Da je u Federaciji BiH sve više penzionera, ilustrira podatak da je u posljednjih devet mjeseci ta populacija porasla za njih čak 7.535! Tako je svoja primanja za septembar primio 452.201 penzioner, dok je ukupan broj na kraju prošle godine iznosio 444.666. Penzioneri su, prema makroekonomskim pokazateljima po kantonima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, činili 20,7 posto ukupnog stanovništva BiH.
Održivost sistema
S druge strane, zaključno s 31. avgustom, bila su evidentirana 545.192 zaposlenika. To pokazuje da su za jednog penzionera radila 1,2 zaposlenika, što je, praktično, neodrživo.
Kaže nam to i Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera, ističući da svakodnevno svjedočimo odlasku iz zemlje, uglavnom radno sposobnog stanovništva.
- Postavlja se opravdano pitanje šta nas čeka, kao i, uopće, održivost penzionog sistema - govori Mehić.
Da je na sve to upozoravala struka, potvrđuje nam ekonomski stručnjak i analitičar Faruk Hadžić.
- Tu imamo dva izražena faktora. Prvo je, generalno, starenje populacije i zbog toga imamo veći porast neto broja penzionera, a, s druge strane, demografski trendovi, iseljavanje populacije, posebno mlađih osoba, u dobnoj skupini od 25 do 45 godina, koji su noseći sloj društva, izgrađuju neke druge sisteme, umjesto sistema BiH. Nažalost, ono što će se desiti jeste da će do 2032. godine, prema projekcijama koje su rađene za Strategiju demografskog razvoja FBiH, stanje biti daleko teže i gore - kaže Hadžić za „Avaz“.
Nivo penzija
Naglašava kako više nije pitanje ni samog broja penzionera, koji će, nesumnjivo, rasti, već i nivoa penzija koje će se morati usklađivati svake godine. Ako to bude, kako kaže, u nekom rangu od sedam posto, što i nije neki nivo povećanja za penzionere, to će, iznosi, do kraja pri ovakvom poreznom sistemu urušiti javne finansije u FBiH.
- Do 2032. godine ćemo, prema sadašnjim parametrima, zaposliti 360.000 radnika da bi samo mogli isplaćivati ovaj nivo penzija, rastući broj i usklađivanje. To je potpuno nemoguće za FBiH pri ovakvom poreznom sistemu i ekonomskom uređenju i ovo je apel struke da se napokon ekonomske teme stave u fokus umjesto političkih - podvlači Hadžić.
Lani se broj korisnika starosne penzije povećao za 11.801 ili 4,6 posto više u odnosu na 2022. godine. Najviši broj penzionera zabilježen je u Kantonu Sarajevo s učešćem od 19,9 posto, Tuzlanskom sa 16,6 posto i Zeničko-dobojskom s 14,2 posto, dok je najniži u Posavskom kantonu s učešćem od jedan posto u ukupnom broju penzionera u FBiH.
Najviša penzija u KS, najniža u USK
Broj penzionera se povećao u svim kantonima FBiH, a najviše u Posavskom i Livanjskom kantonu za 3,6 posto, Unsko-sanskom za 3,4 posto i Zapadnohercegovačkom kantonu za 2,9 posto u odnosu na 2022. Najviša prosječna isplaćena penzija na kraju 2023. ostvarena je u KS u iznosu od 738 KM, zatim u HNK od 666 KM te u BPK od 647 KM. Najniža penzija zabilježena je u USK u iznosu od 570 KM.