U Budvi je održana tradicionalna XV Internacionalna Ljetna škola o kardiovaskularnim bolestima Evropskog Centra za mir Univerziteta Ujedinjenih nacija. Akademik prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević održala je dva predavanja.
Prvo, „Tetralogia Fallot od djetinjstva do odrasle dobi: klinička prezentacija i tok bolesti uz najnovije smjernice Evropskog Udruženja kardiologa“, o jednoj od najkompleksnijih urođenih srčanih anomalija s prikazom slučajeva iz bogate kliničke prakse i rada profesorice u Brompton hospital Imperial College u Londonu kao i iskustva pre i postoperativnih pacijenata u Sarajevu, tokom boravka austrijskih i švedskih kardiohirurških timova u periodu 1997-2016. godine.
Ljudske aktivnosti
Predavanje je potaklo i diskusiju učesnika ove prestižne škole, uključujući i kardiopatologa akademika Vladimira Kanjuha o patoanatomiji ove urođene srčane anomalije. Profesorica Mesihović-Dinarević je svojim drugim predavanjem o „Aerozagađenju, klimatskim promjenama i uticaju na kardiovaskularno zdravlje“ izazvala veliku pažnju i oduševljenje polaznika.
Ona ističe da su klimatske promjene jedan od najznačajnijih egzistencijalnih izazova s kojima se suočavaju planeta i ljudska civilizacija. Diktirane su promjenom vremena na Zemlji i uvjetima zraka zbog ljudskih aktivnosti. Klimatske promjene su uzrokovane globalnim zagrijavanjem i odnose se na dugoročne vremenske prilike - temperaturu, nivoe mora i padavine.
One nisu rezultirale samo ekstremnim temperaturama, već i povećanjem učestalosti suša, šumskih požara, pješčanih oluja, obalnih poplava, olujnih udara i uragana.
Profesorica Dinarević je predstavila svjetske naučne studije tokom zadnje tri godine i ukazala na povezanost između izloženosti majke zagađenom zraku tokom trudnoće i učestalosti urođenih srčanih anomalija. Navodi da rezultati istraživanja empirijskih studija sugeriraju da je onečišćenje zraka važan riziko faktor koji doprinosi razvoju urođenih srčanih anomalija ukazujući da izloženost česticama PM2,5 i NO2 povećava rizik, ali navodi da su potrebna buduća daljnja istraživanja.
Zagađenje zraka je najveći pojedinačni riziko faktor za zdravlje okoliša u svijetu, ali i zanemareni faktor kardiovaskularnog rizika. Profesorica Dinarević navodi da većina polutanata dovodi do zdravstvenih posljedica na plućnom sistemu, pojave i intenziviranja opstruktivnih bolesti, kao i djejstva na kardiovaskularni sistem u smislu povećanog krvnog pritiska, aritmija, anginoznih bolova, što može rezultirati ishemijskim bolestima srca - oštećenjem srca i krvnih sudova. U danima velike aerozagađenosti učestaliji su infarkti miokarda i cerebrovaskularni insulti.
Od metaboličkih bolesti, kao posljedica aerozagađenja, najčešći je diabetes melitus. Onečišćeni zrak može značajno utjecati na zdravlje djece. Studije su pokazale da je zagađenje zraka snažno povezano za bolestima organa za disanje poput upale pluća, bronhitisa i astme. Zagađenje može pojačati već prisutne zdravstvene probleme.
Povećana koncentracija suspendiranih čestica, povećava rizik od akutnih respiratornih infekcija, malignih oboljenja, naročito kod djece. Studije ukazuju da hronično izlaganje visokim koncentracijama lebdećih čestica PM2.5 je vezano za veću stopu pobačaja, prerane porode, manju težinu djeteta na rođenju, kao i neke urođene srčane anomalije.
Bolesti srca povezane sa zagađenjem su prioritet, upozorava Dinarević i navodi da je potrebno identificirati intervencije za smanjenje onečišćenja zraka i njegovog uticaja na nezarazne bolesti.
- Dok otkrivamo zamršene veze između faktora stresa iz okoliša i kardiovaskularnih bolesti, kreatori politika, službenici za javno zdravstvo i medicinski stručnjaci moraju rekonceptualizirati i integrirati zdravlje u kontekst dugoročnih ciljeva održivosti okoliša. Uticaj klimatskih promjena na kardiovaskularno i cjelokupno zdravlje višestruk je problem kojim se treba pozabaviti na različitim nivoima. Glavna znanstvena društva objavila su preporuke za smanjenje negativnih posljedica. Uz globalne programe, neophodne su lokalne inicijative koje uključuju opštu populaciju - ističe profesorica Mesihović-Dinarević.
Ona je predstavila i „Observacionu studiju o aerozagađenju i uticaju na zdravlje stanovnika grada Sarajeva“ u okviru rada Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH.
- Sarajevo je jedan od najzagađenijih gradova u svijetu. Cilj studije je procjena uticaja povećane koncentracije polutanata u zraku na zdravlje stanovnika KS, učestalost pogoršanja respiratornih i kardiovaskularnih simptoma kroz ispitivanja stanovnika u timovima porodične medicine, pedijatrijskom i školskom odjelu. Dobivanje relevantnih podataka će pomoći u daljnjm poduzimanju konkretnih mjera i aktivnosti u zaštiti zdravlja stanovništva koji su izloženi aerozagađenju. Kardiovaskularno opterećenje povezano s klimatskim promjenama predstavlja jedan od najnovijih izazova u preventivnoj kardiologiji.
Razumijevanje uloge aerozagađenja može voditi timski - ljekare, medicinska društva, institucije javnog zdravstva, agencije za zaštitu okoliša, odgovorne zdravstvene organizacije, zdravstvena osiguranja i vlade u razvoju društvenih strategija za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, utemeljenih na dokazima koje povezuju prevenciju aerozagađenja s kontrolom bihevioralnih i metaboličkih faktora rizika.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti povezanih s onečišćenjem putem opsežnog prelaza s fosilnih goriva na čistu, obnovljivu energiju ne samo da će smanjiti kardiovaskularne bolesti i povezane smrtne slučajeve, već će također usporiti tempo klimatskih promjena i tako koristiti cijelom čovječanstvu - naglašava Mesihović- Dinarević.
Naučne oblasti
Sa voditeljima škole ona je razgovarala o mogućnosti osnivanja odjela Evropskog centra za mir pri Univerzitetu Ujedinjenih nacija u Sarajevu. Njegova misija je doprinijeti miru i razvoju u Evropi, međunarodnoj saradnji u prenosu znanja, organiziranjem međunarodnih postdiplomskih studija i postdiplomskih stručnih usavršavanja, te istraživanja u odgovarajućim naučnim oblastima.
