Na današnji dan 2015. godine, umro je Vlastimir Đuza Stojiljković, legendarni srbijanski i jugoslavenski glumac i pjevač. Đuza se glumom amaterski bavio još kao srednjoškolac. Po završetku srednje škole upisao je Rudarsko-geološki fakultet, koji je napustio na trećem semestru i upisao se na Akademiju pozorišnih umjetnosti.

Profesionalnu karijeru započeo je 1951. u Beogradskom dramskom pozorištu, gdje je radio do 1968., nakon čega je prešao u Atelje 212. U BDP se vratio 1978. i ostao tamo do 1985., kada je ponovo prešao u Atelje 212, u kojem je igrao do penzije 1995.

Više od 130 uloga

Đuza je odgumio više od 130 uloga. Na filmu je debitirao 1957. u filmu “Tuđa zemlja” Jože Galea. Veliku popularnost stekao je filmom “Ljubav i moda”, za koji je otpjevao evergrin "Devojko mala", te ulogom Rodoljuba Petrovića u kultnoj jugoslavenskoj tv-seriji "Pozorište u kući". Zatim je s glumicom Milenom Dravić bio domaćin u šou programu "Lift za peti sprat". Krajem osamdesetih vodio je radio program "Zabavnik".

Stojiljković je također posuđivao glasove junacima brojnih crtanih filmova. 

Umro engleski pisac i političar Džozef Adison

1719. - Umro engleski pisac i političar Džozef Adison (Joseph Addison), koga su proslavili duhoviti, jasni i jezički elegantni eseji. Većinu tih moralističko-racionalističkih eseja objavljivao je u listovima "Tatler" i "Spektator", koji je u martu 1711. osnovao s Ričardom Stilom (Richard). Napisao je i tragediju "Katon”.

1818. - Rođen francuski kompozitor Šarl Fransoa Guno (Charles-Francois Gounod), koji je s Kamijem Sen Sansom (Camille Saint-Saens) glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. vijeka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach), a solo pjesmama utjecao je na kasnije francuske kompozitore.

1867. - Engleski hirurg Džozef Lister (Joseph) u jednoj bolnici u Glazgovu obavio prvu hiruršku intervenciju u historiji medicine pod antiseptičkim uslovima, operišući svoju sestru Izabelu.

1882. - Rođen ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Od 1910. je živio u Francuskoj, a od 1937. do smrti (1971.) u SAD. Djela: baleti "Žar-ptica", "Petruška", "Posvećenje proljeća", scenska kantata "Svadba", melodrame "Priča o vojniku", "Persefona", opera-oratorijum "Kralj Edip", opera "Život razvratnika", kantata "Simfonija psalama", orkestarska djela - tri simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti za kamerni orkestar, "Koncert za 16 instrumenata", "Regtajm", autobiografski radovi "Hronika moga života", "Muzička poetika".

1925. - Ženevski protokol, kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova, potpisalo 29 zemalja.

1929. - Rođen jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak svijeta od 1963. do 1969. Titulu je osvojio pobijedivši ruskog velemajstora Mihaila Mojsejeviča Botvinika i potom je odbranio 1966. u meču s također ruskim velemajstorom Borisom Vasiljevičem Spaskim rezultatom 12,5 : 11,5. Spaski mu je preoteo titulu u meču 1969., pobijedivši ga sa 12,5:10,5.

Rođen Ahmed Smajlović, prvi doktor nauka u Islamskoj zajednici BiH

1938. - Ahmed Smajlović, bosanskohercegovački islamski teolog, učenjak, univerzitetski profesor i vršilac različitih dužnosti u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, rođen je na današnji dan. Godine 1958., upisao je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a 1960., otišavši na odsluženje vojnog roka u Ljubljanu, upisao je studij prava na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Nakon odsluženja vojnog roka, ne završivši studij, otišao je u Kairo, gdje se upisao na Univerzitet Al-Azhar 1962. godine. U Kairu je, 1974., odbranio doktorsku disertaciju, postavši prvi doktor nauka u Islamskoj zajednici. Dok je boravio u Egiptu, Ahmed Smajlović je bio i predavač na Jugoslavenskoj dopunskoj školi u Egiptu, gdje je predavao sociologiju, filozofiju i logiku. Proveo je pet godina na čelu te ustanove, kao njen direktor. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu uključio se u rad Islamske zajednice, obavljajući dužnost šefa kabineta tadašnjeg reisu-l-uleme Sulejmana Kemure. Nakon toga izabran je za predsjednika Starješinstva Islamske zajednice za područje BiH, Hrvatske i Slovenije, a tu dužnost je obavljao u sjedištu u Sarajevu u periodu od 10 godine. Dijelom mu pripadaju i zasluge za osnivanje Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (tada Islamskog teološkog fakulteta) 1977. godine, gdje je imenovan za vanrednog profesora na predmetima Akaid (islamsko vjerovanje) i Islamska filozofija. Kao predavač na fakultetu bio je do svoje smrti. Nosilac je Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom, koji mu je dodijelilo Predsjedništvo SFRJ 30. septembra 1981. godine. Pokrenuo je, 1. decembra 1978. godine, časopis “Islamska misao”. Bio je urednik prvih sedamnaest brojeva. Pisao je na tri jezika: bosanskom (tadašnjem srpskohrvatskom/hrvatskosrpskom), arapskom i engleskom. Preveo je roman Meše Selimovića “Derviš i smrt” na arapski jezik, te baladu “Hasanaginica” čiji je prijevod na arapski jezik rađen timski. Zbog doprinosa u izgradnji Islamskog centra u Zagrebu današnja Islamska gimnazija, a ranije medresa, nosi njegovo ime.

1943. - Štampan prvi broj lista "Slobodna Dalmacija".

1950. – Dr. Ričard Loler (Richard) u Čikagu izveo prvu operaciju presađivanja bubrega.

1993. - U borbama za Mijatovića kosu poginuo bh. heroj Safet Zajko. Bio je borac za Bosnu i Hercegovinu i jedan od ključnih ljudi za odbranu Sarajeva u danima opsade. Uoči agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.) priključio se Patriotskoj ligi i bio jedan od njenih najaktivnijih članova. Na samom početku opsade Sarajeva radio je na organizovanju i pripremanju odbrane u sarajevskim naseljima Buča i Boljakov Potok, Briješće i Sokolje. Osim niza visokih komandnih dužnosti, ostao je u sjećanju kao legendarni komandant 2. viteške brigade.

2007. - Od posljedica moždanog udara umro Đanfranko Fere (Gianfranco Ferre), italijanski arhitekta i modni kreator, umjetnički direktor modne kuće "Kristijan Dior". Poznatiji kao „arhitekta italijanske mode”, Fere je započeo karijeru 1970. godine. Sve do 1990. bavio se isključivo ženskom visokom modom, da bi devedesetih godina svoju kreativnost i eleganciju proširio i na mušku modu. Devedesetih godina postao je jedan od vodećih kreatora poznate francuske modne kuće “Kristijan Dior”, a nakon osam godina se vratio u Italiju, gdje je nastavio rad na prvoj muškoj kolekciji modne kuće “Ferre”. Na jednoj od posljednjih revija na majici jednog od njegovih modela pisalo je: „Ja nikada neću biti neko, ali nikada niko neće biti kao ja”.