Novoizabrani iranski predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) izjavio je kako se raduje poboljšanju odnosa s evropskim zemljama, iako ih je optužio za nepoštivanje obaveza o ublažavanju utjecaja američkih sankcija.
Smanjena predanost
Pezeškijan je prošle sedmice pobijedio u drugom krugu izbora protiv ultrakonzervativnog bivšeg nuklearnog pregovarača Saida Džalilija (Saeed Jalili).
Taj 69-godišnjak pozvao je na "konstruktivne odnose" sa zapadnim zemljama kako bi se "Iran izvukao iz izolacije" i zalaže se za oživljavanje nuklearnog sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila.
Sjedinjene Države jednostrano su se povukle iz sporazuma 2018. godine, ponovno uvodeći sankcije, što je dovelo do toga da Iran postepeno smanji svoju predanost uslovima sporazuma. Sporazum je imao za cilj obuzdati nuklearnu aktivnost, za koju Teheran tvrdi da je u miroljubive svrhe.
Konstruktivan dijalog
U članku objavljenom u petak navečer u novinama Tehran Times na engleskom jeziku, Pezeškijan je naveo da su se nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz sporazuma iz 2015. godine evropske zemlje obavezale da će ga pokušati spasiti i ublažiti utjecaj američkih sankcija.
- Evropske zemlje prekršile su sve te obaveze - napisao je Pezeškijan.
- Uprkos tim pogrešnim koracima, radujem se uključivanju u konstruktivan dijalog s evropskim zemljama kako bismo postavili naše odnose na pravi put, temeljen na načelima obostranog poštovanja i jednakosti – dodao je.
Naglasio je da bi dvije strane mogle istražiti "brojna polja saradnje" ako Evropljani "ostave po strani samopretjeranu moralnu nadmoć povezanu s proizvedenim krizama koje tako dugo muče naše odnose".
Glasnogovornica Evropske unije Nabila Masrali (Massrali) ranije je čestitala Pezeškijanu na izboru, rekavši da je 27-člani blok "spreman sarađivati s novom vladom u skladu s politikom EU kritičkog angažmana".
Smrt ultrakonzervativnog predsjednika Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći iziskivala je izbore 6. jula, koji su trebali biti održani tek 2025.
U drugom krugu, Pezeškijan je dobio oko 54 posto glasova naspram Džalilijevih oko 44 posto, uz odaziv nešto ispod polovine od 61 miliona iranskih birača, prenosi AFP.
