Na današnji dan 1961. godine, u Tuzli je rođen Emir Hadžihafizbegović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih glumaca današnjice.

Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, 1986. godine. Profesor je glume na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli, a bio je i ministar sporta i kulture Kantona Sarajevo. Ostvario je više od 50 uloga u pozorištu i na TV-u.

Briljantne uloge

Briljantne uloge odigrao je u filmovima “Hajde da se volimo”, “Gori vatra”, “Remake”, “Kod amidže Idriza”, “Dobro uštimani mrtvaci”, “Grbavica”, “Armin”, “Snijeg”… a široj publici je poznatiji po ulogama u TV serijama: “Viza za budućnost”, “Obećana zemlja”, “Večernja škola: Povratak upisanih”, “Lud, zbunjen, normalan” “Dva smo svijeta različita”…

Hadžihafizbegović intenzivno radi i na finaliziranju autobiografije.

- Za otprilike 14 mjeseci ugledat će svjetlo dana. Tu su moj život, djetinjstvo, odrastanje, Akademija scenskih umjetnosti, agresija na BiH, filmovi, sve moje nagrade... Ne želim da moja karijera prođe ispod radara. Ja stojim na četiri stuba - vjera u Boga, moja porodica, posao i moja domovina Bosna i Hercegovina. Bit će otkrivene stvari o kojima nikad nisam govorio, intimna ispovijest, koja će, nadam se, biti interesantna svima - otkrio je u nedavnom intervjuu za “Dnevni avaz” Hadžihafizbegović.

Rođen poljski pisac Aleksander Glovacki

1847. - Rođen poljski pisac Aleksander Glovacki, poznat kao Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista. U djelima je pisao o borbi Poljaka protiv germanizacije, a u listu "Kurijer varšavski" objavljivao vrlo čitane hronike. Djela: romani "Lutka", "Val se vraća", "Mrtva straža", "Emancipovana žena", "Faraon", zbirke pripovijedaka "Stanar potkrovlja", "Jakubov san", "Balska haljina", "Prokleta sreća", "Sitnice", "Večernje pripovijetke".

1849. - Francuski historičar Ernest Deni (Denis), osnivač Slavenskog instituta u Parizu, profesor na Sorboni u Parizu, koji je izučavao historiju Slavena, rođen je na današnji dan. Pokrenuo je časopise "L nasion tekje" i "L mond Slave". Djela: "Od Vardara do Soče", "O počecima feudalizma kod Čeha", "Kraj češke nezavisnosti".

1854. - Umro njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling (Friedrich Wilhelm Schelling), jedan od tvoraca njemačkog idealizma. Djela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svjetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcendentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umjetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".

1877. - Rođen srbijanski književni kritičar i historičar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, najutjecajniji kritičar svog vremena. Prve radove je objavio u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao s Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti 1914. Djela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u 18. veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet tomova s naslovom "Pisci i knjige".

1901. - Italijanski pisac Salvatore Kvazimodo (Quasimodo), pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959., rođen je na današnji dan. Djela: zbirke pjesama "Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".

Rođen Hasan Kikić, bh. književnik i revolucionar

1905. - U Gradačcu je rođen Hasan Kikić, bh. književnik i revolucionar. Kikićev život bio je ispunjen velikim stvaralačkim naporom, produktivnog književnog stvaraoca na strani socijalno obespravljenih i potlačenih. Godine 1937., sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem u Zagrebu je pokrenuo muslimanski časopis “Putokaz”. U februaru 1942., na početku Drugog svjetskog rata, odlazi u partizane i kao komesar bataljona gine tri mjeseca kasnije. Četnici su ga mučki ubili u zasjedi, na Čemernici 6. maja 1942. godine. Svoje književno djelo, kao i život u cjelini posvetio je siromašnom i napaćenom bosanskom čovjeku, iz čijih je redova i sam ponikao. Najbolja Kikićeva djela su "Provincija u pozadini" (1935), "Ho-ruk" (1936) i "Bukve" (1938).

1943. - Rođen Dragan Nikolić, jedan od najboljih i najpoznatijih jugoslavenskih i srbijanskih glumaca. Proslavio se filmovima "Otpisani" i "Povratak otpisanih". Filmsku karijeru počeo je s filmom “Kad budem mrtav i beo” reditelja Živojina Pavlovića iz 1967., a nakon toga snimio je više od 120 filmova i TV serija. Bio je u braku s također slavnom glumicom Milenom Dravić.

1951. - Nura Bazdulj-Hubijar, bosanskohercegovačka književnica i doktorica, rođena je na današnji dan. Nakon završenog studija medicine, 1975. godine u Sarajevu, odselila se u Travnik, gdje i danas živi. Do sada je objavila niz romana, pjesama i drama. Njena djela prevođena su na njemački, norveški i nizozemski jezik , a jedan od njenih romana 1996. snimljen je u tehnici za slijepe osobe. Drama “Braća" izvedena je premijerno u Zenici 1998. Tekstovi Nure Bazdulj-Hubijar uvršteni su u čitanke, a roman "Ruža" u lektiru.

1964. - Rođen Miljenko Dino Dvornik, hrvatski muzičar, pjevač, kompozitor, tekstopisac, aranžer, producent, glumac i rijaliti zvijezda. Poznat je bio po izvornoj mješavini različitih muzičkih žanrova, unikatnoj i ekscentričnoj scenskoj pojavi, energičnim nastupima, izvrsnim plesnim pokretima te izraženim vokalnim sposobnostima. Drugi je sin poznatog glumca Borisa Dvornika, koji je preminuo u martu 2008. godine. Za života je četiri puta dobio prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu Porin, a posmrtno osam puta.

1994. - Umro srbijanski filmski reditelj i pisac Aleksandar Petrović, koji je pripadao takozvanom "crnom talasu" u jugoslavenskom filmu sedamdesetih godina 20. vijeka. Djela: kratkometražni filmovi "Let nad močvarom", "Petar Dobrović", "Putevi"; igrani filmovi: "Dani", "Dvoje", "Tri", "Skupljači perja" (nagrada na Kanskom festivalu), "Biće skoro propast svijeta", "Maestro i Margarita", "Grupni portret sa damom", "Seobe", eseji "Novi film".

2017. - Preminuo Džeri Luis (Jerry Lewis), pravog imena Džozef Levič (Joseph Levitch), američki komičar, glumac i reditelj. Najpoznatiji je po saradnji s pjevačem Dinom Martinom (Dean) s kojim je nastupao po američkim noćnim barovima od 1946. godine, a prvi put su se zajedno na velikom platnu pojavili 1949. u filmu “Moja prijateljica Irma”. Zajedno su snimili 16 filmova. Od 1957. Luis je radio kao samostalni glumac. Iako nije osvojio nijednog Oskara za glumu, 2009. godine mu je dodijeljen Oskar za humanitarni rad. Bio je vrlo popularan među francuskom publikom te je odlikovan i Legijom časti.