Prvi put nakon 2019. godine Evropska centralna banka (ECB) odlučila je smanjiti kamatne stope kako bi ekonomiji dala neophodan poticaj i pomjerila je iz stagnacije.

Bilo očekivano

Kamate na zaduženja smanjene su za 0,25 postotnih bodova, nakon perioda borbe s dvocifrenom inflacijom u kojem su bile dostigle rekordan nivo.

- To smo i očekivali s obzirom na to da inflacija nije zaustavljena, ali je značajno smanjena. Još nije na ciljanih dva posto na nivou EU, ali približava se toj zoni. 

ECB sada mora reagirati, jer je povećanjem kamatne stope došlo do smanjenja privredne aktivnosti i na ovaj način želi se dati poticaj ekonomiji - kazao je za “Avaz” direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica, dodajući da se u drugoj polovini godine očekuju još jedna ili dvije slične odluke ECB-a.

Za razliku od Hrvatske, gdje se očekuje da ova odluka rezultira smanjenjem kamata kod jednog broja kredita vezanih za EURIBOR, značajnijeg utjecaja na tržištu BiH neće imati.

Malo drugačije

Ražanica podsjeća da je Hrvatska članica EU i pod ingerencijom je ECB-a.

- Kod nas je drugačije, mi imamo indirektan utjecaj ECB-a, a domaće banke većinu svojih poslovnih aktivnosti finansiraju iz domaćih izvora, iz depozita privrede i stanovništva koji bilježe značajan rast. 

Kamatne stope u BiH nisu imale ni približan rast kao u EU ili zemljama okruženja. Kamata na depozite rasla je značajnije od one na kredite, pa smo imali situaciju da su izvori sredstava poskupjeli više nego što su poskupjela plasirana sredstva - rekao je Ražanica.

Monetarni efekti

- Zato će odluka ECB-a dovesti do smanjenja kamata u EU i zemljama okruženja, ali takvo smanjenje ne možemo očekivati i u BiH, jer BiH nije bila direktno vezana za monetarne efekte koji su se dešavali u EU - ističe Ražanica.