Papa Franjo prihvatio je ostavku trojice čileanskih biskupa nakon skandala povezanih sa seksualnim zlostavljanjem maloljetnika, a među njima je i Huan Baros (Juan Barros), biskup Osorna, grada u središtu skandala, saopćio je danas Vatikan.

U potezu bez presedana svih 34 čileanskih biskupa prošli su mjesec ponudila ostavke nakon kriznog sastanka s Papom zbog vijesti o zataškavanju spolnog zlostavljanja što su ih počinili svećenici u toj zemlji.   

Za sada nije jasno znači li današnji potez da Papa neće prihvatiti nijednu drugu ostavku. Biskup Baros navodno je zataškavao zločine svećenika Fernanda Karadime.

Uz Barosovu ostavku Papa je prihvatio i odlazak biskupa grada Puerto Monta Kristijana Kara Kordera (Cristian Cara Corder) te biskupa Valparaisa Gonzala Duarteo Garsija de Kortezara (Gonzal Duarte Garcija de Cortazara).  

Papa Franjo obećao je čileanskim katoličkim vjernicima da se Crkva više nikada neće oglušiti na njihove vapaje niti "pokrivati" zlostavljanje u njihovoj zemlji.

Glavni skandal vrti se oko svećenika Karadime, koji je u istrazi Vatikana iz 2011. proglašen krivim za spolno zlostavljanje dječaka u Santijagu između 1970. i 1980. te je osuđen na "doživotnu pokoru i molitvu". Danas ima 87 godina i živi u penzionerskom domu u Čileu. Uvijek je negirao bilo kakav zločin.  

Trojica muškaraca, koji su kao djeca bili žrtve zlostavljanja, optužili su Barosa da je znao za zločine, međutim, da nije ništa poduzeo da bi ih zaštitio i prekinuo zlostavljanje. I Baros je negirao takve navode.

Žrtve su zlostavljanje svećenika Kardimea crkvenim vlastima prijavile još 2002., ali istraga je pokrenuta tek 2010. jer im službenici nisu povjerovali. Istraga je pokrenuta tek nakon što su žrtve iznijele svoje optužbe u javnost. 

Karadimeove žrtve izjavile su da je biskup Baros, Karadimeov nadređeni, znao za spolno zlostavljanje, da ga je vidio te da nije ništa poduzeo. Baros je porekao sve optužbe. 

Papa Franjo ponovo je izazvao skandal kada je 2015. imenovao Barosa za biskupa u Osornu.