Evropljani su generalno otvoreni za ideju o pridruživanju Ukrajine EU, uprkos troškovima i rizicima, ali su u najboljem slučaju "hladni" u smislu pridruživanja Gruzije i zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu pokazalo je najnovije istraživanje.

Formalni pregovori

Evropska komisija je prošlog mjeseca preporučila da počnu formalni pregovori o pridruživanju s Ukrajinom i Moldavijom. Šefovi vlada EU, njih 27 trebalo bi da raspravljaju o prijedlogu na samitu u Briselu ove sedmice iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da se protivi otvaranju pregovora s Kijevom.

Komisija u novembru nije odbacila mogućnost ni da Bosna i Hercegovina također otvori pregovore, ali to će se sačekati do marta. Također, preporučila je da Gruzija dobije status zemlje kandidata.

Anketa šest zemalja članica EU za Evropski savjet za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj mjeri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboku ekonomsku i bezbjednosnu zabrinutost.

Međutim, bilo je široko rasprostranjeno protivljenje eventualnom pristupanju Turske, posebno, kao i izrazito hladan odgovor na izglede da se Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže EU.

Anketa je pokazala najveću podršku za ulazak Ukrajine u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto), a mišljenje je otprilike podijeljeno u Rumuniji (32 posto za, 29 posto protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 posto protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). Austrija je bila protiv sa 52 posto, prenosi Guardian.

Međutim, 45 posto ispitanika je zabrinuto da bi pridruživanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU, dok je 25 posto smatralo da će je poboljšati, dok 39 posto vjeruje da će ulazak Kijeva negativno utjecati na sigurnost njihove zemlje.

Mnogi Evropljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43 posto ispitanika u Poljskoj i 37 posto u Rumuniji vidjelo pozitivan utjecaj na ekonomiju EU, 54 posto u Danskoj i 46 posto u Austriji predvidjelo je trošak.

Postojala je i bojazan od utjecaja proširenja na političku moć EU u svijetu. Poljska i Danska su bile najoptimističnije u vezi s tim, sa 43 posto i 35 posto građana koji vjeruju da će pridruživanje Ukrajine imati pozitivan utjecaj.

Jasna podjela

U Austriji (42 posto) i Njemačkoj (32 posto), međutim, najzastupljenije je mišljenje da bi članstvo Ukrajine umanjilo političku moć EU u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumuniji bili ravnomjernije podijeljeni.

ECFR je identifikovao jasnu podjelu između "starih" i "novih" država članica EU na širem principu proširenja. Ispitanici u Austriji (53 posto), Njemačkoj (50 posto) i Francuskoj (44 posto) najvjerovatnije smatraju da EU ne bi trebala primati nove članice.

Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51 posto), a u Poljskoj veći broj (48 posto), vjeruje da EU treba tražiti širenje. Danska je bila nešto više od "starih" država članica, sa samo 37 posto protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.

Istraživanje je pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU, pri čemu se 51 posto anketiranih u šest zemalja protivi toj ideji, a manje od jednog od pet ispitanika podržava bilo kakav napredak ka članstvu Turske.

Evropljani su se hladni pokazali i prema Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji jer ni jedna država nije dobila više od 30 posto podrške.

Najgrublji prema Kosovu

Najgrublji su bili prema Kosovu sa 20 posto ispitanika koje je reklo da bi se trebalo pridružiti, dok je 37 posto reklo da ne bi trebalo. Slijedi Albanija sa 24 posto za i 35 posto protiv. Srbija je dobila 25 posto glasova za i 35 posto protiv, a Gruzija 25 posto za i 31 posto protiv.

Evropljani malo više podržavaju ulazak Sjeverne Makedonije sa 26 posto za i 27 posto protiv i Bosne i Hercegovine sa 28 posto za, 29 posto protiv dok je Moldavija dobila 30 posto za i 28 posto protiv, a Crna Gora 30 posto za u odnosu na 25 posto protiv za ulazak u EU.