POJASNIO STRUČNJAK

Neobičan prizor u Brijunskom akvatoriju: Šta se događa s tunom i morskim psom

Pojasnio je kako trenutno u moru ima mnogo sitne plave ribe, koju tuna jede, a psina je samo bila u blizini, "loveći" plankton

Morski pas. Screenshot

S. S.

10.4.2024

Neobičan prizor vidjeli su ribari i surferi u ponedjeljak u Brijunskom akvatoriju. Činilo im se kako je morski pas napao tunu, no fotografije na kojima se događaj vidi nisu dovoljno jasne kako bi se sa sigurnošću moglo reći o kojim se životinjama radi.

No, Neven Iveša s Fakulteta prirodnih nauka u Puli za Regional Express rekao je kako je riba koja skače iz mora najvjerojatnije atlantska plavoperajna tuna.

- Vidi se i jedna peraja koja bi mogla biti od goleme psine (Cetorhinus maximus) koja je nedavno viđena i kraj Savudrije. Taj morski pas jede plankton i zasigurno nije napao tunu, nego je moguće da su zajedno hranili na tom mjestu - rekao je Iveša.

Pojasnio je kako trenutno u moru ima mnogo sitne plave ribe, koju tuna jede, a psina je samo bila u blizini, "loveći" plankton. Postoji još jedna mogućnost, a to je da je tunu napao neki drugi morski pas, mako ili modrulj. No, Iveša smatra kako to ipak nije slučaj.

- Tune se sada viđaju na sve strane jer se intenzivno hrane kako bi prikupile dovoljno rezervi za period mriješćenja koji će im uskoro početi. Tada će sve plavoperajne tune napustiti Jadran i krenuti put zapadnog Sredozemlja na mrijest nakon čega će se vratiti. Apsolutno nije rijedak slučaj da se više vrsta zajednički hrani na nekom području što bi i ovdje mogao biti slučaj - zaključio je Iveša.

U martu je jedna golema psina posjetila Tršćanski zaljev. Iz Area Marina Protetta Miramare objavili su tada kako je životinja bila dugačka osam metara. Njena veličina ne čudi, jer je to druga najveća riba na svijetu, nakon kitopsine. Za ljude nije ni najmanje opasna, ali smo mi opasni za nju. Radi se, naime, o ugroženoj vrsti.

Nije ovo nimalo rijedak prizor u Jadranu. Kako kažu stručnjaci, gotovo svake godine se barem jedna golema psina vidi na području sjevernog dijela mora.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.