NA DANAŠNJI DAN

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: 185. godišnjica rođenja bh. književnika i gradonačelnika Sarajeva

Danas je petak, 19. juli/srpanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 166 dana

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak. noviglas.hr

I.P.

19.7.2024

Na današnji dan 1839. godine, u Vitini kraj Ljubuškog rođen je bosanskohercegovački književnik i političar Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, drugi po redu gradonačelnik Sarajeva, otac bh. književnika Riza-bega Kapetanovića.

Mehmed-beg je završio medresu u Ljubuškom i učio je orijentalne jezike. Godine 1877., doselio se u Sarajevo, gdje je postao načelnik općine i zastupnik u osmanskom parlamentu, a poslije austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine postao je gradonačelnik, 1893. godine. Na toj dužnosti ostao je do 1899., kada se povukao zbog bolesti.

Krajem 19. vijeka po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga i proučavanjem kulturne historije Bošnjaka. Znao je turski, arapski i perzijski jezik i prvi je započeo onomastička istraživanja u Bosni i Hercegovini.

Objavljivao pod pseudonimom Munibi

Objavio je nekoliko knjiga, pod pseudonim Munibi, a jedna od poznatijih je "Narodno blago" (1888.). U "Istočno blago" (1896.) sabrao je i preveo nove turske, arapske i perzijske poslovice i mudre izreke. Natpis na njegovom nišanu je s jedne strane ispisan krupnim talik pismom na perzijskom jeziku, a s druge na bosanskom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi:

“O uzvišeni (Bože), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf,
Ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar.”

Sakupio je i nekoliko stotina bajki i drugih oblika narodnog stvaralaštva, a napisao je i desetak originalnih priča za djecu ("Mali orač", "Moj prijatelj", "Otac" i dr.). U svojim pričama koje je sakupio iz naroda Ljubušak je naslikao patrijarhalne oblike života i religiozno-duhovnu inerciju iz koje je pokušao probuditi svoj narod, prvenstveno mlade.

Izdao je dvije propagandne brošure: "Šta misle muhamedanci u Bosni" i "Budućnost ili napredak muhamedanaca u Bosni i Hercegovini". Godine 1891., pokrenuo je politički list "Bošnjak" u kojem je zagovarao ideologiju bošnjaštva.

Semjuel Kolt. wikipedia.org

Rođen Semjuel Kolt, konstruktor revolvera

1814. - Rođen američki pronalazač Semjuel Kolt (Samuel Colt), konstruktor revolvera koji je nazvan po njegovom prezimenu.

1819. - Švicarski pisac Gotfrid Keler (Gottfried Keller), najveći pripovjedač njemačkog govornog područja u Švicarskoj, rođen je na današnji dan. Originalnim plastičnim stilom, s istančanim humorom i simpatijama, opisivao je ljude iz švajcarskih sela i gradova, najčešće malograđane, a katkad groteskne likove. Djela: zbirke pripovijedaka "Ljudi iz Zeldvile", "Ciriške novele", "Sedam legendi", "Epigram", romani "Zeleni Hajnrih", "Martin Zalander".

1834. - Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Iler Žermen Edgar Dega (Hilaire-Germain-Edgar de Gas), virtuozni crtač, slikar koga su najviše zanimali živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista, kasnije se približio impresionizmu. U zrelom dobu je radio gotovo isključivo figure (ciklusi "Balerina", "Kupačica", "Pralja"), a potkraj života i sitne figure u vosku i glini.

1866. - Umro njemački matematičar Georg Fridrih Bernard Riman (Friedrich Bernhard Riemann), koji je značajno doprinio matematičkoj analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih jednačina, geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova diferencijalna jednačina, Rimanova površina, Rimanova sfera, Rimanova đeta-funkcija, Rimanova geometrija.

1893. - Rođen književnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljitelj ruskog futurizma. Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i lirsko-fantastične poeme, tonskog stiha, principa realizacije metafore. Znatno je utjecao na mnoge ruske i evropske pjesnike. Djela: zbirke pjesama i poema "Oblak u pantalonama", "Rat i svijet", "Čovjek", "Sve što je napisao Vladimir Majakovski", "150.000.000", "Majakovski se smješka", "Majakovski se smije", "Majakovski se ruga", "Pjesme o revoluciji", "O tome", "Vladimir Iljič Lenjin", "Dobro!", drame "Stjenica", "Hladan tuš".

1896. - Škotski pisac Arčibald Džozef Kronin (Archibald Joseph Cronin), u čijim je djelima, prožetim blagim romantizmom i društvenom kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase, rođen je na današnji dan. Djela: romani "Šeširdžijin zamak", "Citadela", "Zvijezde gledaju s neba", "Španski vrtlar", "Gospođa s karanfilima", "Tri ljubavi", "Pregršt raži", "Herojske godine", "Judino drvo", drama "Jupiter se smije", memoari "Pustolovine u dva svijeta".

1900. - Otvoren pariski metro.

Ilija Ladin. biserje.ba

Rođen Ilija Ladin, jedan od najvećih bh. lirika

1929. - U selu Stratinska kod Banje Luke rođen Ilija Kozić (Ladin), jedan od najvećih bosanskohercegovačkih lirika, dobitnik brojnih književnih nagrada, kao i Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Otac mu se zvao Lado, pa je on tako postao Ilija Ladin. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u Banjoj Luci, Ladin odlazi u Sarajevo, gdje završava Višu pedagošku akademiju, a potom i studij romanistike, odnosno francuskog i italijanskog jezika na Filozofskom fakultetu. Radio je kao učitelj i profesor francuskog jezika u mnogim bosanskohercegovačkim mjestima, a najduže u Sarajevu. Prvu zbirku pjesama “Prije tebe ničega” objavio je tek 1968., u četrdesetoj godini života. Uslijedile su “Od neba naovamo”, “Pjesme o kolibi”, “Pjesme o pticama”, “Patnja je počela” i “Takav sam vam večeras”, u kojima je pisao o antičkoj i biblijskoj tematici, te fenomenima prirode, života i zajedništva svih živih bića.

1947. - Rođen Brajan Mej (Brian May), engleski muzičar, pevač, tekstopisac i astrofizičar, poznat kao vodeći gitarista engleske rok grupe “Queen”. Autor je mnogih pesama po kojima je grupa “Queen” poznata, kao što su: “We Will Rock You”, “Tie Your Mother Down”, “I Want It All”, “Fat Bottomed Girls”, “Flash”, “Hammer to Fall”, “Save Me”, “Who Wants to Live Forever” i “The Show Must Go On”.

1956. - Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta - Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser potpisali takozvanu Brionsku deklaraciju, kojom su osudili blokovsku podjelu svijeta, što je bio prvi korak ka stvaranju Pokreta nesvrstanih zemalja.

1964. - Rođen Saša Lošić Loša, pjevač i frontmen rok grupe “Plavi orkestar”, koju muzičke enciklopedije opisuju kao jedan od "kulturnih fenomena osamdesetih" (4 miliona prodatih ploča). Grupa je do danas zadržala svoju popularnost. Do sada je izdao 10 albuma i održao više od 2500 koncerata širom svijeta. Loša komponuje i etno muziku kao i muziku za pozorišne predstave ("Romeo i Julija", "Elvis de luxe", "Limonada", "Majka hrabrost", "To ti je lajf"), dokumentarne i igrane filmove.

1971. - Vitalij Kličko, ukrajinski bokser i političar, bivši WBC i WBO prvak svijeta u superteškoj kategoriji i gradonačelnik Kijeva, rođen je na današnji dan. Svoju profesionalnu sportsku karijeru započeo je 1996., pobijedivši u prva 24 meča, te su on i njegov brat Volodimir potpisali ugovor s njemačkom firmom za promociju sporta “Universum”. Od tada počinje relativno brz uspon oba brata na svjetskoj bokserskoj ljestvici.

2014. - Umro Džejms Garner (James Garner), američki glumac i producent, čija je karijera trajala više od šest decenija i koji je ostvario brojne uloge na velikom platnu i televiziji. Glumio je s Marlonom Brandom u romantičnoj drami “Sayonara”, ali je postao poznat po dugotrajnoj ulozi kockara Breta Mavericka u seriji “Maverick”. Ulogu je reprizirao osamdesetih u seriji kraćeg trajanja “Bret Maverick”. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.