NA DANAŠNJI DAN

Andrea Bočeli, jedan od najboljih svjetskih tenora, slavi 66. rođendan

Danas je nedjelja, 22. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostao je još 101 dan

Andrea Bočeli. Vecernji.hr

I. P.

22.9.2024

Na današnji dan 1958. godine, u toskanskom mjestu Lajaticou, nedaleko od Pise, rođen je Andrea Bočeli (Andrea Bocelli), jedan od najboljih italijanskih i svjetskih tenora. Bočeli je i tekstopisac i producent.

Odrastao je na farmi s ocem Alesandrom, majkom Edi i bratom Albertom. Njegovi roditelji proizvodili su vino u selu La Sterza, a vinarija posluje i danas.

Od rođenja je imao problema s očima zbog urođenog glaukoma. Godine 1970., u dobi od 12 godina, nakon nesreće na fudbalskoj utakmici posve je izgubio vid.

Bočelijeva karijera počela je 1992. godine, kada se javio na audiciju koju je organizirao italijanski pjevač Zucchero u potrazi za tenorom. Najbolji tadašnji tenor Lučano Pavaroti (Luciano Pavarotti) bio je oduševljen Bočelijevim talentom.

Danas Bočeli nastupa u cijelom svijetu, a prodao je više od 90 miliona ploča i CD-ova. 

Sturulson Snori. Wikipedia.org

Ubijen u atentatu islandski pisac Sturulson Snori

1241. - Islandski pisac i historičar Sturulson Snori (Snorri), autor najobimnije sage o norveškim kraljevima, ubijen je u atentatu u kojem je učestvovao i njegov zet Gisur Torvaldson (Thorvaldson). Ubistvo je naručio norveški kralj Hakon VI Hakonson, jer je Snori kao vođa moćnog roda Sturlunga bio prepreka njegovim planovima, uključujući pripajanje Islanda Norveškoj, što mu je uspjelo 1262. godine.

1791. - Rođen engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej (Michael Faraday), koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, što je naučni osnov elektrotehnike, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize - osnov elektrohemije i učenja o elektricitetu s gledišta korpuskularne strukture. Otkrio je i vezu magnetnog polja i svjetlosti, utemeljio učenje o fizičkom polju, unaprijedio hemiju i optiku. Njegovim imenom je nazvana mjerna jedinica za električnu kapacitivnost - farad (oznaka F) - i više efekata i uređaja: "Faradejev tamni prostor", "Faradejev efekat", "Faradejev cilindar", "Faradejev broj".

1882. - Umrla slikarica Katarina Ivanović, prva žena član Srpskog učenog društva. Slikarstvo je učila u Pešti i Beču, jedno vrijeme živjela u Parizu i Beogradu, potom do smrti u rodnom Sekešfehervaru u Mađarskoj. Slikala je portrete, historijske žanr-kompozicije i s posebnim uspjehom mrtvu prirodu. Neke njene slike su među najboljima u srpskom klasicizmu, poput "Portreta knjeginje Perside Karađorđević", "Autoportreta", "Korpe s grožđem".

1885. - Rođen američki filmski režiser i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm (Erich von Stroheim), protagonista snažnog naturalističko-senzualnog stila u kinematografiji, jedan od najvećih režisera u doba nijemog filma. U Francuskoj je na samrti 1957. odlikovan Legijom časti. Filmovi: režija - "Slijepi muževi", "Lude žene", "Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli", gluma - "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka".

Pol Muni. IMDb.com

Rođen američki glumac, oskarovac Pol Muni

1895. - Američki filmski i pozorišni glumac, oskarovac Pol Muni (Paul) rođen je na današnji dan. U početku karijere isticao se ulogama u kriminalističkim filmovima, potom kao specijalista za uloge u filmskim biografijama znamenitih ljudi. Filmovi: "Lice s ožiljkom", "Dobra zemlja", "Priča o Luju Pasteru" (nagrada Oskar), "Život Emila Zole".

1918. - Rođen meksički violinista Henrik Šering (Henryk Szeryng), jedan od najvećih majstora violine svih vremena, koji je temeljito produbio klasičan i savremeni repertoar izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je nacistička Njemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbjegličke vlade i prevodilac premijeru - generalu Vladislavu Sikorskom. Profesor Muzičkog fakulteta u Meksiku postao je 1945., a od 1953. je kao ambasador dobre volje meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku širom svijeta.

1924. – Rosamund Pilčer (Rosamunde Pilcher), britanska autorica "ružičastih romana", prema kojima je snimljen veliki broj romantičnih ljubavnih filmova, rođena je na današnji dan. Počela je da piše kad je imala samo sedam godina, a svoju prvu kratku priču objavila je sa 18 godina. Prvi roman, ljubavnu romansu, objavila je 1949. godine pod pseudonimom Džejn Frejzer (Jane Fraser). Pod istim pseudonimom objavila je deset romana. Godine 1955., počela je da objavljuje romane pod svojim imenom Rosamund Pilčer, a od 1965. pod svojim pravim imenom objavljivala sve svoje romane. Napisala je 28 romana i veliki broj pripovjedaka, a među najpopularnijim romanima su: “Uspavani tigar”, “Kraj ljeta”, “Prazna kuća”, “Olujni dan”, “Divlja majčina dušica”, “Povratak kući”.

Nasiha Kapidžić-Hadžić. Wikipedia.org

Umrla bh. književnica Nasiha Kapidžić-Hadžić

1995. - Jedna od najznačajnijih književnica koje je naša zemlja ikad imala Nasiha Kapidžić-Hadžić preselila je na bolji svijet na današnji dan prije 29 godina. U svojim pjesmama je ispisivala čaroliju od dječijih želja i nadanja, igrajući se i uživajući u nizanju blagosti, ljepote i šarenila koje su dočaravale, budeći najljepša dječija maštanja i snove. Njena inspiracija, kako je često sama kazivala, bio je začuđeni dječiji pogled kada ugleda nešto novo. Opsadu Sarajeva tokom agresije na BiH 1992. – 1995. i ratne nevolje dijelila je sa svojim sugrađanima, a pred sam kraj rata, usljed posljedica višegodišnjeg stresa i narušenog zdravlja, njeno srce prestalo je kucati. Nasihina briljantna djela objavljena su u mnogim bosanskohercegovačkim i inozemnim antologijama, zastupljena u čitankama, školskoj lektiri, prevođena na druge jezike, izvođena u pozorištu... Najznačajnija su: "Maskenbal u šumi", "Vezeni most", "Skrivena priča", "Kad si bila mala", "Od tvog grada do mog grada", „Glas djetinjstva“, „Liliput“...

1999. - Osnovan Fakultet elektrotehnike u Tuzli. Odjeljenje Elektrotehničkog fakulteta iz Sarajeva u Tuzli osnovano je u julu 1972. godine.

2000. - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo jedinstven pasoš BiH.

2010. - Umro Predrag Tasovac, srbijanski glumac. Igrao je kako u matičnom Narodnom pozorištu u Beogradu, tako i na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Ateljea 212, Pozorišta na Terazijama, Dečijeg pozorišta „Boško Buha”, Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, u mnogim predstavama koje su izvođene u okviru Dubrovačkih letnjih igara, gde je ostvario brojne uloge. Također je igrao i u velikom broju televizijskih drama, u TV serijama, a ostvario je i dvadesetak filmskih uloga. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.