Na današnji dan 1963. godine, rođena je Vitni Elizabet Hjuston (Whitney Elizabeth Houston), američka pjevačica i glumica.
Hjuston je počela pjevati s jedanaest godina u dječijem gospel horu. Kasnije je počela nastupati s majkom i drugim pjevačima, potom je kratko radila kao model i glumica. Godine 1985., izdala je svoj prvi album “Whitney Houston” koji je postao najprodavaniji nastupni album neke pjevačice. Njen drugi studijski album “Whitney” iz 1987., postao je prvi album neke pjevačice koji je debitirao na broju jedan Billboardove ljestvice albuma. Vitnin uspjeh otvorio je vrata uspjeha i drugim afroameričkim pjevačicama.
"I Will Always Love You" najprodavaniji singl u historiji muzike
Svojom prvom glavnom ulogom u filmu “Tjelohranitelj”, gdje je nastupila uz tada megapopularnog glumca Kevina Kostnera (Costner), Vitni je dosegla vrh popularnosti. Album s muzikom iz filma osvojio je 1994. godine Gremija za album godine te postao najprodavaniji soundtrack svih vremena. Naslovna pjesma "I Will Always Love You", jedan je od najprodavanijih singlova u historiji muzike.
Hjuston je snimila i filmove “Waiting to Exhale” te “Propovjednikova supruga”. Nakon izlaska četvrtog studijskog albuma “My Love Is Your Love” (1998.), obnovila je svoj ugovor s izdavačkom kućom “Arista Records” za rekordnih 100 miliona dolara. Njen peti studijski album “Just Whitney” izašao je 2002. godine.
Tokom karijere Vitni je osvojila šest nagrada Gremi, izdala je sedam studijskih albuma, prodala više od 220 miliona CD-ova, singlova i videosnimaka. Imala je čak 11 pjesama na broju jedan Billboardove ljestvice. Poznata je kao "Glas" ("The Voice") zbog moćnog pop-gospel vokala. Časopis “Rolling Stone” svrstao ju je na listu "100 najvećih pjevača svih vremena", a brojni R&B i pop muzičari navode je kao svoj uzor.
U hotelskoj sobi na Beverli Hilsu, u Los Angelesu, 11. februara 2012. godine, Vitni je pronađena mrtva. U tom hotelu je i održavana godišnja zabava uoči dodjele nagrade Gremi, na kojoj je trebala nastupiti.
Rođen švajcarski psiholog Žan Pijaže
1896. - Rođen švajcarski psiholog Žan Pijaže (Jean Piaget), prvi predsjednik Švajcarskog psihološkog društva, osnivač Međunarodnog centra za genetičku epistemologiju, jedan od najutjecajnijih psihologa 20. vijeka. Zasnovao je kognitivno-razvojnu ili genetičko-strukturalističku školu, čiji upliv se može mjeriti s nekadašnjim utjecajem psihoanalize. Najviše je istraživao razvoj jezika, mišljenja i prosuđivanja kod djece, smatrajući da taj razvoj nije kontinuiran, već da ga karakterišu različite faze, genetski programirane na različitim uzrastima. Djela: "Jezik i mišljenje djeteta", "Moralno suđenje kod djece", "Porijeklo inteligencije".
1896. - Poginuo njemački inžinjer i pronalazač Oto Lilijental (Otto Lilienthal), jedan od pionira avijacije, isprobavajući planer dvokrilac koji je ranije iste godine konstruisao. Nesreću je izazvao jak udar vjetra koji je prevrnuo letjelicu i razbio je o tlo zajedno sa smjelim pilotom, sedam godina prije historijskog uspješnog leta američkih pionira avijacije - braće Rajt. Studirajući let ptica, usavršio je jedrilicu i dokazao superiornost zakrivljenih nad ravnim krilima.
1912. - Rođen Bojan Adamič, slovenski kompozitor filmske muzike i dirigent. Bavio se i fotografijom, a omiljeni motivi su mu bili s ptujskog karnevala. Krajem 1930-ih osnovao je sving sastav “Broadway”. Tokom Drugog svjetskog rata borio se na strani partizana. Poslije Drugog svjetskog rata osniva “Bigband”, koji je uspješno djelovao na Radiju Ljubljana. U početku je Adamič djelovao kao džez muzičar, ali kasnije se okrenuo komponovanju muzike za film.
1918. - Američki filmski reditelj Robert Oldrič (Aldrich), koji je snimao trilere, vesterne, filmove strave, psihološke drame i komedije, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Šta se dogodilo s Bebi Džejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti", "Tiho, tiho, Šarlota", "Zatvorski krug", "Veliki nož", "Posljednji sumrak", "Po zakonu i pendreku", "Legenda o Lajli Kler", "Grisomova banda", "Ubistvo sestre Džordž", "Zatvorsko dvorište".
1919. - Rođen italijanski kompozitor Ruđero Leonkavalo (Ruggero Leoncavallo), koji je stvarao u verističkom maniru. Napisao je veliki broj opera, ali nijednom nije ponovio uspjeh opere "Pajaci".
Umro njemački pisac Herman Hese, jedan od najznačajnijih književnika 20. vijeka
1962. - Umro njemački pisac Herman Hese (Hermann Hesse), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946., jedan od najznačajnijih književnika 20. vijeka. Napisao je mnogo pjesama, od kojih su neke antologijske vrijednosti, a osnovna tema proze je nesklad između kontemplacije i čulnosti. Opredjeljenje za autentičnu ličnost, za radikalan bunt protiv normi i konvencija moderne tehnokratske civilizacije, učinilo ga je šezdesetih godina 20. vijeka idolom omladine na Zapadu. Djela: romani "Peter Kamencind", "Pod točkom", "Gertruda", "Roshalda", "Demijan", "Sidarta", "Stepski vuk", "Igra staklenim perlama", "Narcis", "Zlatousti".
1975. - Preminuo ruski kompozitor Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima njemačke blokade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu "Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju". Ostala djela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga (Katarina Izmajlovna)", oratorij "Šume pjevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.
