Predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić službeno je predložio da se u dnevni red sutrašnje sjednice parlamenta uvrsti i prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Mandićev prijedlog proširenja dnevnog reda rezolucijom o Jasenovcu u petak treba podržati 41 od ukupno 81 zastupnika u parlamentu Crne Gore.
Na namjeru Mandića da iskoristi mogućnost dopune dnevnog reda 24 sata prije održavanja sjednice upozoravala je crnogorska opozicija, ustvrdivši da vlast tako pokušava izbjeći javnu raspravu o rezoluciji o Jasenovcu, prenosi Hina.
Podržali Rezoluciju o Srebrenici
Njezinim bi usvajanjem Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju.
Spajić u srijedu u Briselu nije konkretno odgovorio hoće li njegovi zastupnici podržati ovu rezoluciju, iako su njeni potpisnici. On je rekao novinarima da je više od 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri "o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)" te da o tome postoji "momentum poslije rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u".
- Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju - rekao je Spajić.
Dodao je kako on misli da sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, ekonomije, vladavine prava i slično.
Očekuje se žestok odgovor Hrvatske
U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje rezolucije u Jasenovcu mogao "žestok" te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo.
Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu. No, nakon što je rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru, Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić, koja je uime Hrvatske sudjelovala na međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj je Crna Gora dobila pozitivan izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, rekla je da dobrosusjedski odnosi "podrazumijevaju suzdržati se i ne poduzimati radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa".
Nije dobra poruka
Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez "nepotreban i neprimjeren".
- Crna Gora bi se time dala instrumentalizirati od nekoga izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putom - kazala je Zgombić i dodala da će način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom razdoblju u bitnome utjecati na njezin evropski put.
Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. maja, kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.
