Bosni i Hercgovini je upućen snažan politički signal i jasan vremenski okvir da se u martu sljedeće godine otvore pristupni pregovori, izjavio je u hrvatski premijer Andrej Plenković.
- Evropsko vijeće će otvoriti pregovore s BiH kada ispuni kriterije koji su joj postavljeni, a mi smo sada pozvali Evropsku komisiju da u martu pripremi izvještaj o napretku BiH s ciljem donošenja formalne odluke - rekao je Plenković.
Čelnici država članica odlučili su otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, odobrili kandidatski status Gruziji, a s Bosnom i Hercegovinom, pregovori će biti otvoreni kada se u potrebnoj mjeri uskladi s kriterijima za članstvo.
Ispuniti važne korake
Plenković kaže da je to odličan poticaj za Vijeće ministara na čelu s predsjedavajućom Borjanom Krišto, s kojom je cijeli dan bio u kontaktu, da u sljedeća dva mjeseca napravi još nekoliko važnih koraka u ispunjavanju traženih kriterija.
Čelnici država članica neočekivano brzo donijeli su odluku o proširenju nakon što je mađarski premijer Viktor Orban odustao od veta i izašao iz dvorane dok se o tome odlučivalo.
Plenković je rekao u svom izlaganju na sastanku Evropskog vijeća da se odnos prema proširenju nakon ruske agresije na Ukrajinu iz temelja promijenio. Pritom je spomenuo da se prije samo 20 mjeseci, u martu 2022. čelnici EU-a na samitu u Versaju nisu mogli usaglasiti ni oko blage formulacije o evropskoj perspektivi Ukrajine, a danas je Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore.
Rekao je da su Ukrajina, Moldavija i Gruzija zbog Putinove agresije prešli iz Istočnog partnerstva u okvire proširenja.
Čelnicima EU-a preostala je sada druga važna tema, revizija sedmogodišnjeg budžeta, u kojem je najveća stavka paket pomoći od 50 milijardi eura za Ukrajinu, od kojih je 17 milijardi bespovratnih sredstava, a 33 milijarde su povoljni zajmovi.
Preraspodjela postojećih sredstava
Evropska komisija je predložila povećanje budžeta za razdoblje do 2027. godine za 66 milijardi eura. Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) srezao je predloženi iznos na jednu trećinu, na 22,5 milijarde eura.
Bogatije članice zauzimaju se za što manji iznos svježeg novca i da se većina novonastalih potreba pokriva preraspodjelom postojećih sredstava, čemu se protive siromašnije zemlje koje se boje da bi mogle ostati bez dijela sredstava koji im je namijenjen.
Plenković je rekao da se pregovori o tome nastavljaju i da se stajališta približavaju.
- Mislim da smo na pragu dogovora - rekao je Plenković.
