Na današnji dan 2010. godine, preminuo je Rasim Delić, general Armije RBiH.

Delić je rođen u općini Lopare 1. oktobra 1949. godine. Sa svojih 18 godina upisao se na Vojnu akademiju Kopnene vojske, a po završetku, 1971. godine, stupio je u službu JNA na dužnosti u različitim artiljerijskim jedinicama.

Bio je komandant artiljerijske divizije (od 15. oktobra 1980. do 20. septembra 1984.), načelnik štaba i zamjenik komandanta mješovitog artiljerijskog puka (od 21. septembra 1984. do 27. avgusta 1985), komandant mješovitog artiljerijskog puka (od 28. avgusta 1985. do 31. avgusta 1988 i od 1. avgusta 1989. do 15. jula 1990). U međuvremenu je, 22. decembra 1987., unaprijeđen u čin potpukovnika. Dužnost pomoćnika načelnika Odjeljenja za operativno-nastavne poslove u Komandi 4. korpusa JNA u Sarajevu, obavljao je od 16. jula 1990. do 13. aprila 1992., kada je zvanično zatražio otpust iz Jugoslovenske narodne armije i stupio u snage Teritorijalne odbrane BiH (TO BiH).

Komandant Zajedničke komande Vojske FBiH

Delić je u aprilu 1992. u Visokom počeo, s grupom oficira, da organizuje TO Srednje Bosne, na čijem je čelu bio do 12. maja 1992., kada je postao član Glavnog štaba TO i službeno zadužen za organizovanje i komandovanje oružanim borbenim djejstvima na teritorijama općina Fojnica, Kreševo, Kiseljak, Visoko, Ilijaš, Vogošća, Breza, Vareš i Olovo.

Kada su snage TO postale Armija Bosne i Hercegovine, Rasim Delić je postavljen za vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za operativno planiranje i obuku ARBiH, po naređenju Sefera Halilovića, koji je tada bio načelnik Glavnog štaba.

Dužnost komandanta Zajedničke komande Vojske FBiH, koju je posljednju obavljao, napustio je 1. septembra 2000. godine. 

Preminuo Goja, jedan od najboljih svjetskih slikara svih vremena

1828. - Preminuo španski slikar Fransisko Hose de Goja i Lusientes (Francisco Jose de Goya y Lucientes), umjetnik nemirnog i pustolovnog duha, koji je mimo ustaljenih šema najdublje obuhvatio stvarnost Španije. Godine 1786., postao je dvorski slikar i naslikao je niz portreta - među najboljima u tom žanru - članova kraljevske porodice, dvorskih uglednika i poznatih ličnosti. Opsjednut tragičnom sudbinom španskog naroda, stvorio je potresne slike-dokumenta "Drugi maj 1808", "Treći maj 1808. - strijeljanje u Madridu", a u poznim godinama fantazmagorične prizore "Saturn", "Prometej", "Ples vještica" i velike cikluse u bakropisu i litografiji. Pri kraju života, već oslijepio, morao je da emigrira u Francusku, gdje je umro. Glavna djela: "Odjevena Maja", "Gola Maja", "Porodica Karlosa Četvrtog", "Marija - Lujza", "Slikar Fransisko Baje", grafički ciklusi "Kapričosi", "Užasi rata", "Poslovnice", "Tauromahija".

1844. - Rođen je francuski pisac Žak Anatol Fransoa Tibo (Jacques Anatole François Thibault), poznat kao Anatol Frans, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za francusko društvo u vrijeme Treće Republike. Djela: zbirka pjesama "Zlatne pjesme", romani "Zločin Silvestra Bonara", "Savremena historija", "Crveni krin", Bogovi su žedni", "Pobuna anđela", "Taida", "Epikurov vrt", "Mišljenja opata Zeroma Koanjara", "Ostrvo pingvina", "Pečenjarnica kraljice Pedok", "Život u cvijeću".

1859. - Umro francuski historičar i političar Aleksis Klerer Tokvil (Alexis-Charles-Henri Clerel de Tocqueville), protivnik revolucionarnih društvenih promjena, koji je veoma bitno utjecao na građanske historičare 19. i 20. vijeka. Djela: "Demokratija u Americi", "Stari režim i revolucija".

1871. - Rođen Edmund Džon Milington Sing (John Millington Synge), irski dramatičar, pjesnik, pisac proze i kolekcionar folklora. On je bio ključna figura u irskom književnom preporodu i jedan od saosnivača Abi teatra. Najpoznatiji je po predstavi „Plejboj zapadnog svijeta” koja je izazvala nerede u Dablinu tokom svog otvaranja u Abi teatru.

1872. - Rođena srbijanska slikarica njemačkog porijekla Babet Bahmajer, poznata kao Beta Vukanović, koja je tokom nepunih 80 godina naslikala impozantan broj ulja, akvarela i crteža i kao pedagog utjecala na generacije srpskih slikara. Na studijama slikarstva u Minhenu upoznala je budućeg supruga Ristu Vukanovića, također slikara, s kojim je došla u Beograd, u kome je ostala do kraja života. Zaslugom tog umjetničkog para Beograd je dobio slikarsku školu, koja je prerasla u Umjetničku školu. 

Rođen engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin

1889. - Rođen engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarls Spenser Čaplin (Charles Spencer Chaplin), poznat kao Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umjetnika u historiji filma. U SAD je otišao 1910. i stekao svjetsku slavu likom sentimentalnog klovna-skitnice. Tokom 40 godina snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodijeljena mu je nagrada Oskar za životno djelo. Filmovi: "Idila u polju", "Pasiji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dječak", "Potjera za zlatom", "Cirkus", "Svjetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Vedu", "Jedan kralj u Njujorku", "Svejtlosti pozornice", "Grofica iz Honkonga".

1921. - Britanski glumac, režiser i pisac rusko-francuskog porijekla Piter Ustinov, ambasador dobre volje UNICEF-a i UNESCO-a, rođen je na današnji dan. Prije Drugog svjetskog rata u pozorištu je najčešće igrao u svojim komedijama: "Ljubav četvorice pukovnika", "Romanov i Džulijeta", "Foto-finiš", "Deseta simfonija". Napisao je i autobiografiju "Dearzme". Filmovi: "Ljuo vadis", "Spartak", "Topkapi". "Ljubičasti taksi".

1939. - Rođen Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca bivše Jugoslavije. Na filmu je debitirao 1960. godine u filmu “Deveti krug” nakon kojeg je stekao veliku popularnost, koju potom učvršćuje igrajući savremene likove u komedijama “Martin u oblacima” (1961.) i “Prekobrojna” (1962.). Od 1966. godine počinje se s velikim uspjehom pojavljivati i u filmovima s tematikom iz Narodnooslobodilačkog rata. Za uloge u filmovima “Most” (Hajrudin Krvavac, 1969.) i “Kad čuješ zvona” (Antun Vrdoljak, 1969.) nagrađen je Zlatnom arenom na Festivalu u Puli. Nastupio je u više od 40 dugometražnih igranih filmova (nerijetko je nastupao i u kratkometražnim), u mnogim televizijskim dramama i u više televizijskih serija. Zenit popularnosti Borisa Dvornika došao je 1970-ih ulogom Roka Prča u kultnoj seriji “Naše malo misto”, a potom i ulogom brijača Meštra u seriji “Velo misto”.

1953. - U Sanskom Mostu rođen Amir Talić, bosanskohercegovački pisac, književnik i novinar. Objavljuje poeziju i prozu za djecu i odrasle, a bavi se i književnom kritikom. Član je Saveza novinara BiH i Društva pisaca BiH i ima status slobodnog umjetnika. Zastupljen u više Izbora i Antologija za poeziju. Djela su mu prevođena na: slovenski, njemački, švedski, francuski, ruski, engleski i albanski jezik. Prevodio je pjesme sa slovenskog jezika. 

Doris Dragović, hrvatska i regionalna pjevačka diva, slavi 63. rođendan

1961. - Rođena Dorotea Doris Dragović, hrvatska pjevačica. U ranim osamdesetima postala je članica grupe “More”, a 1986. započela je solističku karijeru. Godine 1986., na Eurosongu u Norveškoj predstavljala je Jugoslaviju s pjesmom "Željo moja", kada je osvojila 11. mjesto, a 1999. godine u Izraelu s pjesmom "Marija Magdalena" osvojila je 4. mjesto za Hrvatsku.

1972. - Umro Jasunari Kavabata, japanski pisac i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, 1968., godine. Obrazloženje je glasilo da mu je dodijeljena Nobelova nagrada »zbog pripovjedačkog majstorstva, koje s velikom osjećajnošću izražava suštinu japanskog duha«. Godine 1971., vodio je aktivnu kampanju za prijatelja koji se kandidirao za guvernera u Tokiju. Izvršio je samoubistvo u svom studiju blizu Kamakure, u aprilu 1972., ne ostavivši nikakvu bilješku niti objašnjenje.

1975. - Preminuo indijski filozof i državnik Savepali Radakrišnan, profesor filozofije na univerzitetima u Madrasu, Kalkutu, Čikagu i Oksfordu, ambasador u Moskvi 1939., potpredsjednik Indije od 1952. i predsjednik od 1962. do 1967. Najviše je bio zaokupljen religijom, etikom, historijom filozofije i kulture i mogućnošću objedinjenja civilizacijskih i kulturnih vrijednosti Istoka i Zapada. Djela: "indijska filozofija", "Istočna religija i misao zapada", "Religija i društvo", "Kalki ili budućnost civilizacije", "Historija istočne i zapadne filozofije".

1990. - Umrla švedska glumica Greta Garbo, jedna od prvih evropskih glumica koja je postala vrhunska holivudska zvijezda početkom tridesetih godina. U igranom filmu prvi put se pojavila statirajući u “Lutajućem vitezu” 1921. U zlatnom razdoblju svoje karijere nanizala je velike dramatične uloge u filmovima “Kraljica Kristina”, “Ana Karenjina”, “Grand Hotel” i “Dama s kamelijama”. Godine 1939., snimila je film koji odudara od njenog melodramatskog stila – satiričnu komediju “Ninočka”, koja je postigla svjetski uspjeh i nominaciju za tri Oskara. Nakon neuspjeha filma “Žena s dva lica” Greta Garbo se 1941. godine zauvijek povukla s filma. Specijalnim Oskarom za svoj doprinos filmskoj umjetnosti nagrađena je 1953. godine.

1991. - Umro engleski filmski režiser Dejvid Lin (David Lean), autor spektakularnih i tehnički izvrsno urađenih filmova o osnovnim ljudskim emocijama u pozadini velikih historijskih zbivanja. Filmovi: "Kratak susret", "Veliko iščekivanje", "Oliver Tvist", "Madlena", "Hobsonov izbor", "Most na rijeci Kvaj" (nagrada Oskar), "Lorens od Arabije" (nagrada Oskar), "Doktor Živago" (nagrada Oskar), "Rajanova kći", "Put u Indiju". 

Počinjen masakr u Ahmićima

1993. – U masakru u Ahmićima, ratnom zločinu koji su počinili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane nad bošnjačkim civilima, ubijeno 116 osoba. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora. Pokolj su otkrili mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stjuart (Stewart). Osim Darija Kordića, za ovaj zločin osuđeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić na zatvorsku kaznu od 6 do 10 godina zbog sudjelovanja u napadu, no pravomoćnom presudom su 2001. oslobođeni krivice. Drago Josipović dobio je 12, a Vladimir Šantić 18 godina zatvora. Dragan Papić oslobođen je krivice.

1994. - Umro američki pisac afričkog porijekla Ralf Valdo Elison (Ralph Waldo Ellison), čiji je roman "Nevidljivi čovjek" jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Također je napisao knjigu eseja "Senka i čin".