Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović 30. maja sastat će se u Briselu sa evropskim šefom diplomatije Žozepom Boreljom i evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem, u svojoj prvoj zvaničnoj posjeti od stupanja na dužnost.

Milatović je to potvrdio u razgovoru za Televiziju Crne Gore.

- Ja ću prvo posjetiti Brisel i poslati simboličnu poruku da je evropski put Crne Gore prioritet svih prioriteta za vrijeme mog mandata. Razgovarat ću 30. maja sa Boreljom i Varheljijem, nakon čega idem u Moldaviju na Samit evropske političke zajednice gdje ću razgovarati sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom for den Lajen, ali održat ću sastanke i sa evropskim liderima, uključujući i francuskog predsjednika Emanuela Makrona - kazao je Milatović, kako prenosi Portal RTCG.

On je rekao će tim činom poslati snažnu poruku da Crna Gora ima političku volju da postane dio Evropske unije.

Kazao je da je dobio brojne pozive lidera zemalja, te da će veoma brzo posjetiti i Beograd.

- Dobio sam brojne pozive, rekao sam da mislim da je važno i demokratski smisleno posjetiti Beograd vrlo brzo, nakon Brisela. Srbija je naš najveći ekonomski partner, i dobio sam usmeni poziv kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio na inauguraciji - kazao je Milatović.

Dodatno razviti partnerstva

On je rekao da će veoma brzo posjetiti i Vašington, te da se kroz čestitku američkog predsjednika Džoa Bajdena može jasno vidjeti posvećenost Sjedinjenih Država reformama u Crnoj Gori.

- Raduje me tolika posvećenost i očekuje se moja posjeta Vašingtonu koja će uticati na produbljivanje partnerstva. Stigla je poruka i od predsjednika Kine i ostalih zvaničnika, što je veoma dobra poruka. Nadam se da ću kao predsjednik Crne Gore dodatno razviti partnerstva i sa zemljama regiona, i sa ostalim zemljama - kazao je Milatović.

Kazao je da će sa svoje pozicije raditi na pomirenju društva, koje je, kako kaže, bilo žrtva vještački formiranih podjela.

- Podijeljenost društva, vještački kreirana bila je tipična za Crnu Goru. Iza tih podjela krio se interes ličnog bogaćenja. Upravo kroz demokratske promjene koje su se dešavale posljednjih par godina, treba staviti fokus na pomirenu Crnu Goru - rekao je Milatović.

Prema njegovim riječima, dio građana je bio diskriminisan zbog svog političkog stava ili opredjeljenja, i nisu svi imali jednake šanse za uspjeh, prenosi Portal RTCG.

Demokratski orjentisan

Govoreći o informaciji da dio općina u Crnoj Gori nije proslavio Dan nezavisnosti, Milatović je rekao da o tim stvarima treba da sude građani, te da svako treba da pokaže odgovoran stav prema državi i državnim simbolima.

- Ali kao čovjek koji je demokratski orjentisan, svakome treba ostaviti taj jedan prostor, o kome će suditi sami građani. Treba naći dobar balans između nečega što su demokratska načela i nekoga što je odgovor građana Crne Gore na djelovanje bilo koga od nas - smatra Milatović.

Komentarišući prijedlog poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je kazala da na putu ka pomirenju Crne Gore treba preispitati državne simbole, himnu i zastavu, Milatović je kazao da smatra da su stavovi poslanice Božović rezultat "načina na koji su možda sadašnji simboli donošeni", te da je govorila u kontekstu nedovoljne inkluzivnosti u Crnoj Gori pri donošenju važnih odluka.

- U narednom periodu to moramo da promijenimo. Oko ključnih stvari treba uvijek insistirati na širokom konsenzusu i računati na sve političke partije i njihove predstavnike. U jednoj demokratiji, sve je moguće preispitati. Moj odnos prema državnim simbolima je jasan, oko njih treba da se okuopljamo. Ali kao predsjednik koji predstavlja sve građane, apsolutno odgovorno ću se odnijeti prema svakoj demokratskoj inicijativi, uključujući i tu naravno - poručio je Milatović.

Podrška promjenama

Govoreći o izjavi bivše ministrice evropskih poslova Jovane Marović u Vladi Dritana Abazovića, a koja je poručila Milatoviću da bi trebalo da osujeti ulazak predstavnika Demokratskog fronta u novu vladu, te da odustane od Otvorenog Balkana i posjeti Kosovo, Milatović je kazao da nedemokratski bilo koga sprječavati da uđe u vladu, te da sastav vlade u demokratskim društvima treba da bude odraz volje građana.

- Svako ko dobije legitimitet od građana, na fer izborima, posebno narednim gdje mislim da ćemo po prvi put imati fer demokratske izbore, a ukoliko se naravno postigne neki konsenzus da je prirodno da volja građana, kakva god bude, bude reflekltovana i u Skupštini u Vladi - kazao je on.

Rekao je da je stava da je u kontekstu vanjske politike važno zadržati i dodatno unaprijediti NATO, staviti fokus na EU i snažno unaprijediti saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana.

- Prisustvo lidera svih zemalja Zapadnog Balkana na inauguraciji podrška je promjenama čiji sam nosilac - kazao je Milatović.

Kada je riječ o Otvorenom Balkanu, smatra da je prioritet Crne Gore regionalna ekonomska saradnja koja se odvija u okviru Berlinskog procesa koji veže ekonomije Zapadnog Balkama, i koji veže Zapadni Balkan za EU.-

- Ali na kraju, kao ekonomista i političar podržavam sve ostale inicijative. OB ima svoje prednosti i CG može kao aktivni učesnik tog procesa da da vrijednost tom procesu, pod uslovom da je on stavljen u fokus naših evropskih integracija - kazao je Milatović.

Čeka se konstituiranje novog saziva Skupštine

Odgovarajući na pitanje o zakonima koji su usvojeni u Skupštini u periodu nakon što je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspustio parlament ukazom, Milatović je ocijenio da su prošli zakonski rokovi za usvajanje tih zakona, te kazao da će čekati konstituisanje novog saziva Skupštine.

Podsjetio je da poslanike i predsjednika države biraju i razrješavaju direktno građani, a "ovdje se desila interesantna situacija da je jedna od te dvije grane vlasti razriješila drugu".

- Na kraju se desilo da je Skupšttina prihvatila takvo stanje stvari, da su izbori raspisani, da su svi politički akteri koji su prihvatili raspustanje Skupštine i idu na izbore tim činom dali politički legitimitet Đukanovićevoj odluci. U međuvremenu se desilo da Đukanović nije potpisivao zakone koji su stizali iz Skupštine. Postoje jasno određeni ustavni rokovi u kom vremenskom periodu predsjednik treba da se odnese na zakon dostavljen iz Skupštine. Svi rokovi su prošli, čime je Đukanović pokazao neodgovoran odnos prema Ustavu i Skupštini Crne Gore. Ja sada nemam na osnovu čega da se odnesem, jer su svi rokovi probijeni - naveo je Milatović.

Rekao je da će sačekati novi saziv Skupštine, koji će u okviru ovog izbornog kalendara biti konstituisan do sredine jula.

- I očekujem da se i Skupština i ja kao predsjednik u narednom periodu ponašamo u skladu sa Ustavom i Zakonom - poručio je Milatović.