Vlasnici automobila s dizelskim motorima u najrazvijenijim zemljama Evrope uskoro će, najvjerovatnije, svoja vozila morati ukloniti s puteva.
Naime, kako bi što više zaštitili životnu sredinu, u Švicarskoj najavljuju zabranu registracije "dizelaša", dok u Njemačkoj planiraju zabraniti vožnju po velikim gradovima. Poznavaoci prilika tvrde da će se odluka Njemačke najviše odraziti na tržišta Balkana, Azije i Afrike, što znači da će više stotina hiljada starih "dizelaša" završiti, između ostalih, i u našim krajevima. Postavlja se pitanje da li i kakve posljedice to može imati po tržište automobila u Crnoj Gori, jer se uvozi tehnologija od koje naprednije evropske zemlje odustaju.
Samo tokom prošle godine u Crnoj Gori uvezeno je 21.630 automobila, kazali su za "CdM" iz Uprave carina.
- Iz Evrope je uvezeno 14.388 vozila s dizelskim motorima. Najčešće su uvožena vozila iz Njemačke, Holandije i Francuske. U prva dva mjeseca prošle godine uvezena su 2.463 vozila, a u prva dva mjeseca ove 2.774 vozila - ističu oni.
Na crnogorskom tržištu može se očekivati masovni uvoz polovnih "dizelaša" u slučaju da se uvedu široko rasprostranjena ograničenja za takva vozila u Evropi.
- Ne bih rekao da Crna Gora postaje groblje polovnih automobila, već možda prezasićeno tržište. Takav efekt bi trebao sa sobom povući veću konkurentnost i pad cijena, međutim, kod nas se to ne dešava. Svakako da je upitno kakvi se automobili uvoze u našu zemlju. Koliko su kilometara prešli, kako su održavani, a naravno i sama cijena tih automobila u zemljama iz kojih stižu. Tako da postoji velika razlika u cijeni za koju su kupljeni u inozemstvu i za koliko se prodaju na našem tržištu. Da ne pominjemo da se većina vozila kupuje putem licitacija kao i flotnih prodaja voznog parka neke firme - kazao je urednik sajta "Autonovosti" Dušan Masoničić.
Nekada je gorivo dizel bilo mnogo otrovnije po okolinu nego danas, jer je u njemu bio veći procenat sumpor-dioksida, ali sada se koriste goriva u kojima skoro i da nema sumpora. Međutim, proces sagorijevanja kod "dizelaša" je takav da stvara čađ, koja je izuzetno kancerogena. Iako se taj problem uglavnom rješava DPF filterima, koji zadržavaju veći dio čađi, određena količina, ipak, kroz izduvne gasove dospijeva u atmosferu i truje zrak koji udišemo.
Mnogi koji nemaju novca da plate skupocjenu zamjenu ovih dijelova, odlučuju da ga softverski stave van funkcije, ili čak i fizički uklone DPF filtere, ne mareći što vožnjom takvog automobila truju životnu sredinu.
VW je na stubu srama od 2015. godine zbog “dizelgejt” afere, u kojoj je otkriveno da je njemački gigant koristio zabranjeni softver kako bi prikrio pravi nivo emisije gasova njegovih dizel modela.
To je dovelo do značajnog pada popularnosti "dizelaša" na tržištu, više od 30 posto u dvije godine, pa su prošle vozila na ovaj pogon imala tek 44 posto udjela na svjetskom tržištu.
U narednom periodu očekuje se novi pad jer njemački gradovi odnedavno imaju pravo da zabrane ova vozila na svojim ulicama.
- Što se tiče "zabrane" dizelaša u pojedinim zemljama - sve su to uglavnom malo naduvane priče. U Njemačkoj je sud donio odluku da gradovi, ukoliko žele, mogu zabraniti saobraćaj u pojedinim zonama, odnosno u gradskim jezgrima. Također, pojedine zabrane se odnose na automobile koji ne ispunjavaju "Euro5" normu. U posljednje vrijeme je pritisak na proizvođače od skandala koji je potresao automobilsku industriju, a za koji je "zaslužan" Volkswagen. "Dieselgate" je svakako utjecao na ubrzanu reakciju i veliki pritisak javnosti i stručnjaka - kazao je Masoničić.
Neke države već najavljuju da će do određene godine smanjiti ili čak ukinuti "dizelaše" u pojedinim zonama gradova ili čak u čitavoj državi.
- Opet je pitanje koliko će se toga obistiniti i koliki će to efekt imati na tržišta kao što je naše. Do tada ćemo vidjeti šta će se dešavati - naveo je Masoničić.
Kroz Crnu Goru je tokom prošle godine, kako je "CdM-u" saopćeno iz Monstata, prošlo 136.165.371 vozilo, što je za 21.188. 893 više nego 2016. godine.
- Trend uvoza automobila ne jenjava. Većina ljudi se odlučuje na uvoz polovnih automobila kako bi ih kasnije preprodala. Znači većina uvoznika su privatna lica. Također, tu su i autoplacevi koji "vode" po količini uvezenih automobila. Veliki broj automobila se uvozi iz Holandije, Njemačke, Belgije, Italije, Francuske - kaže Masoničić.
Najviše se uvoze automobili mlađi od 2000. godine, odnosno automobili koji ispunjavaju "Euro3" normu.
- Neki prosjek starosti automobila je desetak godina. Najveći udio u uvozu svakako zauzimaju "dizelaši". Uglavnom su to vozila njemačkih i francuskih proizvođača. Predvodnici su Volkswagen i Renault. Zatim Audi, BMW, Citroen, Peugeot. Generalno, ljudi traže automobile koji su pouzdani i jeftini za održavanje i naravno koji imaju dobru cijenu. Ponekad i ovi prethodni parametri "padaju u vodu" i najveću ulogu ima sama cijena - ističe Masoničić.
Čini se da je problem tržišta taj što smo izgubili kulturu razmišljanja o kupovini novog automobila.
Naime, treba imati na umu činjenicu da time što se kupuje skuplji automobil dobiva se novo vozilo, s pet godina garancije, novim gumama, novim kočnicama.
