Cijene dioinica na evropskim berzama jutros su pale, već četvrti dan za redom. Razlog toga je, jer su ulagači zabrinuti u vezi privrede, nakon što je ruski Gazprom prekinuo isporuku plina Rusiji i Bugarskoj.
Stoks (STOXX) 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9:30 sati u minusu 0.4 posto pa je nakon četiri dana pada skliznuo blizu najnižeg nivoa u šest mjeseci.
Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0.33 posto, na 7.362 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0.80 posto, na 13.646 bodova, a pariški CAC 0.78 posto, na 6.364 boda.
Podršku tržištima pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka, kao što je Lloyds Banking Group.
No ulagači su zabrinuti za energetsku sigurnost i privredni rast u Evropi nakon što je ruska kompanija Gazprom jutros prekinula isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj. To bi moglo negativno utjecati na evropsku privredu i dodatno potaknuti rast ionako visokih cijena nafte i plina.
I na većini azijskih berzi cijene su dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9:30 sati bio u minusu 0.8 posto.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks pao 1.2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0.8 i 1.1 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 0.25, a u Šangaju više od 2 posto.
Finansijska tržišta, koja su ionako pod pritiskom zbog vjerojatnog agresivnog povećanja kamata američke središnje banke, visoke inflacije u svijetu i rata u Ukrajini, ovoga su tjedna dodatno pritisnula strahovanja od oštrog usporavanja rasta kineske privrede.
Zbog toga je MSCI indeks najvećih svjetskih berzi zaronio na najniži nivo u 13 mjeseci.
Na kineskim su berzama cijene dionica jutros porasle, no to je samo korekcija nakon oštrog pada početkom tjedna, kada su zaronile na najniže razine u dvije godine.
Posljedica je to širenja koronavirusa u Kini, što je već prije dovelo do lokdauna Šangaja i nekoliko drugih gradova, a polagano se uvode i restriktivne mjere u dijelovima Pekinga.
Te mjere, u skladu s politikom nulte tolerancije koronavirusa, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dodatno poremetiti nabavne lance.
S obzirom na to da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama, dok kineska centralna banka poručuje da će podržati privredu.
Loše na tržišta utiče i jučerašnji oštar pad Vol Strita (Wall Streeta). Dov Džons (Dow Jones) skliznuo je 2,38 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,81, a Nasdak (Nasdaq) indeks 3,95 posto, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, kojem ne odgovara okruženja s visokim kamatama.
Premda su kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija bolji od očekivanja, najveća svjetska berza već je neko vrijeme pod pritiskom jer se očekuje agresivno povećanje Fedovih kamatnih stopa.
- Zarade su općenito prilično dobre, no to ne znači puno u cijeloj ovoj priči na tržištu. Najviše se prate Fed i ostale centralne banke, kao i situacija s koronavirusom u Kini - kaže Ros Mejfild (Ross Mayfield), strateg u firmi Beird (Baird).
Fed je na sjednici u martu povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u maju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina, sve je jasnije da će Fed i kasnije agresivno zaoštravati monetarnu politiku.