Iako još uvijek nisu objavljeni konačni službeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj, jasno je koja su dva kandidata u drugom krugu. Mladi, nezavisni kandidat proevreposkog centra, Emanuel Macorn i čelnica ultradesničarskog, antievropskog pokreta Nacionalni front, Marine Le Pen.

Jasno je da se radi o dva suprotstavljena koncepta ne samo politike i ideologije, već o dvije potpuno različite dimenzije razmišljanja.

Koliko Evropa zagovara pobjedu Macrona toliko strahuje i od pobjede Le Pen, što bi značilo mogući Frexit, što EU nakon Brexita vjerovatno ne bi preživjela.

Ko su Macrone i Le Pen?

Emanuel Macron, osnivač i lider nezavisnog pokreta "U marš!", koji, prema anketama, sigurno ulazi u drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, bivši je bankar koji se nikada dosad nije kandidovao na izborima, a bio je ekonomski savjetnik sadašnjem predsjedniku Francoisu Holandeu i potom ministar ekonomije.

Na poziciji ministra, Macron (39) je ukinuo propise koji su do tada važili u nekim industrijskim sektorima i dozvolio da prodavnice duže rade nedjeljom, navodi BBC.

Radio je za socijalističku vladu, ali su mu se pojedini u lijevom krilu partije suprostavili.

Macron ima plan o javnim investicijama vrijedan 50 milijardi eura koji bi obuhvatio obuku za posao, prelazak sa uglja kao energetskog izvora na obnovljive izvore energije i modernizaciju infrastrukture.

Takođe predviđa značajna smanjenja poreza za korporacije i više prostora za kompanije u pregovorima o 35-satnoj radnoj nedjelji.

Namjerava da smanji stopu nezaposlenosti sa sadašnjih 9,7 na sedam posto, ali i da zabrani upotrebu mobilnih telefona u školama za mlađe od 15 godina.

Macron sebe predstavlja kao "neprijatelja nacionalizma" i kandidata "otvorene Francuske koja ima svoje interese - bezbjednosne, ekonomske i socijalne, koje želi da brani, ali operiše u otvorenom svijetu".

Marine Le Pen, liderka francuskog desničarskog Nacionalnog fronta, koja će prema prvim projekcijama ući u drugi krug predsjedničkih izbora, ima tvrdokoran stav o imigraciji ali je lično pokušala da djelimično ublaži radikalno desničarsku politiku svoje stranke i njene kontroverzne stavove o strancima.

Zalaže se za automatsko izbacivanje nelegalnih imigranata uz smanjivanje broja legalnih migranata na 10.000 godišnje, zatvaranje "ekstremističkih džamija" i davanje prioriteta Francuzima u dodjeli socijalnih stanova.

U jednom trenutku, Nacionalni front se zalagao i za napuštanje eura, a onda je nedavno rekla da bi organizovala referendum o pitanju valute.

Najnovije, navela je da bi pokušala da ponovo ugovori članstvo Francuske u EU, a ako to propadne, održala bi referendum.

Pobornik je penzionisanja sa 60 godina i garantovanu 35-satnu radnu nedjelju, prenosi BBC.

Nalazi se na čelu Nacionalnog fronta od 2011. godine, kada je mjesto predsjednice preuzela od svog oca Žan Mari Le Pena i u proteklih šest godina uspjela je da poboljša rejting stranke što je bilo posebno uočljivo na regionalnim izborima 2015. godine.

Prije nego što je došla na čelo stranke radila je kao advokat. Marine Le Pen je i član Evropskog parlamenta, a zalaže se za pregovore o novoj EU poslje čega bi uslijedio referendum.

Njenu predizbornu kampanju pratio je skandal oko finansiranja njenih savjetnika u Evropskom parlamentu