Na današnji dan 1857. godine, u Beču je preminuo Ivan Franjo Jukić, bosanski franjevac, prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik.

Ivan Franjo Jukić rođen je u Banjoj Luci 1818. godine. Bio je pokretač jedne od prvih svjetovnih škola u Bosni 1849. godine. Istovremeno, Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni "Bosanski prijatelj". Njegovo djelo "Zemljopis i poviestnica Bosne" dugo je smatrano najznačajnijim za pručavanje historije i geografskih odlika zemlje Bosne. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo.

Pseudonim Slavoljub Bošnjak

Pisao je i pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak, čime je isticao svoju bezgraničnu ljubav prema Bosni. Izjašnjavao se kao Bošnjak i time se ponosio, pa je 1848. godine objavio sljedeći tekst:

- Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo.

Umro moreplovac Kristofor Kolumbo, koji je 1492. “otkrio” Ameriku

1506. - Umro španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo (Cristoforo Colombo), koji je 1492. “otkrio” Ameriku, ali je do smrti vjerovao da je otkrio istočne obale Indije. Rođen u Italiji, moreplovac Kolumbo se, nakon plovidbe s raznim flotama, nastanio u Portugalu, gdje se oženio i učestvovao u nekim pomorskim ekspedicijama. Početkom avgusta 1492. tri karavele, Santa Maria, Pinta i Nina, pod komandom admirala Kolumba krenule su na prekookeansko putovanje, a 12. oktobra 1492. godine Kolumbo je stupio na tlo Novog svijeta, tačnije na Bahamske otoke. Na tom, kao i na sljedeća tri putovanja, Kolumbo je istraživao obale američkog kopna u nadi da će pronaći legendarne gradove Dalekog istoka, s mnoštvom blaga i začina.

1799. - Rođen francuski pisac Onore de Balzak (Honoré de Balzac), začetnik evropskog realizma, autor gotovo stotinu knjiga s više od 2.000 likova. Iako je u Parizu završio pravo, posvetio se književnosti. Svim svojim pripovijetkama i romanima koje je napisao Balzak je dao zajednički naziv – „Ljudska komedija“, epopeja u kojoj je, prema uzoru na „Božanstvenu komediju“ Dantea Aligijerija (Alighieri), nastojao sistematski klasificirati panoramu svojih svremenika iz tadašnjeg društva. To je serija od 92 romana, s često sličnim ili istim likovima, koje je možda susretao oko sebe, a dijeli se u tri grupe: Analitičke studije, Filozofske studije i Studije iz društvenog života. „Otac Goriot“ ili „Čiča Goriot“ smatra se Balzakovim najpoznatijim i najčitanijim romanom te najvećim pojedinačnim dostignućem unutar ciklusa „Ljudske komedije“. Svrstava se među najveća djela književnog realizma.

1806. - Engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil (John Stuart Mill), jedan od tvoraca liberalne političke teorije, rođen je na današnji dan. Djela: "O slobodi" "Sistem logike", "Utilitarizam", "O predstavničkoj vladi", "Principi političke ekonomije", "Ogist Kont i pozitivizam", "Potčinjenost žena".

1896. - Umrla njemačka pijanistkinja Klara Šuman (Clara Schumann), koja je bila jedna od najvećih klavirskih majstora 19. vijeka. Širom Evrope popularisala je djela Roberta Šumana, za kojeg se udala 1840., zatim djela Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven), Frederika Šopena (Frederic Chopin), Johanesa Bramsa (Johannes Brahms) i Feliksa Mendelsona (Felix Mendelssohn). 

Rođen slavni američki glumac Džejms Stjuart

1908. - Rođen slavni američki filmski glumac Džejms Stjuart (James Stewart). Filmom se počeo baviti odmah nakon završetka studija 1932., prvo u Njujorku, a 1935. je otišao u Holivud. Nakon što je, 1940., dobio Oskara za glavnu ulogu u filmu „Filadelfijska priča“, režisera Džordža (Georgea) Cukora, bio je regrutovan te je Drugi svjetski rat proveo kao vojni pilot, uglavnom na evropskom ratištu, za šta je višestruko odlikovan. Godine 1955., časopis „Look“ ga je proglasio najpopularnijom filmskom zvijezdom na svijetu, čime je prekinuo trogodišnju vladavinu Džona Vejna (John Wayne). Pedesete godine su mu bile najuspješnije u karijeri, kada je snimio čak 23 filma, od kojih su mnogi uvršteni u klasike filmske umjetnosti, između ostalih, „Čovjek koji je previše znao“ i „Vrtoglavica“. Džejms Stjuart umro je 2. jula 1997., u dobi od 89 godina, od zastoja srca.

1910. - U Sarajevu rođen Vojo Dimitrijević, jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih slikara 20. vijeka. Uz Oskara Danona, Anu Rajs i Jahiela Fincija, Dimitrijević je jedan od osnivača grupe Collegium Artisticum 1939. godine. Također je učestvovao u osnivanju ULUBIH-a i Škole likovnih umjetnosti u Sarajevu u kojoj je radio kao direktor i profesor. Najpoznatija djela: "Kraj peći", ulje na platnu; "Španija", ulje na platnu; "Portret slikara Ismeta Mujezinovića", ulje na platnu; "Ulica pod snijegom", ulje na platnu; "Život u kući radnika", linorez; "Fašizam caruje"; "Bolničarka Rava previja ranjenika", crtež ugljenom; i druga. Vojo Dimitrijević umro je 12. augusta 1980. godine u Sarajevu.

1949. - Osnovan Tehnički fakultet u Sarajevu, naime, Vlada NR Bosne i Hercegovine donijela je uredbu o osnivanju Tehničkog fakulteta u Sarajevu. Tada su osnovana dva odsjeka: građevinski i arhitektonski. Članom 4. ove uredbe ovlašten je Komitet za fakultete, visoke škole i naučne ustanove, da može svojim rješenjem, uz saglasnost predsjednika Vlade, osnivati i druge odsjeke Tehničkog fakulteta.

1956. - Umro engleski pisac i karikaturista Maks Birbom (Max Beerbohm), majstor satire i ironije. Djela: roman "Zulejka Dobson", kritike "Božićni vijenac", "Djela Maksa Birboma".

1998. - Visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp), u skladu sa svojim ovlaštenjima, izabrao novi grb BiH, pošto se članovi Parlamentarne skupštine BiH nisu mogli dogovoriti o tome.

2012. - Preminuo Judžin Poli (Eugene Poli), američki inovator, inžinjer, izumitelj daljinskog upravljača za televizore. Poli je "daljinski", nazvan prvobitno "flešmatik", razradio 1955. zajedno s kolegom Robertom Adlerom. Njihov izum je 1997. godine Američka TV akademija nagradila "Emijem". Poli je s 20 godina postao inžinjer, a imao je 18 patentiranih izuma.

2019. - Umro je Andreas Nikolas Niki Lauda, austrijski vozač Formule 1, pilot i poduzetnik. Bio je trostruki svjetski prvak Formule 1, u sezonama 1975., 1977. i 1984. Lauda se ozbiljno povrijedio prilikom sudara u utrci Formule 1 voženoj za VN Njemačke na stazi u Nurburgringu, 1976. godine. Njegov Ferrari je planuo, a Niki je bio blizu smrti zbog udisanja dimnih plinova i posljedica teških opekotina. Pretrpio je velike povrede u vidu ožiljaka od opekotina na glavi, izgubivši većinu svog desnog uha, kao i kosu na desnoj strani glave, obrve i kapke. Ti ožiljci bili su vidljivi na njegovom tijelu tokom ostatka života. Lauda je propustio samo dvije utrke, pojavivši se na konferenciji za novinare u Monci šest sedmica nakon nesreće. U prvoj utrci poslije nesreće, na VN Italije osvojio je treće mjesto. Prvu pobjedu u novoj sezoni ostvario je u trećoj utrci za VN Južnoafričke Republike. Tu sezonu završio je na prvom mjestu.