Na današnji dan 1992. godine, formiran je Drugi korpus Armije RBiH, jedan od ukupno sedam korpusa u Armiji RBiH. Imao je sjedište u Tuzli. 

Naredbom komandanta Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga RBiH, od 29. septembra 1992. godine, Komanda Okružnog štaba TO Tuzla (OkŠTO) prerasta u Komandu 2. korpusa sa sjedištem u Tuzli. Za komandanta je imenovan Željko Knez, a za načelnika Štaba Hazim Šadić, koji krajem februara 1993. godine postaje i komandant 2. korpusa.

Do kraja 1992. godine, u najžešćim borbenim djejstvima, upostavljena je čvrsta odbrana slobodne teritorije i stvoreni su uvjeti za značajniji manevar jedinica, odnosno postepeni prelazak iz defanzive u aktivnu fazu vođenja borbenih djejstava, posebno na posavskom i majevičkom ratištu. Zbog sukoba koji su izbili između jedinica Armije RBiH i postrojbi HVO-a u srednjoj Bosni i u Hercegovini došlo je do blokade puteva, što je za posljedicu imalo prekid snadbijevanja oružjem, MTS-om, hranom, odjećom sanitetskim materijalom i dr. Zavladala je nezapamćena glad. Dana 19. novembra 1994. godine naredbom Predsjedništva RBiH, za komandanta 2. korpusa postavljen je brigadir Sead Delić.

Predsjedništvo RBiH Ordenom heroja oslobodilačkog rata odlikovalo je tri pripadnika 2. korpusa, Mehdina Hodžića, Nesiba Malkića i Hajrudina Mešić . Tri pripadnika 2. korpusa su odlikovana Medaljom za hrabrost, a jedan ordenom Zlatni grb s mačevima. Najviše armijsko ratno priznanje, značka “Zlatni ljiljan ”, dodijeljena je 301 vojniku i starješini, a 90 pripadnika dobilo je spomenuto priznanje posthumno.

Rođen italijanski slikar Jakopo Robusti Tintoreto

1518. - Rođen italijanski slikar Jakopo Robusti Tintoreto (Jacopo Tintoretto), jedan od najvećih majstora 16. vijeka. Radio je ogromne kompozicije, ali s osjećanjem i za najmanje pojedinosti. Snažno je utjecao na evropske slikare, posebno na impresioniste. Radio je u rodnoj Veneciji, u kojoj su ostala glavna djela "Raj" u Duždevoj palati, "Tajna večera" u crkvi San Đorđo Mađore, "Raspeće" u Skuoli di San Roko.

1547. - Migel de Servantes Saavedra (Miguel de Cervantes), najveći španski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti, rođen je na današnji dan. Da i nije stvorio svoje golemo književno djelo, posebno „Don Kihota”, buran život Migela de Servantesa mogao bi poslužiti za proučavanje čovjeka na razmeđu dviju epoha - renesanse i baroka.

1901. - Rođen italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi (Enrico), koji je prvi bombardovao uran neutronima, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. Zasnovao je teoriju kretanja neutrona, a u Drugom svjetskom ratu je u SAD, gdje je 1938. emigrirao iz fašističke Italije, na čikaškom univerzitetu rukovodio gradnjom prvog nuklearnog reaktora. Njegovim imenom nazvano je više pojmova u nuklearnoj fizici: "Fermijevo pravilo selekcije", "Fermijev model gasa", "Fermijeva 'starost' neutrona", "fermi" kao jedinica za dužinu.

1902. – Umro Emil Zola (Emile) francuski romanopisac, osnivač i predstavnik naturalističkog pravca. Zola je bio poznat po velikoj sklonosti koju je gajio prema radničkoj klasi. Tako se 1898. godine istakao u Dreyfussovoj aferi svojim čuvenim proglasom „J’accuse“ (Optužujem) čime je navukao na sebe gnjev vlasti. Bio je osuđen na zatvor zbog čega je pobjegao u Englesku. Osim po kapitalnom romanu "Žerminal", ostao je poznat po još nekoliko djela kao što su "Jazbina", "San", "Novac", "Nana"...

1903. - Rođena američka filmska glumica irskog porijekla Grir Garson (Greer), najpoznatija po ulogama inteligentnih žena visokih moralnih principa, koja je dobila nagradu Oskar za film "Gospođa Miniver", snimljen 1942. Ostvarila je zapaženu karijeru i u ranoj epohi televizije. Ostali filmovi: "Zbogom, mister Čips", "Ponos i predrasuda", "Madam Kiri", "Julije Cezar", "Izlazak sunca u Kampobelu".

1904. - Ruski pisac Nikolaj Aleksejevič Ostrovski, tvorac sovjetskog revolucionarno-vaspitnog romana, rođen je na današnji dan. Najpoznatiji romani "Kako se kalio čelik" i "Rođeni u oluji".

1913. - S broda kojim je putovao iz Antverpena u London nestao njemački inžinjer Rudolf Dizel (Diesel), koji je 1893. konstruisao prvi motor s unutrašnjim sagorijevanjem na principu samopaljenja.

1930. - Umro ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, začetnik ruskog kolorizma i sjajan portretista. Njegov realizam prožet je osjećanjem za rusku zemlju i čovjeka, a kolorit je svjež i sočan i podsjeća na bogatstvo boja u narodnoj umjetnosti. 

Rođena švedska glumica Anita Ekberg

1931. - Rođena Anita Ekberg, švedska glumica. Godine 1950., prijavila se na natjecanje Miss Malmoa, te kasnije osvojila titulu Miss Švedske. Najpoznatija je ostala po ulozi Silvije u filmu „Slatki život“ Federika Felinija (Federico Fellini), koji ima legendarnu scenu nje i Marčela Mastrojanija (Marcello Mastroianni) uz rimsku Fontanu di Trevi.

1977. - Osnovan Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, najstarija i najprestižnija institucija visokoškolskog islamskog obrazovanja u jugoistočnoj Evropi. Akademske 1994/1995. godine na Fakultetu je otvoren i postdiplomski studij, a 2002/2003. godine izvršena je temeljita reforma cjelokupnog dodiplomskog studja, uveden kreditni sistem i ustanovljene katedre. Fakultet islamskih nauka se naslanja na viševjekovnu tradiciju islamskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koja počinje s podizanjem prvih džamija, tekija i prvih osnovnih škola (muallim-hana) u drugoj polovini XV stoljeća, nastavlja s izgradnjom medresa, hanikaha, škola daru-l-Kur'an i daru-l-hadis u XVI stoljeću i približava evropskim modelima obrazovanja preko Šeriatske sudačke kole, Alijje višeg stepena Gazi Husrevbegove medrese i Više islamske Šeriatsko-teološke škole, u čijoj zgradi je smješten.

1988. - Mirovne snage UN-a dobile Nobelovu nagradu za mir.

2000. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) nametnuo Zakon o jedinstvenom pasošu BiH.

2010. - Umro Žorž Šarpak (Georges Charpak), francuski fizičar i nobelovac. Prvi je u pokusima na srednjim i visokim energijama (1962.) počeo primjenjivati detektore koji daju informaciju o mjestu gdje je elementarna čestica pogodila detektor. Za doprinose u razvoju novih detektora u fizici čestica, posebno za višežičnu proporcionalnu komoru ili višeanodni proporcionalni brojač dobio je Nobelovu nagradu za fiziku (1992.), što predstavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača.