Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama liječe od koronavirusa pojavio se novi obrazac - osim temperature, kašlja i kratkog daha, neki su toliko dezorijentirani da ne znaju gdje se nalaze ili koja je godina. Ponekad je to povezano s niskom razinom kisika u njihovoj krvi, ali neki su konfuzni neovisno o tomu.

Nije potpuno iznenađujuće

Dosad je većina ljudi upoznata s time da su respiratorni problemi „zaštitni znak“ Covida-19, ali se naučnim studijama otkriva i sve više drugih problema. Studija objavljena prošle sedmice u časopisu JAMA govori o tome da je 36,4 posto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napadaja i moždanih udara.

Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strazburgu i uvidjeli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihova mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.

- Svi smo slušali o tome kako je koronavirus zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo mozak. Ako postanete zbunjeni, ako ne možete misliti, javite se ljekaru. Dosadašnja mantra: „Ne dolazite osim ako ne možete disati“ vjerovatno više ne vrijedi - kazao je Endru Džosefson (Andrew Josephson) šef odjela za neurologiju na kalifornijskom univerzitetu.

Nije potpuno iznenađujuće da novi koronavirus utječe na mozak i živčani sistem jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV. Virusi mogu utjecati na mozak na dva glavna načina, objašnjavju stručnjaci iz klinike Mayo. Jedan je izazivanje abnormalnog imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga - autoimuni encefalitis. Drugi je izravna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.

Mozak štiti opna koja blokira strane tvari, ali ona može biti probijena. Pošto je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma koronavirusa, neki stručnjaci pretpostavljaju da je nosna šupljina put do mozga. Pretpostavka nije dokazana, a teoriju je donekle potkopala činjenica da mnogi pacijenti s anosmijom nemaju teže neurološke probleme.

Ljekari stoga vjeruju, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki utjecaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak. Kako bi dokazali da se potonje uopće dogodilo, virus mora biti otkriven u cerebrospinalnom likvoru.

To je dosad dokazano samo jednom, u 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj opisan u časopisu International Journal of Infectious Disease. Ali kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za koronavirus još ne vrijedi i za likvor, naučnici ne brzaju sa zaključcima.

Duži oporavak

Sve to potvrđuje da je potrebno više istraživanja. No sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive Covid-19 nakon što su bili na respiratoru. Zasad još nije poznato je li ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odjelima intenzivne njege sam po sebi može biti dezorijentirajuće iskustvo što je posljedica mnogih faktora, uključujući i jake lijekove.  

No čini se da njihov oporavak traje duže nego u pacijenata koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar.