Naučnici raspolažu novim dokazima o povezanosti čovjekove eksploatacije prirode i pandemija. Ustanovili su da bliski kontakt s divljim životinjama kroz lov, trgovinu ili uništavanje prirodnih staništa svijet suočava s povećanim rizikom od izbijanja epidemija novih bolesti.

Naučni radovi

Vjeruje se da je epidemija koronavirusa krenula od slijepih miševa, dok i ostale divlje životinje, vjerovatno ljuskari, imaju ulogu u prijenosu virusa na čovjeka. Pretpostavlja se da je životinja koju je zarazio šišmiš, možda pangolin, inficirala prvog čovjeka, a postoje i jake indicije po kojima je na izvor zaraze utjecala upravo trgovina divljim životinjama, piše BBC.

Posljednja studija upućuje na to da su istraživači pronašli naučne radove s podacima o bolestima koje su prešle sa životinja na ljude, a zatim su ih kombinirali s informacijama o riziku od izumiranja koje je prikupila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN).

Otkriveno je da divlje životinje kojima prijeti izumiranje zbog ljudske eksploatacije nose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolesti među ljudima u odnosu na vrste koje su ugrožene iz drugih razloga. Isti je slučaj s ugroženim vrstama koje su u opasnosti zbog gubitka prirodnog staništa.

- Kako se prirodno stanište smanjuje, divlje životinje dolaze u bliži kontakt s ljudima. Istodobno divlje životinje mijenjaju način prijenosa bolesti da bi se prilagodile antropogenim aktivnostima i promjenama u prirodi. To ubrzava pojavu bolesti iz divljine, što nas je i dovelo u opasnost od pandemije jer smo svi globalno povezani kroz putovanja i trgovinu - rekla je za BBC dr. Kristin Džonson (Christine Johnson) s kalifornijskog univerziteta u američkom Davisu.

Dr. Džonson kaže da je brojčano malo divljih životinja na rubu izumiranja te da one općenito predstavljaju malen rizik od prijenosa infektivnih bolesti, osim u slučaju kad ih ljudska eksploatacija i nestanak prirodnog staništa primoraju na blizak kontakt s ljudima.

- Eksploatacija divljih životinja kroz lov i trgovinu, koja je utjecala na smanjenje nekoć brojnih divljih životinja, ugrozila je opstanak vrsta te je rezultirala opasnošću od pojave infektivnih bolesti među ljudima - kazala je.

Naučnici odavno skreću pažnju na bolesti među ljudima koje su potekle od životinja, a među njima su SARS, MERS i ebola. U jeku koronavirusa raste svijest o tomu da je zdravlje ljudi povezano sa zdravljem životinja i sa zdravljem planete u cjelini.

Suzbijanje trgovine divljim životinjama

Brojne organizacije pozivaju na suzbijanje trgovine divljim životinjama da bi se smanjio rizik po ljudsko zdravlje. Dr. Džonson upozorava da prodaja divljih životinja na krcatim tržnicama, gdje je veći kontakt ljudi i životinja, povećava izglede od prijenosa bolesti s jedne vrste na drugu, do čega u uobičajenim okolnostima u prirodi ne bi nikada došlo.

- Pojava bolesti do kojih dolazi bilo gdje u svijetu može utjecati na sve nas i morali bismo povesti računa o tomu kakav je naš utjecaj kada smo u kontaktu s divljim životinjama. Istodobno moramo shvatiti da je pojava novih bolesti pitanje životne sredine te bismo svakako trebali pronaći održiv način koegzistencije - smatra Džonson.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Royal Society Proceedings B".