Na današnji dan 1967. godine, Fudbalski klub Sarajevo osvojio je prvu titulu u svojoj historiji. U posljednje kolo Sarajevo je ušlo s dva boda prednosti u odnosu na zagrebački Dinamo, te je za konačnu ovjeru titule bio potreban još samo jedan bod u duelu sa zeničkim Čelikom.

Više od 30.000 gledalaca došlo je na stadion Koševo da pozdravi novog šampiona Jugoslavije, prvog iz Bosne i Hercegovine. Iako je cijelo poslijepodne padala kiša, atmosfera na stadionu bila je na visokom nivou. Već od prve minute Čelik je krenuo ofanzivno, a prvu priliku na utakmici imao je Renić u 4. minuti, ali je golman Sirćo bio siguran.

Tri minute kasnije Koševo je eksplodiralo. Antić je prošao po lijevoj strani i ubacio loptu u šesnaesterac. Tamo se najbolje snašao Vahidin Musemić i šutom iz prve pogodio mrežu Vranješa. Slavlje se nije ni stišalo, a uslijedilo je prvo neugodno iznenađenje. Nakon gužve pred golom Sarajeva, lopta dolazi do Ćerimagića koji pogađa mrežu Sirće za izjednačenje. No, Čelik ni tu nije stao, nego su nastavili redati šanse, a igrači Sarajeva su izgledali pomalo izgubljeni. U 25. minuti, Koševo je ponovo bilo u nevjerici. Nakon oštrog šuta Ćerimagića s više od 20 metara, lopta je udarila u unutrašnji dio stative i odsjela iza Sirćinih leđa. Čelik je poveo.

Het-trik Musemića

Sarajevo je bilo u šoku sve do 33. minute, a onda je za samo deset minuta riješeno pitanje novog šampiona. Antić je dugom dijagonalom pronašao Fazlagića na desnoj strani, ovaj je primio loptu i uputio je u šesnaesterac, na pravom mjestu je bio Musemić i to je 2:2. Četiri minute kasnije, Prodanović snažno šutira, Vranješ kratko odbija loptu, na nju natrčava Musemić i svojim het-trikom dovodi Sarajevo u novo vodstvo. Dva brza gola šampionima su dala krila, pa su igrači Sarajeva do kraja prvog poluvremena stvorili još nekoliko izglednih šansi, a jednu od njih je iskoristio Antić. Dvije minute prije kraja odbijenu loptu nakon Prodanovićevog šuta, ljevokrilni napadač Sarajeva je pospremio u prazan gol za 4:2.

S tim rezultatom otišlo se na odmor, a u drugom poluvremenu Sarajevo je zaigralo mnogo ležernije. Atmosfera na stadionu je već bila slavljenička i samo se čekao posljednji sudijski zvižduk pa da slavlje i zvanično počne. Sve do posljednjih desetak minuta ništa značajnije se nije dešavalo na terenu, a onda je devet minuta prije kraja postavljen konačan rezultat. Rezervni golman gostiju Stijović odbija jedan Musemićev šut, na odbijenu loptu natrčava Prodanović i smješta je u gol za konačnih 5:2 i ovjeru pobjede i titule.

U sastavu šampionske generacije FK Sarajevo bili su: Ibrahim Sirćo, Mirsad Fazlagić, Fuad Muzurović, Sead Jesenković, Milenko Bajić, Fahrudin Prljača, Boško Prodanović, Sreten Šiljkut, Vahidin Musemić, Stjepan Blažević, Boško Antić, Dragan Vujanović, Boro Beatović, Anton Mandić, Sreten Dilberović, Osman Maglajlija, Miodrag Makić, Asim Ferhatović (odigrao samo pet utakmica zbog povrede), Svetozar Vujović i Refik Muftić. Šef stručnog štaba bio je Miroslav Brozović, pomoćnik Franjo Lovrić, dok je Ibro Biogradlić bio tehnički rukovodilac.

Umro francuski astrolog Nostradamus, najpoznatiji prorok u historiji

1566. - Umro francuski astrolog Mišel de Notr Dam (Michel de Nostredame), poznat kao Nostradamus, najpoznatiji prorok u historiji. Bio je lični ljekar francuskog kralja Šarla IX (Charles) i dvorski astrolog Katarine Mediči (Medici). Napisao je knjigu "Proročanstva" u kojoj je, najčešće na zagonetan i nejasan način, proricao događaje u budućnosti. Izdata u milionima primjeraka i danas je najpoznatija knjiga proročanstava ikad odštampana. Nostradamus je, između ostalog, predvidio dva svjetska rata i ubistvo troje Kenedija (Kennedy), što se obistinilo.

1714. Rođen njemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Gluk (Christoph Willibald Gluck). Poslije mnogo godina provedenih na habsburškom dvoru u Beču, Gluk je proveo temeljitu reformu opere i operne prakse, koju su do tada podupirali mnogi intelektualci. Reformisao je operu tako što je muziku podredio tekstu i prilagodio je dramskoj radnji. Nizom radikalnih novih djela 1760-ih, među kojima su bile opere “Orfej i Euridika” i “Alceste”, dokinuo je prevlast koju su Metastasijeve ozbiljne opere uživale većim dijelom tog vijeka.

1778. - Umro francuski filozof i pisac Žan-Žak Ruso (Jean-Jacques Rousseau), koji je inspirisao ideologiju Francuske revolucije, posebno autore "Deklaracije o pravima čovjeka i građanina". Smatrao je da je čovjek po prirodi pravedan i dobar, ali da njegovu prirodu guše nepravični, iskvareni i nerazumni sistemi vladavine i egiostični nagoni. Idealizovao je prvobitno "prirodno stanje", uzrokom nejednakosti je smatrao privatnu svojinu, a ideju o prirodnom odgoju je razvio u pedagoškom romanu "Emil". Religiozni dio tog djela, "Ispovijest savojskog vikara", ražestio je konzervativni parlament koji je naložio da se djelo spali. Bavio se uzgred muzikom i komponovao je operu "Seoski vrač", melodramu "Pigmalion" i napisao "Muzički leksikon", "Disertaciju o modernoj muzici", "Pismo o francuskoj muzici". Ostala djela: "Društveni ugovor", "Rasprava o naukama i umjetnostima", "Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Julija ili Nova Eloiza", "Pismo Dalamberu", "Pisma s planine", "Ispovijesti".

1877. - Rođen njemački pisac Herman Hese (Hermann Hesse). Svojim djelima je za života postigao značajne uspjehe. Povremeno se javljao u političkom životu u duhu svojih demokratskih i pacifističkih uvjerenja. Poslije Prvog svjetskog rata priklanjao se psihoanalizi, a živo ga je privlačio misticizam Dalekog istoka. U njegovim prvim romanima odražavaju se pojedine faze autorovih unutrašnjih kriza, a u kasnijim se pojavljuju općeljudski problemi. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine.

1923. - Vislava Šimborska (Wislawa Szymborska), poljska književnica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost, rođena je na današnji dan. U martu 1945. objavila je svoju prvu pjesmu "Szukam słowa" (Tražim riječ) u dnevnim novinama “Dziennik Polski”. Nakon studija polonistike i sociologije radila je u uredništvu lista “Życie Literackie” (Književni život). Svoju prvu zbirku pjesama “Zato živimo” (Dlatego żyjemy) objavila je 1952. godine, a potom slijede zbirke “Pitanja sebi”, “Dozivanje Jetija”, “Sol”, “Stotinu radosti” ...

Američki pisac Ernest Hemingvej izvršio samoubistvo

1961. - Američki pisac Ernest Hemingvej (Hemingway) izvršio samoubistvo. Prvo poznatije književno djelo bila mu je prozna zbirka "U naše doba", iz 1925. godine, a već sljedeće godine objavljeni su mu romani "Proljetne bujice" i "Sunce se ponovno rađa". Godine 1927., slijedila je zbirka pripovjedaka "Muškarci bez žena", a 1929. roman "Zbogom oružje". Napisao je i niz novela i pripovijesti, među kojima je najpoznatija zbirka "Snjegovi Kilimandžara". Veliku popularnost također je stekao romanom "Imati i nemati" (1937.), a još veći uspjeh priskrbio mu je roman s tematikom španskog građanskog rata "Kome zvono zvoni" (1940.). Poslije Drugog svjetskog rata objavljena su mu dva romana, "Preko rijeke i među drveće" (1950.) i "Starac i more" (1952.). Za roman "Starac i more" dobio je Nobelovu nagradu za književnost, 1954. godine.

1992. - Umro Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih jugoslavenskih književnika u drugoj polovini 20. vijeka. Kao član ilegalne organizacije Savezne demokratske omladine Jugoslavije, poslije Drugog svjetskog rata bio je nekoliko godina u zatvoru. Djela: “Hodočašće Arsenija Njegovana”, “Zlatno runo”, “Bjesnilo”, “Godine koje su pojeli skakavci”, “Pisma iz tuđine”, “Atlantida”…

1997. - Preminuo američki filmski glumac Džejms Stjuart (James Stewart), dobitnik Oskara 1940. za film "Filadelfijska priča". Filmom se počeo baviti odmah nakon završetka studija 1932., prvo u Njujorku, a 1935. je otišao u Holivud. Drugi svjetski rat proveo je kao vojni pilot, uglavnom na evropskom ratištu, za šta je višestruko odlikovan. Godine 1955., časopis „Look“ ga je proglasio najpopularnijom filmskom zvijezdom na svijetu, čime je prekinuo trogodišnju vladavinu Džona Vejna (John Wayne). Pedesete godine su mu bile najuspješnije u karijeri, kada je snimio čak 23 filma, od kojih su mnogi uvršteni u klasike filmske umjetnosti, između ostalih, „Čovjek koji je previše znao“ i „Vrtoglavica“.

1999. - Umro Mario Puzo, autor bestselera "Kum" prema kojem je Frensis Ford Kopola (Francis Coppola) snimio istoimeni film. Osvojio je Oskare za najbolji adaptirani scenarij za filmove „Kum”, 1972., i „Kum II”, 1974. Puzo je također napisao originalni scenarij za film „Superman” iz 1978. i njegov nastavak “Superman II” iz 1980. godine. Njegov posljednji roman „Porodica” objavljen je posthumno 2001. godine.

2001. - U SAD izvršeno prvo usađivanje mehaničkog srca. Sedmosatnu operaciju izveli su hirurzi Univerziteta Luizvil Leman Grej (Grey) i Robert Dauling (Dowling).

2011. - Preminula srbijanska i jugoslavenska glumica Olivera Marković. Sa samo devet godina u Niškoj Banji osnovala je "pozorišnu grupu" u kojoj je bila glavna glumica, rediteljica i autorica tekstova. Glumačku akademiju je upisala 1948., a članica Beogradskog dramskog pozorišta postala je već 1951. godine. Tokom karijere ostvarila je više od 150 pozorišnih uloga i snimila više od 50 filmova. A osim glume, Olivera je bila i poznata pjevačica 60-ih godina prošlog vijeka. Oliverin sin je uspješni srbijanski filmski i pozorišni reditelj Goran Marković, a njen prvi suprug i Goranov otac je legendarni glumac Rade Marković. Drugi suprug je, također, bio glumac Dušan Bulajić. Na glumačkim daskama Olivera je ostala sve do smrti.