Na današnji dan 1934. godine, rođena je doktorica književnih nauka Đenana Buturović, bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturna antropologinja i folkloristica.
Bila je jedna od najznačajnijih akademskih ličnosti, prvo ime, prva dama naše književne folkloristike.
Buturović je bila istaknuta proučavateljica usmene književnosti, muzejska savjetnica, načelnica Odjeljenja za etnologiju i direktorica Zemaljskog muzeja BiH, redovna profesorica usmene književnosti na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru te članica Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Dugogodišnja direktorica Zemaljskog muzeja BiH
Funkciju direktorice Zemaljskog muzeja BiH obavljala je od 1996. do 2003. godine. Živjela je i radila u Sarajevu. Svoje naučne radove s područja usmene književnosti objavljivala je u brojnim bosanskohercegovačkim i stranim publikacijama.
Među najznačajnijim djelima Đenane Buturović su: „Studija o Hörmannovoj zbirci muslimanskih narodnih pjesama“ (1976), „Morići: Od stvarnosti do usmene predaje“ (1983), „Bosanskomuslimanska usmena epika“ (1992), „Usmena epika Bošnjaka“ (1995) i „Morići: Smisao sjećanja i pamćenja“ (2009).
Preminula je u Sarajevu, 28. januara 2012. godine.
835. godišnjica Povelje Kulina bana
1189. - Napisana Povelja Kulina bana, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, ali i najstariji državni dokument svih južnoslavenskih naroda i država. Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, pa je njena vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdat od jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države. Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. vijeku imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. vijeka. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz nekih okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica "(banь) bosьnьski". Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduće vijekove, te da je bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda. Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev, jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.
1434. - Rođen Janus Panonius (Pannonius), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha. Panoniusov književni rad, čitav na latinskom, obuhvata duže pjesme u heksametru (“Poemata” ili “Heroica”), elegije (“Elegiae”) u elegijskom distihu, epigrame (“Epigrammata”, više od 400) u raznovrsnim metrima rimske književnosti, prozne prijevode s grčkog, govore, pisma. Bavio se i astronomijom i astrologijom.
1632. - Engleski filozof Džon Lok (John Locke), jedan od utemeljitelja empirizma i liberalističke filozofije, rođen je na današnji dan. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum operiše potječu iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za vjersku toleranciju i poštovanje mišljenja i opredjeljenja drugih, za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih prava i sloboda građana. Snažno je utjecao na kasnije filozofe, empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi", "Vaspitanje".
1862. - Rođen belgijski pisac flamanskog porijekla Moris Meterlink (Maurice Maeterlinck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. godine. Djela: pozorišni komadi "Peleas i Melisanda", "Mona Vana", "Plava ptica", "Princeza Malen", djela filozofsko-lirske inspiracije "Mudrost i sudbina", "O smrti", "Život pčela", "Život mrava", zbirka pjesama "Topli staklenci".
Rođena slavna švedska glumica Ingrid Bergman
1915. - Slavna švedska glumica Ingrid Bergman, koja je svjetsku popularnost stekla filmovima snimljenim u SAD, u Holivudu, trostruka oskarovka, rođena je na današnji dan. Filmovi: "Dr. Džekil i gospodin Hajd", "Za kim zvona zvone", "Plinsko svjetlo" (nagrada Oskar), "Ozloglašena", "Trijumfalna kapija", "Jovanka Orleanka", "Stromboli", "Evropa 51", "Mi žene", "Helena i muškarci", "Anastasija" (nagrada Oskar), "Intermeco", "Volite li Bramsa", "Posjeta", "Bjegunac u Beču", "Kazablanka" (nagrada Oskar).
1920. - Rođen Čarli Parker (Charlie), američki džez saksofonist i kompozitor. Parker je bio vodeći u Bebop sceni, a LP ploča koju je snimio u oktorbu 1945. Nazvana je "najboljom sezonom džeza ikada" Sadržavala je velike hitove kao: “Koko, Now's the time” (12-taktni blues), “Billie's Bounce” i “Thriving on a Riff”. Njegova sola je pisalo i kopiralo hiljade muzičara. Umro je od upale pluća i krvarenja čira nastalog zbog drogiranja i opijanja, u 34. godini. Nakon smrti, 1984., Parker je "primio" Gremijevu nagradu za životno djelo.
1923. - Engleski filmski i pozorišni glumac, producent i režiser Ričard Semjuel Atenboro (Richard Samuel Attenborough), koji je igrao u više od 60 filmova i ostvario niz sjajnih uloga, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Mladi Vinston", "Nedostižni most", "Magija smrti", "Gandi".
1958. - Rođen američki muzičar afroameričkog porijekla Majkl Džozef Džekson (Michael Joseph Jackson), u javnosti nazvan „kraljem popa”. Bio je, između ostalog, poznat i po izuzetno ekstravagantnom i kontroverznom životu. Debitovao je na profesionalnoj sceni sa svega jedanaest godina kao član grupe "Džekson 5", a samostalnu karijeru započeo je 1971. godine dok je još bio član te porodične grupe. Majkl je među rijetkima koji su u "Rokenrol hol slavnih" uvršteni dva puta. Vlasnik je i Ginisovog rekorda za "Najuspješnijeg zabavljača svih vremena" kao i 13 nagrada Gremi. Scenskim nastupima i videospotovima popularizirao je veliki broj plesačkih tehnika kao što su „robot” i „moonwalk”. Njegov svojstven muzički zvuk utjecao je na mnoge savremene izvođače hip hopa, popa te ritma i bluza. Preminuo je 25. juna 2009. godine, desetak dana prije koncerta u sklopu svoje povratničke turneje u londonskoj O2 areni za koju je bilo rasprodato svih 50 koncerata.
2000. - Umro Marko Todorović, srbijanski i jugoslavenski glumac. Slavu je stekao ulogom Milana Todorovića u serijalu „Lude godine“. Glumio je u više desetaka filmova, a široj publici je postao poznat nakon uloge Josipa Broza Tita u filmu "Užička republika" iz 1974. godine.
2004. - Preminuo Ivan Lacković Croata, istaknuti hrvatski likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf. Slikao je uljem na staklu, tradicionalnom tehnikom hrvatskih naivnih umjetnika sjevernih krajeva. Najčešće je crtao pejzaže, figuralne kompozicije, cvijeće i mrtve prirode. Na bijeloj plohi papira osnovno njegovo izražajno sredstvo bila je linija, bogata i razvedena do krajnjih mogućnosti. U pejzažima je crtao prikaze zbivanja iz seoskog života; pričao je o ljudima koji su se slučajno pojavili samo u prolazu, dok sve oko njih ostaje nepromjenjivo.
2016. - Umro Džerom Silberman (Jerome Silberman), poznat pod pseudonimom Džin Vajlder (Gene Wilder), američki glumac i komičar, nominiran za nagradu Oskar. Počeo je glumiti 1961. godine, u predstavama van Brodveja, a kasnije je došao i u Brodvej. Kasnije je glumio i u kultnim folmovima: “Goli u sedlu”, “Producenti” i “Mladi Frankenštajn”. Tokom 1970-ih i 1980-ih godina glumio je u nekoliko komedija, u kojima mu je partner bio Ričard Prajor (Richard Pryor). Njih dvojica bili su najuspješniji međurasni komičarski par.