Evropska Unija ima novi, ambiciozan plan o proširenju. Te teme će se dotaknuti i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji će govoriti na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.

Govor hrvatskog premijera nije neuobičajen. Dio je to projekta predsjednika Evropskog parlamenta koji želi da svaki predsjednik Vlade zemalja članica Evropske unije dođe u parlament, obrati se zastupnicima. On na taj način vidi povezivanje Evropske unije i njezinih građana.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak bi trebao govoriti oko pola sata i to na čak pet jezika. Osim na hrvatskom, govorit će još i na talijanskom, engleskom, francuskom i njemačkom. U svom govoru će se dotaknuti proširenja EU s posebnim naglaskom na BiH, što ne čudi s obzirom na to da u utorak Evropska komisija predstavlja strategiju za Zapadni Balkan. Taj se dokument finalizirao do posljednjeg trenutka.

Prema posljednjim informacijama, za sada znamo da će samo Srbija i Crna Gora dobiti okvirni datum za EU. Spominje se 2025. Međutim, ostale zemlje, uključujući BiH takav datum neće dobiti.

Plan za proširenje EU

Mediji su na uvid dobili nacrt nove strategije za zapadni Balkan, čije se predstavljanje očekuje u utorak, a usvajanje za desetak dana. Evropska komisija u dokumentu napominje kako je riječ o historijskoj prilici za zemlje u regiji i da prvi put imaju realan vremenski okvir za ostvarenje planova.

Nakon susreta s predsjednikom earopske komisije predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović optimističan je po pitanju dobivanja statusa kandidata za ulazak u EU. Prema nacrtu nove strategije 2025. ključna je godina. 

- Drago mi je da je upravo Bosna i Hercegovina zadržala taj svoj status u takvoj skupini. Razgovarali smo o izbornom zakonodavstvu, kao o jednom od preduvjeta da u ova tri mjeseca promijenimo, jednom promjenom političke volje, prije svega i da stvorimo ambijent da imamo izbore - rekao je Čović.

Unija očekuje da Bosna i Hercegovina unutarnja pitanja riješi sama. Junker (Juncker) u sklopu obilaska zemalja u regiji u BiH dolazi krajem mjeseca. Čović je uvjeren da bi se uskoro moglo početi razgovarati o otvaranju pristupnih pregovora.

- Kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, ispunjavanje upitnika je ključ svega, on još nije gotov, dakle treba ga završiti - rekla je evroparlamentarka Dubravka Šuica.

Iako ne optimistični poput Čovića i čelnici EU na novi val proširenja gledaju ambiciozno. Od Crne Gore i Srbije očekuju da do najavljenog roka budu spremne za članstvo.

- Mislim da je Srbija zaslužila da bude izdvojena kao takozvani front raner - kazala je srbijanska premijerka Ana Brnabić.

Uz rješavanje unutarnjih, jedan od ključnih uvjeta je rješavanje i bilateralnih pitanja, s naglaskom na granične sporove. U dokumentu se navodi kako je najveći problem srpsko nepriznavanje Kosova. A Vladu Ane Brnabić očekuju i brojne reforme.

- Prije svega u domeni pravosuđa, koje nekako trebaju da budu jako promišljene. Nekad je bolje da nemat reforme, nego da imate pogrešne reforme - kaže Brnabić.

U ovom paketu još su Albanija i Makedonija, od koje se očekuje rješavanje spora s Grčkom oko službenog naziva države. Sredinom svibnja u Sofiji će se održati sljedeći samit o Zapadnom Balkanu, punih 15 godina od samita u Solunu, kada su sve ove zemlje dobile obećanje da će biti primljene u Evropsku uniju.