Na današnji dan 1925. godine, u Bosanskom Šamcu je rođen Alija Izetbegović, prvi demokratski izabrani predsjednik RBiH. Dvije godine nakon Alijinog rođenja, otac Mustafa, trgovac po zanimanju, odlučio se na selidbu u Sarajevo s devetočlanom porodicom.

Tokom Drugog svjetskog rata Alija se bavio humanitarnim radom, pomažući prognanim civilima u okviru pokreta “Mladi muslimani”, gdje je pokušao pronaći i artikulaciju vlastitih političkih opredjeljenja. Islam, te antifašizam i antikomunizam, određivali su opću orijentaciju ovog pokreta. Međutim, nakon rata, komunistička vlast Jugoslavije je u pokretu vidjela opasnost i već 1946. godine počela su prva hapšenja, kada je i Alija, koji se tada nalazio na odsluženju vojnog roka, dobio tri godine strogog zatvora.

"Islamska deklaracija"

Ipak, islam i stanje muslimana u svijetu, a naročito u SFR Jugoslaviji, bili su stalno u centru Izetbegovićeve pažnje, o čemu je pod pseudonimom L.S.B. (sačinjen od početnih slova imena njegovih kćerki i sina – Lejla, Sabina i Bakir) objavio više članaka.

Tokom 1970-ih godina završio je i objelodanio čuvenu “Islamsku deklaraciju”, koja se odnosila na muslimanski svijet “od Maroka do Indonezije”. “Islamska deklaracija” je izazvala veliku reakciju i protivljenje tadašnjih jugoslavenskih komunističkih vlasti, pa je bila jedan od povoda montiranog političkog procesa naziva „Sarajevski proces“, 1983. godine. Iako optužba nije ponudila nikakve konkretne dokaze, Izetbegović je osuđen na 14 godina zatvora za tzv. islamski fundamentalizam i udruživanje radi rušenja ustavnog poretka SFR Jugoslavije. Zajedno s njim osuđeno je još 12 muslimanskih intelektualaca.

Izbori 1990. godine

Druga Alijina knjiga “Islam između Istoka i Zapada” objavljena je na engleskom jeziku u Americi 1984., a na sh./hs. jeziku u Beogradu 1988., dok je Izetbegović bio u zatvoru.

U žalbenom postupku, Vrhovni sud RBiH je Alijinu kaznu simbolično smanjio, sa 14 na 12 godina zatvora, a potom je Savezni sud SFRJ presudu preinačio i sveo na “verbalni delikt”, za koji mu je izrekao devet godina zatvora. Uskoro nakon toga, odredba KZ o “verbalnom deliktu” je ukinuta. Izetbegović je odležao pet godina i osam mjeseci zatvorske kazne i izašao na slobodu 25. novembra 1988. godine.

U maju 1990. godine, s grupom istomišljenika Izetbegović osniva Stranku demokratske akcije (SDA), koja na prvim demokratskim izborima, 18. novembra 1990., odnosi ubjedljivu pobjedu, a Alija biva izabran za predsjednika Predsjedništva RBiH.

Rat u BiH i mir u Dejtonu

Tokom četverogodišnje agresije na BiH (1992. - 1995.) Izetbegović je kao predsjednik nosio i odgovornost vrhovnog komandanta Armije RBiH. Učestvovao je u mnogim pregovorima o miru, te, uprkos vojnim i političkim pritiscima i embargu na naoružanje, ostao dosljedan principu slobode i opredjeljenju za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu.

Rat u našoj zemlji okončan je usvajanjem Okvirnog sporazuma za mir u BiH u Dejtonu (Ohajo, SAD), u novembru 1995. godine, a nakon potpisivanja Sporazuma, Izetbegović je izjavio: “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići.”

Povlačenje iz Predsjedništva BiH

U februaru 1996. godine, Alija je doživio je infarkt, nakon kojeg se oporavio i nastavio raditi još četiri godine. Godine 2000., 15. oktobra, povukao se iz Predsjedništva BiH i s pozicije predsjednika. Političke aktivnosti nastavio je u SDA, uporedo pišući svoju knjigu “Sjećanja”, koju je dovršio pred kraj života, u bolničkoj postelji. Sumirajući svoj život, zapisao je: „Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bih se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život.“

U posljednjim danima života, u KCUS-u, posjetili su ga, između ostalih brojnih međunarodnih zvaničnika, bivši predsjednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) i predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan).

Alija Izetbegović preminuo je 19. oktobra 2003. godine, a prema vlastitoj želji, sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Umro Alonso Sančez Kueljo, dvorski slikar španskog kralja Filipa II

1588. - Umro Alonso Sančez Kueljo (Sanchez Coello), iberijski slikar portreta španske i portugalske renesanse. Uglavnom je poznat po svojim portretnim slikama izvedenim u stilu koji kombinira objektivnost flamanske tradicije sa senzualnošću venecijanskog slikarstva. Bio je dvorski slikar španskog kralja Filipa II.

1786. - Francuski alpinista Mišel Gabrijel Pakar (Michael Gabriel Packard) i njegov nosač Žak Balma (Jacques Balmat) prvi osvojili Mon Blan na Alpama, najviši u Francuskoj i Italiji i drugi po veličini u Evropi, na 4810 metara nadmorske visine. Dugo godina Mon Blan je navođen i kao najviši vrh Evrope. Tumačenjima određenja Evrope kao kontinenta od Atlantskog okeana do Urala i Kavkaza, koja su u posljednje vrijeme opet postala aktuelna, Elbrus mu je oduzeo taj naslov.

1832. - Rođen srbijanski pisac i slikar Đura Jakšić, najizrazitiji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti i jedan od najdarovitijih srbijanskih slikara 19. vijeka. Pisao je lirsku, rodoljubivu, satiričnu, socijalnu i epsku poeziju. Njegove pjesme "Na Liparu", "Ponoć", "Mila", "Padajte, braćo", "Otadžbina", "Ja sam stena", "Noć u Gornjaku" spadaju u vrh srpske romantičarske poezije. Napisao je i drame u stihovima "Seoba Srbalja", "Jelisaveta, kneginja crnogorska" i "Stanoje Glavaš" i 40-ak pripovijedaka.

1900. - Umro Emil Škoda, poznati češki inžinjer i industrijalac, osnivač kompanije "Škoda". Studirao je u Njemačkoj, a kasnije je postao glavni inžinjer male tvornice strojeva u Plzenu. Tri godine poslije, 1869., kupio je tvornicu koja je ponijela njegovo ime "Škoda" te je počeo s njenim proširenjem. Kasnije, 1886. godine, sagradio je željezničku prugu do njenih pogona. Tvornica je počela s proizvodnjom teškog naoružanja za austrougarsku vojsku. Njegovo poslovanje kasnije se naglo razvilo pa je tvornicu 1899. godine preoblikovao u dioničko društvo.

1919. - Rođen italijanski filmski producent Dino de Laurentis (Laurentiis), jedan od najutjecajnijih evropskih sineasta 20. vijeka, u čijoj su produkciji nagradu Oskar osvojili filmovi "Gorka riža", "Kabirijine noći" i "Ulica". Izuzetno je doprinio svjetskom uspjehu italijanske kinematografije poslije Drugog svjetskog rata i sarađivao je s najznačajnijim italijanskim rediteljima.

Rođena Ester Vilijams, slavna američka plivačica i glumica

1921. - Ester Vilijams (Esther Williams), slavna američka plivačica i glumica, najpoznatija po ulozi u kultnom filmu “Bal na vodi”, rođena je na današnji dan. Vilijamsova je prije svoje dvadesete godine postavila nekoliko nacionalnih rekorda u plivanju, takmičeći se za klub iz Los Anđelesa. Početak Drugog svetskog rata ju je spriječio da učestvuje na Ljetnim olimpijskim igrama 1940. Nakon toga je potpisala ugovor s filmskim studijem MGM, za koji je tokom četrdesetih i pedesetih godina snimala tzv. "mjuzikle na vodi“.

1929. - Umro Rodolf Arčibald Rajs (Rudolph Archibald Reiss), švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Zvanje doktora hemije stekao je već u 22. godini, te bio izabran za pomoćnika za fotografiju, a potom je postao priznati docent za tu oblast, na Univerzitetu u Lozani. Za redovnog profesora kriminalistike imenovan je 1906. godine, a uporedo se bavio naučnim radom. Istakao se kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vrijeme Prvog svjetskog rata.

1937. - Rođen američki filmski glumac Dastin Hofman (Dustin Hoffman), izuzetan tumač uloga senzibilnih, neurotičnih ljudi u potrazi za identitetom, dobitnik nagrade Oskar za uloge u filmovima "Kramer protiv Kramera" i "Kišni čovjek". Njegovu glumu također odlikuje specifičan smisao za humor. Ostali filmovi: "Diplomac", "Ponoćni kauboj", "Veliki mali čovjek", "Psi od slame", "Maratonac", "Svi predsjednikovi ljudi", "Leni", "Tutsi", "Kuka", "Poludjeli grad".

Rođena Esma Redžepova, "kraljica romske muzike"

1943. - Esma Redžepova, makedonska pjevačica romske muzike i humanitarka, rođena je na današnji dan. Zbog svoga velikog doprinosa romskoj muzici i njenoj promociji prozvana je "kraljicom romske muzike". Godine 1968., udala se za muzičara Stevu Teodosievskog. Imala je ukupno 47 djece koju je posvojila. Snimila je više od 20 studijskih albuma i više od 100 singlova. Održala je blizu 22.000 koncerata u više od 30 zemalja svijeta. Dva je puta bila nominiran za Nobelovu nagradu. Godine 2013., predstavljala je Makedoniju na Eurosongu. Preminula je 11. decembra 2016. godine nakon teške bolesti.

1979. - Umro engleski pisac Nikolas Džon Tarni Monsara (Nicholas John Turney Monsarrat), najpoznatiji po romanu "Surovo more", živoj slici zbivanja na malom brodu u vrijeme rata. Ostala djela: romani "Misli na sutra", "Na prvi pogled", "Priča o Ester Kostelo", "Pleme koje je izgubilo vođu", "Smit i Džons".

1981. - Rođen Rodžer Federer (Roger Federer), legendarni švicarski teniser. Jedan je od najboljih tenisera svih vremena. Proveo je 310 sedmica na 1. mjestu ATP liste, od toga 237 sedmica zaredom. Osvojio je ukupno 103 turnira, od toga 20 Gren slem turnira u pojedinačnoj konkurenciji. Također, Federer je jedan od osmorice muških tenisera koji su u svojoj karijeri osvojili sva četiri Gren slem turnira u pojedinačnoj konkurenciji. Uz Agasija, Konorsa (Connors), Nadala i Đokovića jedini je teniser koji je Gren slemove osvojio na tri različite podloge (zemlja, trava i tvrde podloge).

1985. - Umrla Luiz Bruks (Louise Brooks), američka glumica tokom 1920-ih i 1930-ih. Danas se smatra ikonom flapper kulture, djelimično zbog bob frizure kojoj je pomogla da se popularizuje na vrhuncu svoje karijere.

2016. - Preminuo Željko Kopanja, bosanskohercegovački novinar i ekonomista. Nakon agresije na BiH (1992. - 1995.) u Banjoj Luci je osnovao dnevni list "Nezavisne novine" koji je tokom 1999. godine pisao o ratnim zločinima koje su srpske paravojne snage počinile u ratu u BiH, nakon čega su na Kopanjinu adresu počela da stižu prijeteća pisma. Nekoliko mjeseci kasnije prijetnje su realizovane, kada je pod Kopanjin automobil podmetnuta eksplozivna naprava. Ljekari su se borili za njegov život, bio je klinički mrtav, a na kraju je preživio, ali su mu amputirane obje noge. Počinioci atentata do danas nisu otkriveni. Dobitnik je, između ostalih, nagrade Komisije za zaštitu novinara iz Njujorka, Udruženja pisaca iz Norveške, Srpske riječi iz Beogradavi Udruženja novinara iz Italije.