Na današnji dan 1955. godine, rođen je Nijaz Omerović, bosanskohercegovački slikar i pisac. Godine 1984., uradio je seriju grafika o Gračanici, koja je štampana u više grafičkih mapa te kao kalendar 1985. godine. Naredne godine uradio je grafike "Zapisi o Herceg Bosni", koje su štampane i kao kalendar, te doživjele tri reprint izdanja.
Tokom agresije na BiH (1992. - 1995.) uradio je ciklus grafika "Hronika o Bosni", plakate i tri dokumentarno-esejistička filma: "Po Bosni biseri", "Bosna tamni vilajet ili Svjetlo u tmini", te "Traktat zla". Godine 1996., uradio je grafičku mapu "Atlantida", inspiriranu ravnodušnošću Zapada prema tragediji u BiH, koja je iste godine promovirana zajedno s "Hronikom o Bosni" na izložbi u Formii u Italiji. Sljedeće godine te grafike, zajedno s novim slikama iz ciklusa "Historija iluzija", predstavio je u gradu San Mauro u Italiji, a godine 1999. na izložbi u Sarajevu.
Nakon toga do 2005. godine uradio je ciklus slika "Savremenici" i "Dijalog civilizacija".
Godine 2005., "Bosanska riječ" iz Tuzle izdala je Omerovićevu knjigu priča "Knjiga od praha i snova", na tragu Borhesove poetike, fantazmagorične atmosfere, a godinu potom knjigu eseistike, alternativne historije "Čekajući Mesiha - Trakat o zavjeri", koja je dio planirane trilogije. Treću knjigu naziva "Đavo, mit i istina - Traktat o zlu" izdao je 2008. godine.
Imao je 30 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika, a član je Udruženja likovnih umjetnika BiH i Društva pisaca Tuzlanskog kantona.
Umro italijanski političar, pisac i historičar Nikolo Makijaveli
1527. - Umro italijanski političar, diplomata, pisac i historičar Nikolo Makijaveli (Niccolo Machiavelli), jedan od utemeljitelja političke nauke. Poslije stvaranja Firentinske republike 14 godina bio je sekretar vladajućeg "Savjeta desetorice". Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države. U glavnom djelu - "Vladalac", u kojem je iznio i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju, prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira na to da li će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju vladara, izvinjava ga rezultat. Smatrao je da su mjerila individualnog morala nepodobna za procjenjivanje postupaka koji se čine u ime države. Zalažući se za bolji položaj i jedinstvo Italije, isticao je da za domovinu ne treba štedjeti niti birati sredstva i da vladar treba koristiti i zakon, svojstven ljudima, ali i silu, svojstvenu zvijerima, ako je zakon nedovoljan za ostvarenje cilja, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva je 1559. stavila njegova djela na "indeks zabranjenih knjiga". Ostala djela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Historija Firence", "O ratnoj vještini", komedija "Mandragola".
1905. - Rođen francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr (Jean-Paul Sartre), jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma, koji je 1964. dobio Nobelovu nagradu za književnost, koju je odbio da primi, uz obrazloženje da je uvijek odbijao zvanične počasti i da se ne želi ravnati s institucijama. U Drugom svjetskom ratu učestvovao je u Pokretu otpora, a ulogu angažovanog intelektualca nastavio je zalažući se za nacionalnu slobodu naroda Indokine i Alžira i odupirući se reakcionarnim snagama u Francuskoj. Posebno je tematizirao ideju individualne slobode, izbora i egzistencijalnog projekta, stanovište o neizbježnosti angažiranja i odgovornosti pisca i čovjeka, egzistencijalnu psihoanalizu. Nastojao je da stvori sintezu egzistencijalizma i marksizma. U književnosti je provodio koncept "angažirane literature". Djela: filozofski spisi "Biće i ništa", "Imaginarno", "Egzistencijalizam je humanizam", "Kritika dijalektičkog uma", romani "Mučnina", "Putevi slobode", drame "Prljave ruke", Nesahranjeni mrtvaci", "Đavo i Gospod Bog", "Iza zatvorenih vrata", "Bludnica dostojna poštovanja", "Zatočenici iz Altone", eseji "O Bodleru", "Šta je književnost", autobiografija "Riječi".
1908. - Umro ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski Korsakov, član kompozitorske grupe "Velika petorica", čije djelo odlikuju raskošne orkestarske boje, briljantna instrumentacija i virtuozna orkestracija. Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima bili su i Igor Fjodorovič Stravinski i Sergej Sergejevič Prokofjev. Napisao je "Principe orkestracije", standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svijetu. Djela: opere "Sadko", "Zlatni pijetao", "Snjeguročka", "Carska nevjesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske teme", "Šeherezada", "Španski kapričo".
Rođena francuska književnica Fransoaz Sagan
1933. - Rođena francuska književnica Fransoaz Sagan (Francoise Sagan), koja je opisala život francuske omladine u veoma čitanim romanima, s odjekom u cijelom svijetu, ali je njihova književna vrijednost osporavana. Djela: romani "Dobar dan, tugo", "Za mjesec, za godinu", "Izvjestan osmijeh", "Volite li Bramsa", "Čudesni oblaci", "Raspremljen krevet", "Izgubljen profil", "Modrice na duši", drame "Dvorci u Švedskoj", "Čuvar srca", "Klavir u travi".
1969. - Umrla američka teniserka Morin Konoli (Maureen Connolly), nazvana Mala Mo. Ona je 1953. postala prva teniserka u historiji "bijelog sporta" kada je osvojila sva četiri Gren slem turnira.
1980. - Rođena Lucija Kimani Mwahiki-Marčetić, bosanskohercegovačka atletičarka kenijskog porijekla. Trenutno drži četiri državna rekorda u različitim trkačkim disciplinama, uključujući maraton. Predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na Olimpijskim igrama u Pekingu.
1982. - Princ Vilijam (prince William), britanski plemić i prijestolonasljednik kraljevske kuće Windsor, rođen je na današnji dan. Vilijam, princ od Velsa, stariji je sin kralja Čarlsa III (Charlesa) i Dajane Spenser (Diana Spencer) i prvi je u nizu nasljednika prijestolja te se očekuje da jednog dana postane kralj Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Jamajke i ostalih 10 nezavisnih kraljevina Commonwealtha. Povodom sklapanja braka s Ketrin Midlton (Catherine Middleton) tadašnja kraljica Elizabeta II Vilijamu je poklonila vojvodstvo Cambridge. Kada je njegov otac postao kralj, naslijedio je vojvodstva Cornwall i Rothesay, a dan nakon stupanja na dužnost kralj ga je proglasio princom od Velsa, što je titula koju tradicionalno nosi britanski prestolonasljednik.
2008. - Umro Abdulah Gegić, jugoslavenski i bosanskohercegovački fudbalski trener. Gegić je rođen 19. marta 1924. godine u Novom Pazaru, gdje je i započeo svoju igračku karijeru. Nakon Novog Pazara nosio je dres beogradskog Metalca, šabačke Mačve, da bi u ljeto 1953. godine stigao u Sarajevo. Kao igrač nije ostavio veliki trag na Koševu, zadržao se tek godinu, upisavši pri tome osam nastupa u Prvoj saveznoj ligi. Mnogo veći trag na Koševu ostavio je deset godina kasnije u ulozi trenera. Prvi tim Sarajeva preuzeo je u ljeto 1963. godine i na Koševu donio pravu revoluciju. Od tima koji se uglavnom zadovoljavao plasmanom u sredini tabele, Abdulah Gegić je napravio tim sa šampionskim ambicijama koji je u dvije sezone pod njegovim vodstvom ostvario dva do tada najbolja rezultata Sarajeva u Prvoj saveznoj ligi. U sezoni 1963/64. Gegić sa Sarajevom osvaja četvrto mjesto na tabeli, a prva zvijezda tima bio je Asim Ferhatović Hase koji je pod Gegićevom palicom dostigao zenit svoje karijere i postao najbolji strijelac Lige. U narednoj sezoni Sarajevo je napravilo još veći uspjeh, osvajanjem titule vicešampiona. Sarajevo je deset kola prije kraja držalo lidersku poziciju ispred Partizana, ali je na kraju ipak završilo na drugom mjestu. Sjajan posao koji je obavljao u Sarajevu donio mu je poziv u selektorsku komisiju za izbor reprezentativaca Jugoslavije, a u ljeto 1965. godine preuzeo je Fudbalski klub Partizan kojeg će u toj sezoni odvesti do finala Kupa evropskih šampiona. Gegić se u na klupu Sarajeva vratio u sezoni 1971/72.
