Dragan Primorac će na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj izaći na megdan aktuelnom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Ovo je njegov povratak u politiku nakon 15 godina, a ranije je obnašao funkciju ministra nauke, obrazovanja i sporta, od 2003. do 2009. godine. Za kandidaturu na predsjedničku poziciju dobio je podršku HDZ-a, čiji je bio član prije povlačenja iz politike.

Prof. dr. Dragan Primorac, inače rođeni Banjalučanin, ima impresivnu biografiju, kakvoj može da zavidi većina političara. On je pedijatar, forenzičar i subspecijalista iz medicinske genetike. Na popisu je dva posto naučnika s najvećim utjecajem citiranosti, kako u karijeri tako i za 2023. godinu.

Dobitnik je više od 20 međunarodnih nagrada i priznanja. Objavio je 300 naučnih radova, kongresnih saopćenja te 30-ak knjiga i poglavlja u knjigama, a do sada je citiran 9.500 puta (Google Scholar).

Napredne ideje

Donedavno je bio predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzičke nauke. Predsjednik i osnivač “International Society of Applied Biological Science”, jedne od najuglednijih međunarodnih naučnih organizacija iz područja kliničke i forenzičke genetike, u čijem je radu učestvovalo deset dobitnika Nobelove nagrade. Primorac je osnivač i predsjednik Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu.

O motivima povratka u politiku i tome šta građani BiH mogu očekivati od njega ukoliko postane predsjednik Hrvatske, govorio je ekskluzivno za „Dnevni avaz“.

Šta Vas je potaklo da se nakon tako dugog perioda vratite u politiku?

- Nikada se nisam mirio sa stavom da se ne može bolje, da se ne može kvalitetnije, pravednije i više učiniti za ljude. Znam da se može, znam da tome mogu uveliko doprinijeti i snažno gurnuti procese bitne za svakoga čovjeka prema naprijed. To su moji glavni razlozi povratka u politiku, jer politiku nikada nisam doživljavao kao vladanje, već kao iskreno i časno služenje ljudima. Kad ste ostvaren čovjek na svim područjima rada i života, takav stav držim odgovornim i, usudio bih se reći, nužnim ako želite činiti stvari za opće dobro.

Znam da Hrvatska pod mojim vodstvom može napraviti velike iskorake koji će je snažno globalno pozicionirati, a Hrvatska može i mora postati mjesto dobrog života svih njezinih građana. Za ta dva važna, strateška projekta svake uspješne zemlje potreban je konsenzus svih čimbenika koji oblikuju budućnost države. Duboko sam uvjeren da o ključnim pitanjima razvoja društva od donošenja zakona i neometanog funkcioniranja svih neovisnih institucija države takav konsenzus mogu postići. Svađa, međusobne netrpeljivosti, pa ponekad i nelogični otpori, čak i u najboljim projektima nas koče.

Siguran sam da mogu pomiriti te suprotnosti i biti predsjednik koji pokreće i promiče sve napredne ideje o kojima ovise standard, sigurnost, ostanak i prosperitet svakog čovjeka. Svi koji me poznaju znaju da, ukoliko vidim da nešto nije dobro i ako znam i ako to mogu popraviti, a pogotovo ukoliko će se na taj način pozitivno utjecati na živote ljudi, nema nikakve dileme da ću se prije ili kasnije uključiti i napraviti sve da stvari postanu bolje.

Kakve promjene možete donijeti preuzimanjem funkcije?

- Ustav Republike Hrvatske daje velike ovlasti predsjedniku, stoga predsjednik zapravo ima puno važniju ulogu u društvu nego što bi se to na prvi pogled moglo iščitati površno čitajući ustavne ovlasti. One su, naime, iznimno široke ukoliko ih predsjednik koristi i ukoliko su njegovi prijedlozi temeljeni na samom Ustavu koji ih definira. Predsjednik apsolutno može utjecati na brojne stvari u društvu, posebno ispravnim pristupom, konstruktivnim prijedlozima i vlastitim primjerom. Što se mene tiče, nadstranački sam kandidat, poznajem upravljanje velikim sistemima i institucijama države, otvoren sam i spreman na dijalog, želim pomiriti sve političke opcije u vezi s temeljnim nacionalnim pitanjima.

Jedini put

U inozemstvu sam prijatelj ili dobar poznanik s brojnim čelnicima država, ključnim osobama najvećih globalnih kompanija i nizom onih kod kojih godinama lobiram za Hrvatsku. Nečinjenje stvara zastoj u procesima i to ću, kao predsjednik, promijeniti. To je ključ da evaluiramo kao društvo i da pokažemo da nam sitni interesi i političke kalkulacije nisu važniji od svakog našeg čovjeka. Predsjednik je, prije svega, čuvar Ustava i tražitelj konsenzusa oko svih bitnih pitanja koja direktno utječu na živote građana. Predsjednik države crpi svoj autoritet neposrednim izborima i upravo zbog toga on itekako može i mora utjecati, ali, ponavljam, to mora činiti ispravnim pristupom, konstruktivnim prijedlozima i vlastitim primjerom.

Ukoliko postanete predsjednik, kakav stav možemo očekivati prema BiH?

- Moj stav prema BiH je uvijek jednak. Želim sretnu, stabilnu i snažnu BiH. BiH je prijatelj, susjed i saveznik Hrvatske. Lično duboko razumijem BiH, još sam potresen svime onim što sam kao forenzičar vidio tijekom procesa identifikacija žrtava masovnih grobnica kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Stravični zločini poput onih napravljenih u Vukovaru i Srebrenici predstavljaju sramotu za civilizirani svijet i više se nikada ne smiju dogoditi. Na tom tragu, siguran sam da je mnoge ljude u Sarajevu ohrabrio stav Hrvatske koja se pojavila kao jedan od vodećih i najglasnijih podupiratelja u procesu donošenja Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Zaključno, nakon moga višegodišnjeg političkog i naučnog iskustva, znam da su suživot, mir i uvažavanje jedini put za BiH.

Šta smatrate da je prioritet za odnose u BiH i kako može Hrvatska u tome da doprinese?

- Hrvatska je uvijek bila uz BiH i tako će ostati, od oslobađanja teritorija, pa kasnije na humanitarnom i diplomatskom planu, a jedan od mojih ključnih prioriteta u vezi s BiH bit će pomoć oko pristupa BiH Europskoj uniji. To je prirodni put BiH. BiH je zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda i oni moraju zajedno graditi svoju budućnost. Hrvatski narod u BiH želi, na načelu ravnopravnosti, snažno participirati u izgradnji moderne BiH i želi biti na svim nivoima vlasti legitimno zastupljen, poštujući prava svih drugih.

Sinergija i lobiranje

Koliko je u tome važno da je jedinstvena politika predsjednika i premijera?

- Iznimno je važna. Saradnja predsjednika Vlade i predsjednika države za koju se zalažem je pretpostavka za postizanje konsenzusa o, kako sam već istaknuo, ključnim pitanjima razvoja društva. Predsjednik i premijer moraju najčvršće sarađivati, jer izostanak otvorene i jasne saradnje ugrožava sigurnosnu, vojnu, diplomatsku i privrednu poziciju zemlje. Za mene su hrvatski nacionalni interesi, te njihova zaštita i promicanje, kao i borba za dugoročne interese svakog građanina, temeljni postulati političkog djelovanja. Za to je nužna sinergija djelovanja i premijera i Vlade i predsjednika Republike.

Sinergija i lobiranje u međunarodnim krugovima na oba nivoa garantuje, sasvim sigurno, brža rješenja. A brzina ulaska Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracije uveliko ovisi o harmoničnom djelovanju svih institucija država koje BiH podupiru na tom uputu. Potpuno sam uvjeren da, kad postanem hrvatski predsjednik, svojim kontaktima i razumijevanjem situacije u cijeloj regiji mogu biti veoma koristan za ubrzanje tog procesa.

O Milanoviću će sud dati građani

Na pitanje da prokomentira mandat predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, ističe da će sud o njemu dati građani Hrvatske.

- Primijetili ste da nikoga ne prozivam. Tokom svog nastupnog obraćanja iznio sam svoje stavove kako se treba ponašati predsjednik Hrvatske i kako ću se ja ponašati. A građani na izborima sami ocjenjuju kakvog predsjednika žele, odnosno smatraju li nečije ponašanje poželjnim ili ne - rekao je Primorac.

Podrška brojnih stranaka

Primorac ističe da u izbore ulazi kao nadstranačka osoba, uz veliku podršku HDZ-a.

- Na tome sam zahvalan predsjedniku stranke, kao i svim članovima HDZ-a u Hrvatskoj, te predsjedniku HDZ-a BiH i svim članovima HDZ-a u BiH. Osim toga, podršku sam do sada dobio od HSLS-a, HDS-a, Hrvatske stranke umirovljenika, HNP-a, te od brojnih drugih organizacija, udruženja i pojedinaca - naglasio je Primorac.