Političke partije zadržat će kontrolu nad biračkim odborima i na predstojećim oktobarskim lokalnim izborima, ocjena je stručnjaka za izborno zakonodavstvo i izborne procese u BiH.

Bira CIK

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić kaže za “Avaz” da ključnu ulogu u imenovanju članova biračkih odbora imaju politički subjekti u vlasti na lokalnom nivou, dok predsjednike i njihove zamjenike, koji moraju biti nestranački ljudi, bira Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

Ako analiziramo članstva biračkih odbora, moram reći da će i dalje ključnu ulogu u njihovom imenovanju imati politički subjekti koji participiraju u predstavničkoj vlasti na lokalnom nivou, osim predsjednika i zamjenika koji, kako u Izbornom zakonu piše, moraju biti nestranački ljudi.

- Međutim, mi uvijek pod veliki znak pitanja stavljamo ko je ustvari nestranački čovjek u BiH. Nema nikakvog roka, da, naprimjer, u posljednje dvije ili tri godine nije bio član ili dio rukovodstva stranke. Zato se dešava da je CIK, koliko je meni poznato, odbio 250 – 300 pretendenata za predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora, jer je utvrđeno da pripadaju strankama, bili su u rukovodstvima ili na listama - kaže Šehić.

Zamjena pozicija

Zato se slaže s ocjenom da će birački odbori i ovaj put biti pod političkom kontrolom, jer će većinu članova predložiti stranke. On očekuje i nastavak prakse zamjene pozicija u biračkim odborima, pa će pojedine stranke nezakonitom trgovinom dobiti i više od jednog člana, na što, prema Izbornom zakonu BiH, nemaju pravo.

- Mi smo se susretali i sa situacijama da su političke stranke svojim mladim članovima sugerirale da se prijave kao nestranački, građanski posmatrači Koalicije “Pod lupom”. Žele da i taj segment izbornog procesa drže pod kontrolom. Tako da ćemo, dok se ne uvedu nove tehnologije, imati ovakvu situaciju. Samo uvođenjem novih tehnologija će se neutralizirati utjecaj ljudskog faktora na izborni proces i na konačne rezultate izbora - ističe Šehić.

Nemaju morala

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH na listama su ponovo optuženi, pritvoreni ili osuđivani političari.

- To je problem nedostatka političke i moralne odgovornosti, kako kandidata tako i političkih subjekata koji ih predlažu. Prvi pokušaj nekog moralnog pročišćenja je odluka visokog predstavnika, koja je pretočena u zakon, da se kandidatura zabranjuje osobama koje su osuđene za ratne zločine. Međutim, imamo slučajeva da su neki pritvoreni, da se vode postupci, neki su sada načelnici pa ponovo kandidati za načelnike … to dokazuje da nema morala u politici - kaže Šehić.