U Iranu su u petak otvorena biračka mjesta za drugi krug predsjedničkih izbora koji će testirati popularnost klerikalnih vladara u jeku apatije glasača u vrijeme regionalnih napetosti i sukoba sa Zapadom oko iranskog nuklearnog programa.

Državna TV saopćila je da su biračka mjesta otvorila svoja vrata biračima u osam sati ujutro po lokalnom vremenu. Glasanje će se završiti u 18 sati, ali se obično produžuje čak i do ponoći. Konačni rezultat bit će objavljen u subotu, iako bi prve brojke mogle izaći ranije.

Drugi krug slijedi nakon glasanja 28. juna s historijski niskim odzivom, kada se više od 60 posto iranskih glasača suzdržalo od prijevremenih izbora za nasljednika Ebrahima Raisija, nakon njegove pogibije u helikopterskoj nesreći. Niski odziv kritičari vide kao glasanje o nepovjerenju Islamskoj Republici.

Glasanje je tijesna utrka između skromnog zastupnika Masouda Pezeshkiana, jedinog umjerenjaka iz prvobitne grupe od četiri kandidata, i tvrdokornog bivšeg nuklearnog pregovarača Saeeda Jalilija.

Dok će izbori imati mali utjecaj na politiku Islamske Republike, predsjednik će biti blisko uključen u izbor nasljednika ajatolaha Alija Khameneija, 85-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe koji odlučuje o najvišim državnim pitanjima.

- Čuo sam da je žar i interes ljudi veći nego u prvom krugu. Neka Bog učini da tako bude jer će to biti radosna vijest - izjavio je Khamenei za državnu TV nakon što je dao svoj glas.

Khamenei je u srijedu priznao "niži odziv od očekivanog" u ranijim glasanjima, ali je kazao "da je pogrešno pretpostaviti da se oni koji su bili suzdržani u prvom krugu protive islamskoj vladavini".

Odziv birača opadao je u posljednje četiri godine, što kritičari kažu da pokazuje da je podrška sistemu oslabila usred rastućeg nezadovoljstva javnosti zbog ekonomskih poteškoća i ograničenja političkih i društvenih sloboda.

Samo 48 posto birača sudjelovalo je na izborima 2021. koji su doveli Raisija na vlast, a odziv je bio 41 posto na parlamentarnim izborima u martu.

Izbori se podudaraju s eskalacijom regionalnih napetosti zbog rata između Izraela i iranskih saveznika Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanu, kao i pojačanog pritiska Zapada na Iran zbog njegovog brzo napredujućeg nuklearnog programa.

- Glasanje daje moć. Čak i ako postoje kritike, ljudi bi trebali glasati jer je svaki glas poput lansiranja projektila (na neprijatelje) - izjavio je državnim medijima zapovjednik iranske Revolucionarne garde za zrakoplovstvo i svemir Amirali Hajizadeh.

Ne očekuje se da će idući predsjednik proizvesti bilo kakvu veću promjenu politike u vezi s iranskim nuklearnim programom ili promjenu u podršci paravojnim gruupama širom Bliskog istoka, ali on svakodnevno upravlja vladom i može utjecati na ton iranske vanjske i unutrašnje politike, prenosi Reuters.