NA DANAŠNJI DAN

Boris Aranđelović: 9. godišnjica smrti legendarnog pjevača grupe “Smak”

Danas je utorak, 27. avgust/kolovoz 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 127 dana

Boris Aranđelović. Wikipedia.org

I. P.

27.8.2024

Na današnji dan 2015. godine, u Roterdamu je preminuo Boris Aranđelović, legendarni pjevač i član grupe “Smak”. U grupu “Smak” je došao 1973. godine kao vokalni solist. Poznat je po pjevanju u visokim registrima, što mu je, uz osobenu boju glasa, donijelo veliku popularnost kod najšire publike.

Koncertni frontmen, na svojim plećima je iznio teret koji su nametnule složene melodije i ritmička kompleksnost tekstova. Vrijedi spomenuti i razumijevanje za odnos pjevačkih i instrumentalnih numera koje su se nalazile na repertoaru grupe. Posebnu atrakciju u nastupima benda “Smak” predstavljao je dijalog između Borisovog glasa i Točkove gitare (“Alo”, “Šumadijski bluz”, “Profesor”).

Živio je u Nizozemskoj odakle je povremeno dolazio zbog učešća na koncertima koje je grupa “Smak” priređivala u Kragujevcu.

Nakon višegodišnje pauze, Aranđelović je snimio i objavio album naslova “Boris & Dinosaurusi ‘Milion godina’“.

Neke od najpoznatijih pjesama koje je izveo su: “Perle”, “Satelit”, “El Dumo”, “Bluz u parku”, “Crna dama”…

Ticijan Večeli. Wikipedia.org

Umro italijanski slikar Ticijan Večeli

1576. - Umro italijanski slikar Ticijan Večeli (Tiziano Vecelli), jedan od najvećih majstora renesanse. Imao je izrazit smisao za čulnost, ljepotu ljudskog tijela i toplinu boja. Djela: kompozicije iz antičke mitologije "Bahanal", "Jupiter i Antiopa", "Venera", slike inspirisane religijom "Vaznesenje Bogorodičino", "Polaganje Hristovo u grob", "Bogorodice", portreti "Karlo Peti na konju", "Čovjek s plavim očima", "La Bela", "Papa Pavle Treći".

1635. - Preminuo najznačajniji španski dramski pisac Feliks Lope de Vega Karpio (Félix Lope de Vega y Carpio), koji je, prema predanju, napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove približno 500, nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i historijskih zapisa. Drame - u kojima je opisao sve društvene slojeve Španije s kraja 16. i početka 17. vijeka - sjajno je komponovao, majstorski stvarajući zaplete. Tvorac je komedije u tri čina, protkane tragičnim i komičnim momentima, s centralnim temama časti i ljubavi, vjere i morala. Djela: komedije i drame "Peribanjes", "Kazna bez osvete", "Seviljska zvijezda", "Madridski čelik", "Cvijeće Don Huana", "Nagrada za dobro govorništvo", "Preko mosta", "Dovitljiva djevojka", "Baštovanov pas", "Budalasta vlastelinka", "Fuente Ovehuna", roman "Doroteja", epske, didaktičke, religiozne i mitološke pjesme, burleske, ode, poslanice, soneti, balade.

1664. - Umro španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco de Zurbarán), jedan od najznačajnijih umjetnika 17. vijeka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme. Slikajući u baroknom maniru, koristio se oštrim kontrastom svjetlosti i tame radi postizanja ekstatičnog dramatskog izraza.

Georg Vilhelm Fridrih Hegel. Wikipedia.org

Rođen Hegel, najistaknutiji njemački klasično-idealistički filozof

1770. - Rođen Georg Vilhelm Fridrih Hegel (Wilhelm Friedrich), najistaknutiji predstavnik njemačke klasično-idealističke filozofije. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja - priroda - duh. Prema trijadnoj šemi, razlikuje subjektivni duh (pojedinačna svijest), objektivni duh (društvena svijest) i apsolutni duh (samosaznanje ideje koja se postiže u umjetnosti, religiji i filozofiji). Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status "drugobivstvene ideje", ona je opredmećena ideja. Djela: "Fenomenologija duha", "Filozofija historije", " Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije", "Enciklopedija filozofskih nauka", "Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama".

1871. - Američki pisac Teodor Herman Albert Drajzer (Theodore Dreiser), veliki kritičar američkog društva, rođen je na današnji dan. Njegov prvi roman "Sestra Kari" zabranjen je 1900. godine, pa je potom desetak godina bio prinuđen da se izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne listove. Smatrao je da spasenje svijeta leži u socijalizmu i pred kraj života je postao član Komunističke partije SAD. Ostala djela: romani "Dženi Gerhard", "Finansijer", "Titan", "Stoik", "Genije", "Američka tragedija", "Tragična Amerika", "Vrijedi li Amerika da se spase".

1884. - Rođen američki filmski producent Semjuel Goldvin (Samuel Goldwyn), jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Samuel Goldwyn Productions", koja se 1924. udružila s još dvije filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldwyn-Mayer", ali je potom ponovo postao samostalni producent. Filmovi: "Stela Dalas", "Tamni anđeo", "Ćorsokak", "Zapadnjak", "Male lisice", "Najbolje godine našeg života", "Tajni život Voltera Mitija", "Momci i djevojke", "Porgi i Bes".

1890. - Američki slikar, fotograf i filmski režiser Emanuel Radinski (Emmanuel Rudnitzky), poznat kao Men Rej (Man Ray), koji je 1915. s francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam, rođen je na današnji dan. Režirao je niz avangardnih filmova u nadrealističkom maniru, koji se odlikuju izuzetno inventivnom fotografijom, uključujući filmove "Povratak razumu", "Emak Bakija", "Morska zvijezda".

Rahela Ferari. Zemunskevesti.rs

Rođena Rahela Ferari, srbijanska i jugoslavenska glumačka diva

1911. - Rođena Rahela Ferari, srbijanska i jugoslavenska pozorišna, filmska i TV glumica. Odigrala je više od 160 pozorišnih, kao brojne filmske i televizijske uloge različitog žanra. Za ulogu Sarke u “Ožalošćenoj porodici”, 1964. godine, dobila je Sterijinu nagradu. Televizijska publika pamtit će je po ulogama u drami “Čaj u pet”, seriji “Grlom u jagode” i filmskom serijalu “Tesna koža”.

1916. - Umro Petar Kočić, jedan od najistaknutijih bh. pisaca realizma. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, dugo je bio bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banjoj Luci i Tuzli. U Banjoj Luci je pokrenuo list "Otadžbina", koji je često zabranjivan. Jedrim i sažetim pripovijedanjem i svježim poetskim jezikom snažno je prikazao planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živjeli bosanski seljaci pod austrougarskom okupacijom. Djela: satire "Jazavac pred sudom", "Sudanija", zbirke pripovijedaka "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja".

1960. - Preminuo Sima Pandurović, srbijanski pjesnik, estetičar, esejista, kritičar, dramatičar i prevodilac, najpoznatiji po svojoj pesimističkoj poeziji iz doba modernizma. Godine 1908., izdao je svoju najznačajniju zbirku pjesama "Posmrtne počasti", zbog koje je postao omiljeni pjesnik među mladima i jedan od poznate trojice "pesimističkih pjesnika", uz Disa i Rakića. Osim ove zbirke, objavio je i zbirku pjesama "Okovani stihovi", koja je kasnije nadopunjena i izdana pod imenom "Stihovi". Pandurović je pisao i drame, među kojima je najpoznatija drama "Na zgarištu", izvedena 1910. godine u Narodnom pozorištu u Beogradu. Također je pisao književne kritike te knjige iz estetike.

1961. - Rođen Tom Ford, američki modni kreator i reditelj. Svoj istoimeni brend pokrenuo je 2005. godine, a prethodno je bio kreativni direktor u kompanijama “Gucci” i “Yves Saint Laurent”. Ford je napisao i režirao filmove “A Single Man” i “Nocturnal Animals”.

1967. - Umro Brajan Apstejn (Brian Epstein), prvi menadžer sastava “The Beatles”. On je umnogome pomogao stvaranju mita o “Beatlesima”, te bio pionir u poslu koji bismo mogli nazvati - stvaranje zvijezda. Putem svoje porodične firme NEMS (North End Music Stores) brinuo je o plasmanu još nekoliko vrlo popularnih grupa i izvođača, kao što su: “Gerry and the Pacemakers”, “Billy J. Kramer and the Dakotas” i “Cilla Black”.

1969. - Preminula Erika Man (Mann), njemačka glumica i spisateljica, kćerka romanopisca Tomasa Mana (Thomas). Erika je živjela boemskim načinom života u Berlinu i postala kritičarka nacionalsocijalizma. Nakon što je Hitler došao na vlast, 1933. godine, preselila se u Švajcarsku.

2009. - Umro Antonio Virđilio Savona (Virgilio), proslavljeni italijanski kompozitor, aranžer i pjevač u italijanskoj vokalnoj grupi “Quartetto Cetra”.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.