200°C peći 20-25 minuta, poslužiti posipano šećerom u prahu.&nbsp;

Torta od palačinki punjena bademima i obogaćena vrhnjem zadovoljit će sve sladokusce

Torta od palačinki: Najjednostavniji recept za početnike

Uvriježeno je mišljenje da <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/577084/40-posto-roditelja-djeci-daje-lijek-u-krivoj-dozi">dječja</a> hrana treba biti bljutava, ali to nije istina. Bebe, također, mogu uživati u brojnim začinima, ali važno je dodavati ih postepeno i u malim količinama.
Začine polako možete uvoditi u prehranu kada dijete napuni 6 mjeseci, a snažnije začine uvedite nakon što dijete navrši 9 mjeseci.
Začini koje bebe mogu konzumirati:
- Bosiljak&nbsp;- Korijander
- Peršun
-	Origano
-	Timijan
-	Ružmarin
-	Menta
-	Cimet
-	Kumin
-	Đumbir

Začine polako možete uvoditi u prehranu kada dijete napuni 6 mjeseci

Važno je dodavati ih postepeno i u malim količinama

Koje začine bebe smiju jesti i kada

Evo nekih faktore koji će vam pomoći da svoju <a href="https://bebe.avaz.ba/prehrana/571179/do-1-godine-zivota-bebe-trebalo-bi-izbjegavati-ove-namirnice">bebu</a> zaštitite od rizika kasnije gojaznosti:&nbsp; 1. Isključivo - dojenje 
Američka akademija pedijatara i Svjetska zdravstvena organizacija preporučuju isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci života. S obzirom na to da se vrlo rijetko može desiti da se vaša beba prejede ukoliko je hranite na prirodan način - dojenjem, to predstavlja izvanredan način za reduciranje rizika gojaznosti kasnije.

2. Nema potrebe za rano uvođenje čvrste hrane 
Postoje dokazi da uvođenje čvrste hrane prije četvrtog mjeseca također može povećati rizik gojaznosti tokom djetinjstva i kasnije. 
3. Naučite kada vam beba želi "reći" da je gladna 
Ovo je izuzetno važno kod beba koje se hrane na flašicu. Zato naučite kada beba plače zato što je gladna, a kada plače zbog nekih drugih razloga.

Postoje dokazi da uvođenje čvrste hrane prije četvrtog mjeseca također može povećati rizik gojaznosti tokom djetinjstva i kasnije.

Naučite kada vam beba želi "reći" da je gladna

Kako zaštititi bebu od kasnije gojaznosti

Do 1. godine života <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/571042/dijete-je-tek-krenulo-u-vrtic-kako-se-ponasati-kada-je-prehladeno">bebe</a> trebalo bi izbjegavati neke namirnice.&nbsp;&nbsp; - Med može sadržavati bakteriju Clostridium botulinum koja uzrokuje botulizam. Kod odraslih to nije opasno, jer probavni trakt se može obraniti od ovih bakterija, ali kod beba može uzrokovati opasne toksine u organizmu.
- Kikiriki je najčešći alergen i neki stručnjaci savjetuju izbjegavati ga čak do treće godine.

- Kravlje mlijeko trebate izbjegavati do prvog rođendana jer sadrži protein koji bebin probavni trakt ne može probaviti, ne sadrži nutritivne vrijednosti koje su potrebne djetetu i sadrži minerale koji mogu naštetiti bubrezima.
- Citruse treba izbjegavati barem do 10. mjeseca starosti.
- Dijete može biti alergično na bilo šta, ali u 90 posto slučajeva najčešći su alergeni: kikiriki, jaja, mlijeko, pšenica, soja, jagode, orašasti plodovi, paradajz, riba (tuna, losos i sabljarka) te morski plodovi (školjke i rakovi).

Dijete može biti alergično na bilo šta, ali u 90 posto slučajeva najčešći su alergeni: kikiriki, jaja, mlijeko, pšenica

Dijete može biti alergično na bilo šta

Do 1. godine života bebe trebalo bi izbjegavati ove namirnice

Problemi u <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/16894/hrana">ishrani</a> počinju već sa sisanjem. Zašto dijete neće da jede ili hoće samo jednu vrstu namirnica, najčešće nezdravih? Razlozi su svakakvi. Preko načina hranjenja, traženja, davanja, odgovaranja na potrebe novorođenčeta razvija se odnos prema hrani kao i odnos između majke i djeteta.&nbsp;Probleme najčešće imaju majke koje su od početka pod stresom sa vječitim pitanjem da li je beba dovoljno jela. Često svaku uznemirenost bebe tumače kao znak gladi. Posebna zamka je kada bebe samo sisaju pa niko sa sigurnošću ne zna koliko je pojela i da li se nahranila. Ova nedoumica nije za omalovažavanje, naravno, jer od nas zavisi na kraju krajeva bebin život.
Problemi u ishrani počnu kada mama umjesto u bebu gleda u sat, pa bebu po svaku cijenu hrani u tačno određeno vrijeme i kada ona ne pokazuje nikakve znake gladi.
Na taj način počinje niz problema.
Od toga da se uznemirenost liječi hranom preko toga da beba ne stigne da osjeti “prazan stomak”, do toga da mora popiti određenu količinu mlijeka na flašicu htjela ne htjela, makar dio i povratila, jer na pakovanju piše da beba tog uzrasta treba da popije toliko i toliko mililitara.
S obzirom na to da niko nije uvijek u isto vreme jednako gladan, stres majke se povećava kod bilo kakve promjene apetita bebe.
Sljedeći stadijum je kada se pređe na čvrstu hranu. Šta onda vidimo?
Vidimo dijete koje kada više ne može da jede okreće glavu na drugu stranu. Njegovo “NE” biva zanemareno i hrana se gura u usta uz pomoć svih trikova i načina.
Dok gleda crtani, slaže kocke, kasnije dok se igra napolju. Za djetetom se trči i ono, kad pogledamo, ni ne jede za stolom u miru dok mu nije dosta.
Roditelji nekad zaborave ili jednostavno nemaju povjerenja u djetetovu procjenu koliko mu je dosta pa dok ne pojede koliko ONI misle da je dovoljno, ne odustaju.
Takvi obroci nerijetko traju i po sat vremena.
Dijete na kraju nauči da jede potpuno nesvjesno svog tijela i zanemarujući poruke koje mu sospstveno tijelo šalje.
Roditelji često mlijeko, sokove, jogurt, smoki, kekse i slično ne računaju u hranu pa dijete popije i pojede u toku dana vše puta nešto a zaključak roditelja kad dodje vrijeme za glavno jelo je da dijete nije jelo NIŠTA.
Ako nikada ne osjeti da je gladno nije čudno što odbija hranu.
Sklonite grickalice i ne ostavljajte ih na dohvat ruke djece.

Nemojte davati bilo šta, samo nek jede, jer onda neće pojesti ono što bi trebalo da pojede. Sve se računa, i sok i čaj.
Pustite da dijete osjeti prazan stomak.
Kada više ne želi, sklonite hranu. To je svakako bolje nego da mučite i sebe i dijete satima.
Briga je da onda dijete neće jesti NIŠTA DANIMA. To svakako nije istina.
Ukoliko neće da pije mlijeko, dajte nešto drugo od mliječnih proizvoda. Roditelje brine da li će dijete bez kravljeg mlijeka (govorim o starijem uzrastu od godinu dana) unijeti dovoljno kalcijuma.
To koliko kalcijuma ima u mlijeku je zanemarljivo koliko ga ima u rikoti (blagi ovčiji sir), skuši sa kostima, lososu sa kostima, kelju, blitvi, pasulju, soji, sardini sa kostima, brokoliju, suvim smokvama, susamu, peršunovom listu.
S obzirom na to da su problemi u ishrani nešto što čini da se roditelji neprestano bave djetetom, ono počinje da shvata i prednosti toga.
Počinje tako da vrti porodicu oko malog prsta, služi se time da istjera svoje i da kontroliše cijelu situaciju.
Dijete neće da jede: Kako ne upasti u začarani krug?
&nbsp; &nbsp; Gledajte u bebu a ne u sat.
&nbsp; &nbsp; Pokušajte da ne umirujete bebu konstantnim stavljanjem na grudi da sisa, ima puno drugih načina.
&nbsp; &nbsp; Od drugog mjeseca je potpuno u redu da uobročite bebu.
&nbsp; &nbsp; Ne mora svakoga dana pojesti istu količinu hrane niti onu koja piše u knjigama i priručnicima
&nbsp; &nbsp; Nekada je bebi samo dosadno ili je previše stimulisana pa je zbog toga uznemirena (umorna, žedna, hladno joj je, vruće, žulja je pelena, raste zub…)

Probleme najčešće imaju majke koje su od početka pod stresom sa vječitim pitanjem da li je beba dovoljno jela

Kako riješiti problem sa ishranom kod djece

Šta činiti kada dijete hoće da jede samo slatkiše

Čoko kuglice koje se ne peku

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/492470/kad-je-vrijeme-za-voce-a-kada-za-meso">Meso se u obroke dojenčadi</a>&nbsp;ne bi trebalo uvoditi prije osmog ili devetog mjeseca života.&nbsp; U vezi s pitanjem kada dojenčad prelaze na čvrstu hranu postoje različita mišljenja i upravo je dobro što postoji raspon od tri-četiri mjeseca kada se to obično čini. 
To se može osjetiti noću kada se dijete budi više puta nego što je uobičajeno. 
Jača hrana je svakako meso ili kombinacija mesa i povrća u obliku kašica. Nije svako meso dobro, pa se predlaže uvođenje onog "najlakšeg", odnosno piletine i puretine. 
Mnogi će pomisliti i na teletinu, ali struktura ovog mesa je drugačija i ako nije sasvim mlado ne dolazi u obzir. Ipak, jedna stvar je kad kašice kupujete gotove, a sasvim druga kad ih pripremate sami.

Meso se peče tako da u sredini nikada nije crvenkaste boje. Nije u pitanju samo sigurnost zbog mogućnosti trovanja, već beba ne može probaviti slabo pečeno meso. Meso se može kuhati, ali tada najveći dio dragocjenih mesnih sokova ostaje u vodi za kuhanje.&nbsp;&nbsp; Svakako bi trebalo uzeti u obzir činjenicu da se bebe trebaju naviknuti na okus mesa, a kad se jednom naviknu onda će ga sve više tražiti. Upravo zbog toga je dobro raskuhano meso ostaviti u vlastitom soku. 
Meso, naravno, treba usitniti i za tu svrhu je zgodan štapni mikser ili posebni ručni sjekači. Tako nastaje mesni pire koji se onda može davati pojedinačno ili u kombinaciji s kuhanim povrćem. Mnogi prave takvu kombinaciju da stave 1/3 čistog mesa, a 2/3 kuhanog povrća. 


&nbsp;

Razne mesne prerađevine (salame i hrenovke) nisu preporučljive jer sadrže nitrate i nitrite koji mogu naškoditi dojenčetu.

Ostatak od mesne kašice nije dobro ostavljati preko noći u frižideru. Zato ako nakon obroka ostane još mesne kašice, najbolje ju je baciti. Ali, ako s mesom morate tako postupati, povrće ne morate kuhati svaki put, već ga možete nakon kuhanja držati u frižideru 24 sata.&nbsp; Ako vam se kašica čini "slabom" možete joj dodati usitnjene žitarice koje će dobro poslužiti kao balastni materijal u crijevima beba. Toplinu obroka treba kontrolirati usnama ili unutrašnjom stranom ruke.

Kada sa šest mjeseci beba počne prelaziti na čvrstu hranu, to je za nju veliko novo iskustvo i zato je nije dobro forsirati. Bez obzira na to da li pripremate kašice u kući ili kupujete gotove, pazite da nema rizika za alergiju, što znači da mora biti slobodna od proteina mlijeka, jaja i soje.&nbsp;&nbsp;

Predlaže se uvođenje onog "najlakšeg", odnosno piletine i puretine

Meso se u obroke ne bi trebalo uvoditi prije osmog ili devetog mjeseca

Pazite: Nije svako meso dobro za prvu kašicu

Da bi sačuvali zdravlje djece roditelji bi trebali znati <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/502043/dojenje-potice-razvoj-mozga-nedonoscadi">osnove zdrave ishrane</a>, koja podrazumijeva redovne obroke i izbalansiranu ishranu. Doručak je obavezan, jer djeca koja doručkuju bolje napreduju.&nbsp;&nbsp; Evo koje bi se namirnice trebale naći na jelovniku djece u uzrastu od tri do pet godina. 
Izbor namirnice
- Dijete svaki dan treba pojesti raznolike vrste mesa, ribe ili jaja kao osnovnih izvora visoko kvalitetnih proteina neophodnih za rast i razvoj.
- Nikako ne treba zaboraviti mlijeko i/ili mliječne proizvode koje bi svako dijete trebalo konzumirati minimalno 500 mililitara dnevno u bilo kojem obliku. 
- Mliječni proizvodi najbolji su izvor lako iskoristivog kalcija za razvoj kostiju i zuba, ali su bogati vitamina i ostalih minerala. Uz to, sadrže laktozu - mliječni šećer koji je dobar izvor energije, a služi i za podsticaj rasta korisnih bakterija u crijevima i olakšava apsorpciju minerala poput željeza. 
- Danas se jogurti i neke vrste mlijeka obogaćuju posebno korisnim bakterijama - probioticima koje dokazano djeluju tako što snaže imunitet. Nerijetko ovi proizvodi smanjuju i alergijski odgovor organizma. 
- Voće i povrće je važno jer, osim vitamina i minerala, sadrži i vlakna koja podstiču pražnjenje crijeva i reguliraju varenje. Stvaraju osjećaj sitosti i daju nam visokokvalitetne i brzo iskoristive ugljikohidrate, kao što su fruktoza, glukoza i skrob. 
Svakodnevni jelovnik
- Svaki dan ponudite dijete voćem. Mijenjajte voće da djetetu ne dosadi uvijek jedna te ista vrsta voća, ali i način serviranja: voće ili voćna salata bez šećera, voćni frape... 
- Svakodnevno ponuditi dvije različite vrste povrća. Mijenjajte povrće i način pripreme: krem supe, skuhano, pire od povrća, variva ili gulaši s povrćem. Povrće možete narendati u lazanje i špagete (narendajte tikvice i mrkvu, jer dijete to neće osjetiti). 
- Nemasno meso - svaka vrsta mesa je dobrodošla, i suprotno mišljenju, crveno meso je zdravo, ali ni s jednom vrstom mesa ne treba pretjerivati. Od četiri dana u sedmici složite razne vrste mesa, a preostale dane ostavite za ribu ili jaja ili jedan dan bez mesa, ali s mahunarkama.
- U meni obavezno uvrstite plavu ribu (barem jednom sedmično) kao najvažniji izvor omega 3 masnih kiselina. 
- Žitarice, pahuljice - svaki dan za doručak, ručak i večeru dobro je ponuditi žitarice u nekom obliku, jer su izvor ugljikohidrata koji se polako oslobađaju u organizmu i dugo nas drže sitima. 
- Prednost treba dati kombinaciji različitih žitarica umiješanih u ukusne muslije ili integralnim verzijama pahuljica za doručak. Za ručak su to riža, integralna tjestenina, a za večeru lako varljivi griz ili rezanci. 
&nbsp;Zdrava užina 
Za užinu je djeci najbolje nuditi voće ili voćni jogurt, kao i voćne salate ili frape (zato što djeca ne jedu voće za doručak). Ukoliko je doručak bio slabiji, uz voće mogu ići i žitarice. 
Popodnevni međuobrok zavisi od toga gdje je dijete ručalo i šta je ručalo. Neka to bude manja porcija ručka zajedno s roditeljima ili ponovo servirano voće. Dijete se može počastiti u ovo doba i nekim desertom: puding, palačinka ili sladoled s voćem.

Dijete svaki dan treba pojesti raznolike vrste mesa, ribe ili jaja kao osnovnih izvora visoko kvalitetnih proteina neophodnih za rast i razvoj

Dijete svaki dan treba pojesti raznolike vrste mesa, ribe ili jaja

Kako raznovrsna hrana utječe na razvoj djece

Kada beba navrši deset mjeseci, majka se mora istinski posvetiti <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/449629/pravite-bebi-ono-sto-joj-prija">planu ishrane</a> jer sada njene potrebe za nutritivnim vrijednostima sve više rastu. Zbog toga se mora sačiniti plan uravnotežene ishrane koji će moći zadovoljiti sve njene potrebe. Zato vodite računa o sljedećem:&nbsp;&nbsp; - Jedna od bitnih komponenata u ishrani vaše bebe je protein. Stoga, u ovom periodu, počnite uključivati na jelovnik piletinu, ribu, govedinu, meso peradi i mahunarke. Vodite računa da meso bude dobro skuhano. Dobro ga isitnite i skinite svu masnoću prije nego počnete hraniti bebu. 
- Postepeno uključite svježi sir, tvrdi sir i jogurt i svakako vodite računa o mogućim alergijama. 
- I kuhani žumanjak je vitalni izvor proteina koji treba dodati ishrani. Međutim, u ovom periodu nemojte uključivati u ishranu bjelanjak, jer postoji mogućnost alergijske reakcije. 
- Ne uključujte med do navršene prve godine, jer može sadržavati bakterije koje mogu uzrokovati bolest vaše bebe. 
- Pored vode, ishrana vaše bebe mora uključivati i sokove i mlijeko prilagođeno njenom uzrastu, jer su i jedni i drugi veoma bitni za zdravlje vaše bebe.

Pored vode, ishrana vaše bebe mora uključivati i sokove i mlijeko prilagođeno njenom uzrastu, jer su i jedni i drugi veoma bitni za zdravlje vaše bebe.

Počnite uključivati na jelovnik piletinu, ribu, govedinu

Mali vodič za dojilje

Razlozi zašto su djeca sve više gojazna

Prehrana koja pruža zaštitu od astme i kožnih alergija

Savjeti kako podsticati djecu da jedu zdravu hranu

Kada djeci uvesti mesni obrok

Stručnjaci otkrili kako prepoznati znakove da dijete dobija dovoljno mlijeka

Ruski naučnici savjetuju koju vrstu hrane treba jesti nakon primanja "Sputnjik V"

Torta od palačinki: Najjednostavniji recept za početnike

Koje začine bebe smiju jesti i kada

Kako zaštititi bebu od kasnije gojaznosti

Do 1. godine života bebe trebalo bi izbjegavati ove namirnice

Šta činiti kada dijete hoće da jede samo slatkiše

Čoko kuglice koje se ne peku

Pazite: Nije svako meso dobro za prvu kašicu

Kako raznovrsna hrana utječe na razvoj djece

Kako napraviti plan prehrane za desetomjesečnu bebu

Prehrana

Mali vodič za dojilje

Razlozi zašto su djeca sve više gojazna

Prehrana koja pruža zaštitu od astme i kožnih alergija

Savjeti kako podsticati djecu da jedu zdravu hranu

Kada djeci uvesti mesni obrok

Stručnjaci otkrili kako prepoznati znakove da dijete dobija dovoljno mlijeka

Ruski naučnici savjetuju koju vrstu hrane treba jesti nakon primanja "Sputnjik V"

Torta od palačinki: Najjednostavniji recept za početnike

Koje začine bebe smiju jesti i kada

Kako zaštititi bebu od kasnije gojaznosti

Do 1. godine života bebe trebalo bi izbjegavati ove namirnice

Šta činiti kada dijete hoće da jede samo slatkiše

Čoko kuglice koje se ne peku

Pazite: Nije svako meso dobro za prvu kašicu

Kako raznovrsna hrana utječe na razvoj djece

Kako napraviti plan prehrane za desetomjesečnu bebu