Na današnji dan 1990. godine, preminuo je najpoznatiji bh. rudar Alija Sirotanović. Rođen je 1914. godine u Trtorićima kod Breze. Bio je udarnik i junak socijalističkog rada, koji je 24. jula 1949. godine oborio svjetski rekord u kopanju ugljena.

Naime, on je sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone, i tako srušio dotadašnji rekord Rusa Alekseja Stahanova, za 50 tona. Za taj uspjeh, prema anegdoti, jedino što je Alija tražio od Tita bila je veća lopata. Napravljena je specijalno za njega i nazvana - "sirotanovićka".

Alija Sirotanović je tom prilikom postao živa legenda, simbol pregalaštva radničke klase, ideološke kičme režima. Njegov lik se našao na novčanici od deset dinara, a odlikovan je i Ordenom junaka socijalističkog rada, te je dobio nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odlikovanja. Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime Alije Sirotanovića, a u krugu rudnika stoji njegova bista. Sarajevska rok grupa “Zabranjeno pušenje” posvetila mu je pjesmu naslova "Srce, ruke i lopata". 

Rođen filolog Pavel Jozef Šafarik, jedan od osnivača slavistike

1795. - Rođen slovački filolog i historičar Pavel Jozef Šafarik, ideolog slovenske uzajamnosti i jedan od osnivača slavistike. Kao direktor Srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do 1833. pridobio je mnoge utjecajne ličnosti za šire istraživačke poduhvate u proučavanju jezika i književnosti Južnih Slovena. Bio je i predsjednik "Societas slavica", prvog čitalačko-pretplatničkog časopisa Slovaka u Vojvodini. Od 1833. se u Pragu kao bibliotekar Univerzitetske biblioteke posvetio izučavanju slovenskih jezika, književnosti i historije. Najpoznatija djela: "Historija slovenskog jezika i književnosti svih dijalekata", "Slovenske starine", "Slovenska etnografija", "Spomenici stare književnosti Jugoslovena", "O porijeklu i zavičaju glagoljice", "Historija jugoslovenske književnosti"...

1840. - Francuski pisac Alfons Dode (Alphonse Daudet), autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek-djela francuske humorističke proze, rođen je na današnji dan. Bio je naturalista, ali se odlikovao toplinom u razumijevanju ljudske nesreće, nenametljivim humanizmom i izuzetnim darom zapažanja. Pisao je romane, drame i novele. Djela: "Pisma iz mog mlina", "Tartaren Taraskonac", "Nabob", "Safo", "Numa Rumestan", "Kraljevi u izgnanstvu", "Besmrtnik".

1851. - Rođen srbijanski pisac i ljekar Laza Lazarević, jedan od najboljih srpskih realista. Smatra se tvorcem psihološke pripovijetke na prostoru naše regije. Prava je završio u Beogradu, a medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovijedaka, od kojih je "Švabica" ostala u fragmentima. Mada s patrijarhalnim pogledima na život, njegove pripovijetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom dramatikom - imaju klasičnu vrijednost. Ostala djela: "Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "Verter"… Pisac realizma Lazarević za života je objavio osam pripovijetki: „Prvi put s ocem na jutrenje“, „Školska ikona“, „U dobri čas hajduci!“, „Na bunaru“, „Verter“, „Sve će to narod pozlatiti“, „Vetar“ i „On zna sve“. Preminuo je 10. januara 1891. godine.

1862. - Srbijanski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, rođen je na današnji dan. Djela: romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana", "Borci", zbirke pripovijedaka "Slike iz seoskog života", "Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati", "Male priče", "Seljanka.

1882. - Rođen francuski slikar Žorž Brak (Georges Braque), koji je s Pablom Pikasom (Picasso) 1905. osnovao kubistički pokret. Poslije Prvog svjetskog rata prolazio je kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom originalnošću. Tražeći rješenja između objektivnog i subjektivnog, slikao je pejzaže, aktove i mrtvu prirodu.

Umro književnik Eugen Kumičić, predvodnik naturalizma u hrvatskoj književnosti

1904. - U Zagrebu umro Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar, predvodnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Bio je povjerenik Matice hrvatske za Istru, te član Glavnog odbora Matice u Zagrebu. U vrijeme kad je stvarao, uz Augusta Šenou, bio je najčitaniji hrvatski književnik. Pisao je u doba realizma, uglavnom historijske romane i drame socijalne tematike. Kumičićev kritički prikaz ekonomskog i moralnog rasula u elitnim slojevima građanskog društva evidentan je u njegovim romanima „Olga i Lina“ te „Gospođa Sabina“, koji su objavljeni 1881., odnosno 1883. godine, a „Pod puškom“ se smatra Kumičićevim najboljim djelom.

1914. - Rođen američki bokser afričkog porijekla Džoe Luis (Joe Louis), apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949. Titulu svjetskog bokserskog prvaka osvojio je 22. juna 1937. u meču sa zemljakom Džejmsom Bradokom (James Braddocki ) i odbranio je 25 puta, po čemu je rekorder, a niko ga nije nadmašio ni po dužini držanja titule. Luis se povukao iz ringa neporažen 1949. godine, ali se zbog finansijskih problema vratio u ring i 1950. i 1951. bezuspješno pokušavao da vrati titulu.

1930. - Umro norveški polarni istraživač Fritjof Nansen, diplomata i humanista, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. godine. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean, a poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana "Nansenov pasoš", i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta.

1950. - Rođen Stivi Vonder (Stevie Wonder), američki tekstopisac, multi-instrumentalista i muzički producent. Slijep je od rođenja, a još kao dijete naučio je svirati usnu harmoniku, klavir i bubnjeve. Već se 1962. godine nalazio na vrhu američkih top-lista pjesmom "Fingertips". Slijedi niz hitova, među kojima su najveći bili: "I Was Made To Love Her", "For Once In My Life", "Superstition", "My Cherie Amour", "Happy Birthday" i mnogi drugi. Pisao je i muziku za filmove, a i sam je, na početku karijere, glumio u filmovima "Bikini Beach" i "Muscle Beach Party". Godine 1989., primljen je u “Rock and Roll Hall of Fame”.

Preminuo američki glumac Gari Kuper, „šerif“ mnogih vesterna

1961. - Preminuo američki filmski glumac Gari Kuper (Gary Cooper), jedan od najomiljenijih glumaca u historiji Holivuda, prepoznatljiv po naglašenoj individualnosti kao tihi i nenametljivi „šerif“ mnogih vesterna u kojima je uglavnom glumio. U skoro 40 godina karijere Kuper je snimio 100 filmova. Bio je pet puta nominiran za Oskara za najboljeg glumca, a osvojio je dva kipića. Na popisu Američkog filmskog instituta, 1999. godine, našao se na 11. mjestu među 25 najvećih muških filmskih zvijezda. Najpoznatiji filmovi: "Zakon Divljeg zapada", "Narednik Jork" , "Kome zvono zvoni", "Tačno u podne," "Vera Kruz", "Prijateljsko ubjeđivanje", "Ljubav popodne", "Drvo za vješanje".

2009. - Evropska komisija izrekla rekordnu kaznu od 1,06 milijardi eura kompaniji za proizvodnju kompjuterskih čipova "Intel" i naredila joj da obustavi ilegalno davanje popusta, kako bi potisnula svog rivala AMD.

2014. – Bosnu i Hercegovinu zadesile katastrofalne poplave, koje su trajale do 20. maja, najveće ikada zabilježene otkad se vode meteorološka osmatranja.