U Prijedoru je danas počela Međunarodna naučna konferencija “Logori u BiH”. Prvom ovakvom događaju, koji će prerasti u tradiciju, uoči Dana bijelih traka, prisustvuje i predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana. 

Konferenciju je organiziralo Udruženje logoraša Kozarac, uz podršku Memorijalnog centra Sarajevo, a osim izlaganja naučnika, istraživača, profesora iz BiH i svijeta, planirana su i obraćanja preživjelih zatočenika logora. U Prijedoru je i grupa stranih studenata, koji su posjetili lokalitet masovne grobnice Tomašica.

Usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici BiH je trajno upisana u savjest planete, pa ima i obavezu da upozorava čovječanstvo na posljedice mržnje, rata nacionalizma i fašizma, kaže predsjednik Udruženja logoraša Kozarca Jusuf Arifagić.

Zajednička istina

- Ova konferencija možda je zakasnila, ali je prva naučna konferencija koja mora početi pisati modernu historiju države BiH. Dok god budemo imali tri historije, to će nam biti razlog za sukob. Uz svu našu razjedinjenost, moramo se početi za zajedničku istinu i za zajedničke pobjede. Posebno mi Bošnjaci imamo historijsku ulogu da nosimo procese u ovoj državi – ističe Arifagić.

U isto vrijeme, lokalna vlast organizirala je dan odbrane Prijedora, događaj kojim se historijske činjenice nastoje naknadno izmijeniti.

- Za nas koji živimo u Prijedoru danas je situacija potpuno normalna, a oni koji dođu sa strane osjete određenu nesigurnost. Tačno je da danas oni slave dan odbrane, sutra je Dan bijelih traka i tu historiju iz 1992. oni su napisali. Jučer mi je u posjeti bio novinar Roj Gatman, čovjek ide sa pratnjom, vidim da osjeća strah i nije mu jasno kako mi ovdje živimo i funkcionišemo. Svaki Bošnjak, Kozarčanin, Prijedorčanin ovdje čuva temelje i legitimitet države BiH. To bi ono što bi Sarajevo trebalo shvatiti i prepoznati i u ekonomskom smislu pružiti veću podršku. Ako smo propustili 30 godina potruditi se da bar ovih oko 60.000 Bošnjaka, koliko je ostalo u RS, na 49 posto teritorije države BiH, opstanu – kaže Arifagić.

S obzirom na broj žrtava, logora, masovnih grobnica i presuđenih ratnih zločinaca, Prijedor uz Srebrenicu mora biti područje od posebnog značaja za BiH, poručuje.

- Kroz Fondaciju “Memorijalni centar Kamičani – Prijedor” koju planiramo osnovati, vjerujem da ćemo napraviti Memorijalni centar za pet općina u dolini Sane. Centar će svjedočiti istini, a Fondacija imati stalnu konekciju sa državnim organima – dodaje Arifagić.

Borba i dalje traje

Sutra se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 prijedorskih žrtava, sa bijelom trakom kao simbolom fašizma i naredbe lokalnih vlasti iz 1992. godine po kojoj su građani nesrpske nacionalnosti svoje kuće morali označiti bijelim čaršafima, a po izlasku iz kuće oko rukava nositi bijele trake. 32 godine poslije prijedorske vlasti ne dozvoljavaju ni izgradnju spomen obilježja za 102 djece, žrtava ratnih zločina.

- Ta borba i dalje traje. Bili smo na korak dok je bila stara vlast. Mislim da je i sa naše bošnjačke strane pravljena greška, jer se dopuštalo politici da napravi upliv među roditelje koji žele da izgrade spomenik svojoj djeci. Mislim da ćemo mi nakon izbora, uz pomoć državnih organa, biti u situaciji da otvorimo proces i da će spomenik biti izgrađen. Uz moju borbu da se i Bijela kuća u Omarskoj pretvori u Spomen sobu, da i Tomašica, kao najveća masovna grobnica u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, dobije infrastrukturu i trajna obilježja. To dugujemo i Keratermu, Korićanskim stijenama … uvijek pitam šta je radila bh. politika pa da za 25 godina ni spomen ploče nije digla na tim mjestima, a da ne kažem da nije bila u stanju donijeti zakon o logorašima. Ako im nismo mogli zaštititi živote, možemo li im sad zaštititi dostojanstvo!? – ističe Arifagić.