Na današnji dan 1904. godine, u Parizu je osnovana Svjetska fudbalska federacija – FIFA (Federation Internationale de Football Association).
Cilj osnivanja FIFA-e bio je da se kreira jedno glavno fudbalsko tijelo u svijetu koje će upravljati svim međunarodnim utakmicama i koje će najljepšu sporednu stvar stabilizirati, uspostavljajući red u tadašnje prilično haotično stanje u tom sportu.
Prvi međunarodni fudbalski turnir koji je FIFA organizirala održan je 1906. godine, ali je doživio neuspjeh, za šta je okrivljen prvi predsjednik FIFA-e Robert Guerin. Na njegovo mjesto tada je postavljen Danijel Barli Vulfal (Daniel Burley Woolfall) pa je naredno takmičenje, na Olimpijskim igrama 1908., bilo uspješnije. Članstvo u FIFA-i traženo je i izvan Evrope, pa je tako 1909. savez JAR-a zatražio članstvo, Argentinci 1912., a Fudbalski savez SAD 1913. godine.
Prvo fudbalsko prvenstvo u Montevideu
Prvo svjetsko fudbalsko prvenstvo, najelitnije takmičenje, FIFA je organizirala 1930. godine u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja. Od tada se održava svake četiri godine, i to svaki put u drugoj državi. Nije bilo održano jedino 1942. i 1946. godine zbog Drugog svjetskog rata.
Danas je sjedište FIFA-e u Cirihu, u Švajcarskoj, a u svom okrilju okuplja 211 nacionalnih fudbalskih saveza.
Rođen njemački slikar i graver Albreht Direr
1471. - Rođen njemački slikar i graver Albreht Direr (Albrecht Dürer), jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio je portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i izvanredne gravure u drvetu i bakru, u kojima je naročito izražen precizan crtež ("Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodicin život"). Rado je crtao prirodu, a radio je i akvarele. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živio u Nirnbergu. Djela: "Četiri apostola", "Sveta Trojica", "Bogorodica u ružičnjaku", "Portret Holcšuera".
1639. - Umro italijanski filozof dominikanac Tomazo Kampanela (Tommaso Campanella), jedan od rodonačelnika utopijske filozofije, koji je 27 godina proveo u tamnici. U djelu "Sunčeva država", napisanom po uzoru na Platona, izložio je shvatanja o idealnom društvu kao nekoj vrsti platonističke komunističke republike.
1688. - Rođen engleski pisac Aleksander Poup (Alexander Pope), predstavnik klasicizma u engleskoj poeziji, koji je na engleski jezik preveo grčke epove "Ilijadu" i "Odiseju". Djela: poeme "Esej o čovjeku", spjev "O kritici", satirični ep "O gluposti" (Duncijada), komično-herojski spjev "Otmica uvojka".
1844. - Francuski slikar Anri Ruso (Henri Rousseau), rodonačelnik naivnog slikarstva, rođen je na današnji dan. Pažnju kritike skrenuo je jednostavnošću slikarske fakture i naivnošću osjećanja. Presudno je utjecao na stvaranje škola "naivnih slikara" u Evropi i Americi. Djela: "Svadba", "Šetnja", "San", "Zavodnica zmije", "Usnula Ciganka".
Rođen holandski ljekar Vilem Ejnthoven, osnivač elektrokardiografije
1860. - Rođen holandski ljekar Vilem Ejnthoven (Willem Einthoven), osnivač elektrokardiografije. Godine 1903., nakon napornog rada i velike želje da tačno registrira zvuk ljudskog srca, Ejnthoven je osmislio vlastiti galvanski metar, koji je mogao mjeriti otkucaje srca i bilježiti ih grafički, pa je to, ustvari, bio prvi praktički elektrokardiogram. Iako je bio glomazan, njegov elektrokardiogram postao je bitan alat za ljekare koji se bave raznim vrstama srčanih bolesti. Za taj izum Ejnthoven je dobio Nobelovu nagradu za medicinu 1924. godine.
1895. - Umro austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Supe (Franz von Suppe), autor više popularnih opereta, među kojima su najpoznatije: "Laka konjica", "Bokačo", "Lijepa Galateja" i "Fatinica".
1927. - Američki pilot Čarls Lindberg (Charles Lindbergh) spustio se u Pariz, preletjevši za 33 sata i 29 minuta 5.850 kilometara od Long Ajlenda u Njujorku, čime je postao prvi čovjek koji je avionom preletio Atlantik.
1935. - Umro holandski botaničar Hugo de Fris (Fries), osnivač eksperimentalne genetike. Prema njegovoj mutacionoj teoriji evolucije - nasuprot učenju Čarlsa Darvina - nove vrste nastaju naglom genetičkom promjenom - mutacijom. Djela: "Teorija mutacije", "Vrste i varijeteti, njihovo mutaciono porijeklo".
1935. - Preminula američki pacifistkinja i društvena reformatorka Džejn Adams (Jane Adams), dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. godine. Bavila se praktičnim rješavanjem socijalnih problema i bila predsjednica Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.
2002. - Umrla Niki de Sen Fal (de Saint Phalle), francusko-švicarska slikarka i kiparka, koja je svrstana u najpoznatije umjetnika iz sredine 20. vijeka. Prvi put je skrenula pažnju javnosti svojom serijom slika "Pucnjevi" iz 1960. - 1961. godine. Bile su to ironične parodije tzv. enformel slikarstva, koje su se sastojale od gipsanih reljefa zajedno s džepovima boja koje puknu kada na njih pucaju posjetioci izložbi, da bi na taj način zabojili površinu. U Njemačkoj je poznata po svojim kipovima zvanim Nana, postavljenim 1974. duž ulice Leibnizufer u Hanoveru i danas su dio stalne postavke. Bila je jedna od prvih žena koja je dobila međunarodno priznanje i priznanje za vrijeme svog životnog vijeka, kao i za uspješno kreiranje javne osobe.
