Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je preminuo Nedžad Ibrišimović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih patriota, književnika, publicista, urednika i vajara, vječnik oštrog pera čija genijalnost ni danas nije izblijedjela.

Nežad Ibrišimović rođen je 1940. godine u Sarajevu. Nakon prerane očeve smrti, usljed djejstava tokom Drugog svjetskog rata, kao trogodišnjak seli s majkom u Žepče, gdje je završio osnovnu školu. U Sarajevo se vraća da bi pohađao Srednju školu za primijenjene umjetnosti, Odsjek vajarstvo, a potom i studij filozofije na Filozofskom fakultetu. Počeo je rano pisati, već u 13. godini, a 1964. godine postao je i zvanično najmlađi književnik u Bosni i Hercegovini.

Najznačajnija književna djela

Njegova najznačajnija književna djela su: „Zlatni most“, „Ugursuz“, „Karabeg“, „Glas koji je pukao o Egidiju“, „Zmaj od Bosne“, „Braća i veziri“, „Knjiga Adema Kahrimana“, „Vječnik“... Osim književnošću, bavio se i novinarstvom. Bio je urednik u „Našim danima“ i „Oslobođenju“, te glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost „Život“, od 1995. do 1998. godine. Neko vrijeme Ibrišimović je radio kao nastavnik u Goraždu, a svoja vajarska djela prikazao je u desetak samostalnih izložbi.

Među brojnim nagradama koje je dobio ističu se: Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva za roman „Ugursuz“, Prva nagrada za televizijsku adaptaciju „Ugursuza“ na Bledskom festivalu, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Svjetlost“ za roman „Karabeg“, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Veselin Masleša“ za roman „Braća i veziri“, Nagrada Društva pisaca BiH za knjigu „Knjiga Adema Kahrimana“, Nagrada „Skender Kulenović“ za „Izabrana djela I-X“, Godišnja nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za roman „Vječnik“, nagrade BZK „Preporod“ i „Hasan Kaimija“ za roman „Vječnik“.

Najčešće teme u djelima Nedžada Ibrišimovića su Bosna i Hercegovina i bošnjački narod. Njegova, kako ju je sam imenovao, “muslimanska trilogija“ („Ugursuz“, „Karabeg“ i „Braća i veziri“) mnogo govori o našoj zemlji i njenoj stvarnoj historiji, koja je nerijetko prešućivana i sakrivana, dajući nam lekcije za budućnost.

Roman ”Vječnik“ pisao 47 godina

Ibrišimovićevu karijeru obilježio je roman ”Vječnik“, kapitalno djelo na kojem je radio 47 godina, a za koje ga je Društvo pisaca BiH kandidiralo za Nobelovu nagradu. Pisao ga je, kako je sam kazivao, cijeloga života. A posljednje njegovo djelo „El-Hidrova knjiga“ je, ustvari, nastavak „Vječnika“. Prema mišljenju Nedžadovog sina Ora, ali i mnogih domaćih i svjetskih intelektualaca, za “Vječnika“ i “El-Hidrovu knjigu“ njegov otac je trebao dobiti Nobelovu nagradu.

Rođen Marko Polo, italijanski trgovac i istraživač

1254. - Rođen Marko Polo (Marco), italijanski trgovac i istraživač, najpoznatiji evropski srednjovjekovni putnik. Ka Dalekom istoku krenuo je iz Venecije 1271., u svojoj 17. godini proputovao je Mezopotamiju, Kurdistan, Persiju, Turan, Pamir, Kineski Turkestan i Mongoliju i stigao u Peking 1275. godine. Opisao je putovanja u "Knjizi o čudima svijeta", objavljenoj 1298., kasnije nazvanoj "Milion", koja je podstakla mnoga geografska otkrića.

1789. - Američki pisac Džejms Fenimor Kuper (James Fenimore Cooper), začetnik historijskog romana u američkoj literaturi, rođen je na današnji dan. Izgradio je tip pionira na indijanskoj granici, časnog, usamljenog, ali odanog heroja - prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Utjecao je i na mnoge evropske pisce pustolovnih romana. Djela: romani "Špijun", "Pilot", " Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi".

1890. - Rođena engleska književnica Agata Kristi (Agatha Christie), autorica niza detektivskih romana, prozvana “kraljicom krimića”. Djela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u `Orijent ekspresu`", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Karibijska zagonetka", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji", "Mišolovka".

1894. - Francuski filmski reditelj Žan Renoar (Jean Renoir), sin slikara Ogista Renoara (Auguste), tvorac poetskog filmskog realizma, rođen je na današnji dan. U njegovim filmovima su se miješali san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. Prije Drugog svjetskog rata snimio je nekoliko antiratnih filmova koji su snažno utjecali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar, moj otac" i "Moj život i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka", "Madam Bovari", "Toni", "Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika iluzija", "Marseljeza", "Čovjek-zvijer", "Pravilo igre", "Močvara", "Ova zemlja je moja", "Žena na obali", "Rijeka", "Helena i muškarci", "Frenč kankan", "Testament doktora Kordelijera", "Doručak na travi".

1911. - Umrla Engleskinja Adelina Paulina Irbi (Adeline Irby), poznatija kao Mis Irbi, spisateljica i dobrotvorka koja je u Sarajevo došla 1866. godine, u vrijeme kada je engleskim tronom vladala kraljica Viktorija (Victoria) i kad je u Engleskoj nastupila epidemija kolere. Ubrzo po dolasku u Sarajevo, Mis Irbi se povezala s hadži Stakom Skenderovom, pružajući materijalnu i svaku drugu podršku njenoj ženskoj školi i radu, a uporedo je pripremala osnivanje svog zavoda za opismenjavanje i obrazovanje djevojaka naziva Zavod Miss Irby ili Ženski institut plemenite Mis Irbijeve u Sarajevu, koji je otvorila 1869. godine. 

Rođena Bisera Veletanlić, prva dama zabavne muzike

1942. - Rođena Bisera Veletanlić, prva dama srbijanske i regionalne zabavne muzike. Ona je jedno od najvećih imena šlageristike i zvijezda festivala 1970-ih godina s područja bivše SFR Jugoslavije. U svojoj bogatoj muzičkoj karijeri snimila je veći broj nezaboravnih melodija, koje su obilježile jedno vrijeme.

1945. - Umro austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst fon Vebern (Friedrich von Weber), jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku zabranili nacisti u Drugom svjetskom ratu. Djela: kamerna za gudački kvarter "Pet stavova", "Šest bagatela", orkestarska "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pjesme.

1961. - Rođena Sonja Savić, srbijanska glumica. Prvu ulogu igrala je 1977. u filmu "Leptirov oblak", a veliku popularnost stekla je glavnom ulogom u filmu "Šećerna vodica" iz 1983. godine. Za ulogu u filmu "Život je lijep" iz 1985. nagrađena je na Filmskom festivalu u Veneciji. Sonja je snimila više od 50 filmova. Umrla je u stanu svojih roditelja u Beogradu, 23. septembra 2008. godine.

1989. - Umro američki pisac Robert Pen Voren (Penn Warren), u čijem je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina. Poznat je i kao suptilni pjesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala djela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mjesto gdje valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pjesama "Jedanaest pjesama na istu temu", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pjesme", eseji "Razumijevanje proze", "Razumijevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".

2005. - Preminuo Aleksandar Ravlić, bosanskohercegovački novinar i fotograf. Do odlaska u penziju 1990. godine bio je profesionalni novinar i dugogodišnji rukovodilac dopisništva zagrebačkog "Vjesnika" u Banjoj Luci. Počeo se baviti publicistikom početkom 1950-ih, od kada je istraživao u prvom redu banjalučku prošlost. Uz svakodnevni posao, istraživanje prošlosti i pisanje, Ravlić se bavio i fotografijom. U publikacijama kojima je autor i brojnim drugim drugih autora, objavljeno je više stotina njegovih crno-bijelih i kolor snimaka, dok je mnogo snimaka objavljeno u dnevnicima “Vjesnik” i “Sportske novosti” te sedmičnicima kuće “Vjesnik”. Ravlićev kolor snimak - "Karneval na Vrbasu", načinjen pod zidinama stare tvrđave Kastel, na Vrbasu, odabran je za prvi turistički plakat Banje Luke, koji se pojavio u julu 1979. Dobitnik je više priznanja među kojima se ističu: Nagrada "Veselin Masleša" za oblast kulture SO Banja Luka (1975), Plaketa SO Cazin - najznačajnije priznanje Cazina (1985), Nagrada za životno djelo Udruženja sportskih novinara Jugoslavije (1983), Dvadesetpetomajske nagrade SR BiH (1981), zatim dvije plakete “Sportskih novosti”, te Srebrne plakete “Vjesnika”.

2006. - Umrla Orijana Falači (Oriana Fallaci), italijanska novinarka i spisateljica, poznata po izvještajima s ratnih i konfliktnih područja širom svijeta, te intervjuima koje je vodila s državnicima tokom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina.

2008. - Preminuo jedan od osnivača legendarne britanske rok grupe "Pink flojd" - klavijaturist Ričard Vilijam Rajt (Richard William Wright).

2011. - U Pragu u 100. godini umro slavni češki režiser Otakar Vavra, iza koga je, kao scenariste i reditelja, ostalo 80 filmova, te izuzetne klase na Praškoj filmskoj akademiji iz kojih su izašli reditelji kao što su Miloš Forman i Jirži Mencl.