Romi danas slave Đurđevdan (Ederlezi), jedan od svojih najznačajnijih praznika. Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg umivanja i kupanja započinje slavlje uz igru, pjesmu i bogatu trpezu.

Praznik se slavi na različite datume, u zavisnosti od kalendara koji se poštuje.

Đurđevdan u narodu predstavlja granicu između zime i ljeta. Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neuporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan (Ederlezi) jedan od najznačajnijih praznika.

Najrasprostranjeniji običaji koji se vežu za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene ljekovite biljke te kupanje u rijeci. Đurđevdansko cvijeće od kojeg se pletu vijenci bere se unaprijed, a običaj je da vijenci od đurđevka i maslačka stoje na vratima sve do praznika naredne godine.

Pripreme započinju dan prije, a značajan dio obilježavanja ovog blagdana predstavlja i Đurđevdanski uranak.

Običaj je da na taj dan najstariji član porodice ustaje u zoru, umije se napolju, uzima drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili "zdravi kao dren". Nakon toga počinje slavlje uz muziku, igru i što bogatiju trpezu.