Na današnji dan 1995. godine, srpske agresorske snage s planine Ozren ispalile su, u 20:55 sati, smrtonosnu granatu na tuzlansko sastajalište mladih Kapija i počinile masakr u kojem je ubijena 71, a ranjeno više od 150 osoba. Prosjek starosti poginulih bio je 24 godine.

Zločin na Tuzlanskoj kapiji, poznat i kao "Zločin nad tuzlanskom mladošću", jedan je od najtežih zločina počinjenih nad civilima Tuzle koji se dogodio tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Novak Đukić, bivši oficir Vojske RS, koji je u vrijeme masakra bio komandant Taktičke grupe Ozren, uhapšen je u Banjoj Luci 7. novembra 2007. godine. Suđenje mu je počelo 11. marta 2008. godine, a 12. juna 2009., Đukić je proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina.

Toga dana su poginuli: Razija Dedović, Alma Brguljak, Senada Hasanović, Fahrudin Ramić, Pera Marinović, Šaban Mustačević, Edhem Sarajlić, Adnan Beganović, Asmir Bakalović, Suzana Dušić, Almasa Ćerimović, Amir Dapa, Amir Đuzel, Vesna Kurtalić, Edisa Memić, Sanja Ćajić, Nedim Rekić, Mustafa Vuković, Adnan Hujdurović, Edina Ahmetašević, Amira Mehinović, Franc Kantor, Asim Slijepčević, Sandro Kalesić, Edin Hodžić, Indira Borić, Sulejman Mehanović, Damir Kurbašić, Ilinka Tadić, Selma Nuhanović, Edin Mehmedović, Nihad Šišić, Amir Čekić, Indira Okanović, Ilvana Bošnjaković, Admir Alispahić, Jasenko Rosić, Damir Bojkić, Samir Mujić, Rajif Rahmani, Almir Jahić, Lejla Bucuk, Azur Mujabašić, Azur Vantić, Suzana Abuismail, Šemsa Hasičić, Senahid Salamović, Nenad Marković, Hamdija Hakić, Petar Stjepanović, Elvis Alagić, Lejla Atiković, Armin Šišić, Rusmir Ponjavić, Alem Hidanović, Zada Dedić, Vanja Kurbegović, Jelena Stojčić, Haša Hrustanović, Ago Hadžić, Selma Čaušević, Nešet Mujanović, Adrijana Milić, Samir Cirak, Muri Fatušić, Elvir Murselović, Adnan Saimović, Jasminka Sarajlić, te još četiri osobe koje nisu identificirane.

Rođen američki pisac i filozof Ralf Valdo Emerson, osnivač "Kluba transcendentalista"

1803. - Rođen američki pisac i filozof Ralf Valdo Emerson (Ralph Waldo Emerson), osnivač "Kluba transcendentalista". Kao sin pastora prihvatio je svećenički poziv, ali ga je napustio i pokušao da osnuje novu duhovnu zajednicu, u kojoj bi se otkrivale "skrivene harmonije i nepoznate ljepote". U knjigama i predavanjima izražavao je panteističku ljubav prema prirodi, koju je nastojao da uskladi s tradicionalnim američkim individualizmom i romantičnim idejama o socijalnoj pravdi, etičkoj ispravnosti i odgovornosti. Djela: "Priroda", "Ogledi", "Uzorni ljudi", "Voz života", "Društvo i usamljenost", "Poeme".

1879. - Vilijam Maksvel (William Maxwell), lord Biverbruk (Beaverbrook), britanski političar i novinski magnat, rođen je na današnji dan. Bio je veoma utjecajna ličnost u britanskim medijima i politici prve polovine 20. vijeka. Njegova baza moći bile su najveće novine na svijetu „Dejli Ekpres“, koje su konzervativnoj radničkoj klasi donosile intenzivno patriotske vijesti. Tokom Drugog svjetskog rata igrao je glavnu ulogu u mobilizaciji industrijskih resursa kao ministar za proizvodnju aviona Vinstona Čerčila (Winston Churchill).

1950. – Odigrana prva samostalna predstava Sarajevskog baleta -"Žetva" Borisa Papandopula na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu. Iako je osnovan 1946. godine, Sarajevski balet je svoju prvu samostalnu predstavu izveo tek četiri godine kasnije. A kada je, 1951. godine, vodstvo ovog ansambla preuzeo Franjo Horvat, koji je bio i koreograf, Sarajevski balet je počeo ispisivati novu stranicu u historiji kulture i umjetnosti Sarajeva. U prvih 10 godina ansambl je izveo više od trideset premijera, među kojima su djela klasičnog repertoara, kao i osnovi domaćeg baletskog stvaralaštva, a njegovan je i neoklasični stil. U vrijeme agresije na BiH, od 1992. do 1995. godine, Sarajevski balet nije prestajao s radom. 

Umro Gabrijel Jurkić, jedan od najvećih likovnih umjetnika Balkana

1974. - Umro Gabrijel Jurkić, jedan od najvećih likovnih umjetnika s prostora Balkana. Rođen je u Livnu, 24. marta 1886. Bio je najznačajniji slikar impresionista u BiH. Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnosti umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu, gdje je imao niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu (1911.), koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi.

1987. - Posljednji put nošena Štafeta mladosti i u SFRJ proslavljen Dan mladosti. Naime, u bivšoj zajedničkoj državi naroda na prostoru regije, Jugoslaviji, jedan od najvećih praznika bio je Dan mladosti, koji je proslavljan i kao rođendan doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Na svečanoj ceremoniji na stadionu u Beogradu hiljade djece i mladih igralo je, slaveći dan Titovog rođenja i uzvikujući: „Mi smo Titovi, Tito je naš“, a Titu bi na toj ceremoniji, uz rođendanske čestitke, bila predata Štafeta mladosti, koju su mjesec i po prije 25. maja nosili mladi ljudi širom Jugoslavije. Titov rođendan je, ustvari, bio 7. maja (1892.), ali je 25. maj proglašen njegovim rođendanom nakon što je preživio Desant na Drvar, jedan od najžešćih njemačkih napada na jugoslavenske partizanske odbrambene jedinice u Drugom svjetskom ratu, koji je počeo 25. maja 1944. godine. Na Titovu inicijativu od 1957. godine taj dan se počeo proslavljati i kao Dan mladosti.

Preminuo Krešimir Ćosić, jugoslavenska i hrvatska košarkaška legenda

1995. - U Baltimoru, u SAD, preminuo Krešimir Ćosić, jugoslavenska i hrvatska košarkaška legenda. Popularni Krešo uvršten je među 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi, a bio je prvi Evropljanin uvršten u sastav All American (All Stars). Ćosić je košarkašku karijeru počeo u KK Zadar, 1965. godine, potom je igrao u Ciboni, te u Sloveniji i Italiji. Za evropsku reprezentaciju igrao je šest puta, a proglašen je najboljim igračem evropskih prvenstava 1971. i 1975. godine. Državno prvenstvo Jugoslavije osvojio je šest puta, a košarkaški kup četiri puta. S Cibonom je osvojio Kup pobjednika kupova (1982.). S reprezentacijom Jugoslavije, za koju je nastupio 303 puta, osvojio je tri evropska i dva svjetska prvenstva, a na Olimpijskim igrama zlatnu (1980. u Moskvi) i dvije srebrene medalje (1968. u Meksico Sitiju i 1976. u Montrealu). U periodu od 1969. do 1973. godine igrao je u SAD za Univerzitet „Brigham Young“. Bio je prvi neamerikanac kojeg su uzeli na draft u NBA ligi. Trenersku karijeru Ćosić je počeo 1976. godine u slovenskom klubu Olimpija iz Ljubljane, a potom je kao trener državne reprezentacije SFR Jugoslavije debitovao na Evropskom prvenstvu 1985. godine u Njemačkoj. Jugoslavenska reprezentacija pod njegovim vodstvom osvojila je srebro na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine. Godine 1992., Ćosić je imenovan ministrom savjetnikom u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Vašingtonu. Nakon što je obolio od raka limfoma, Krešimir Ćosić je preminuo u 47. godini života.

2001. - Umro Alberto Korda, kubanski fotograf, koji se proslavio širom svijeta jer je snimio jednu od najreproduciranijih fotografija, fotografiju Če Gevare (Che Guevara). Fotografija je dobila naziv „Guerrillero heroico“ ("Heroj gerile"), a snimljena je 5. marta 1960. u Havani, Kuba, na komemoraciji za žrtve eksplozije La Coubre i do kraja 1960-ih pretvorila harizmatičnog i prijepornog vođu u kulturnu ikonu. Korda je izjavio da ga je u trenutku kad je snimao sliku privukao Gevarin izraz lica, koji je iskazivao "apsolutnu nepomirljivost", kao i ljutnju i bol. Mnogo godina kasnije, Korda će reći da je fotografija pokazala Čeov čvrst i stoički karakter. U vrijeme kad je fotografija snimljena Gevara je imao 31 godinu.