Na današnji dan 1942. godine, rođen je Ismar Mujezinović, bosanskohercegovački slikar, književnik i scenograf, sin jednog od najboljih bh. slikara svih vremena Ismeta Mujezinovića.

Akademiju likovnih umjetnosti, Odsjek za slikarstvo, Ismar je završio u Zagrebu 1966. godine. Bio je saradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića do 1969., a sarađivao je i na filmu „Bitka na Neretvi“, kao scenograf i kostimograf, te u filmovima „19 djevojaka i mornar“ i „Deveto čudo na istoku“.

Autor plakata ZOI 84 u Sarajevu

Radio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu kao šef Katedre za slikarstvo do 1979. godine, kada je postao samostalni umjetnik. Autor je čuvenih plakata Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.

Snimao je kratke igrane filmove ("Crvenkapica se crveni", "Sjena", "Dvojnica", "Zid", "Makar i u tri boje", "Selfie"), kao i dugometražne igrane ("Enigma" "Dim/monofobija", "Ajvar"), te dugometražni dokumentaarni film "Ismet Mujezinović-atelje". Napisao je i izdao romane "Ring", "Crvenkapica se crveni", "Noć vještica", "K-15", "Nasljeđe", "Pijetao", pripovijetke "zlo.ba dobro.ba", "Zagreba.čke", "Nesnimljeni scenariji" i knjigu o svom ocu Ismetu Mujezinoviću - "Ismet Mujezinovic - Portret sa spomenicom", a također je izdao dva CD albuma sa svojom muzikom - 12 numera iz dugometražnog igranog filma "Dim/monofobija" i 12 numera za dugometražni igrani film "Ajvar".

Ismar Mujezinović bio je predsjednik Udruženja likovnih umjetnika i Udruženja primijenjenih umjetnika BiH, te predsjednik Davalaca kulture pri Republičkoj skupštini za kulturu i Skupštini za kulturu grada Sarajeva.

Nagrađen je Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva 1979. godine. Bio je u žirijima svih značajnih izložbi, republičkih nagrada i manifestacija u Sarajevu kao što su Yu likovne izložbe, teatar festival MESS, arhitektura, fotografija itd.

Osnivač je s porodicom i prvi donator fonda "Ismet Mujezinović" pri Galeriji portreta Tuzla.

Umro bh. književnik Svetozar Ćorović, autor “Stojana Mutikaše”

1814. - Rođen botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Radio je kao ljekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja i potom Velike škole (univerzitet) u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. S izvanrednim poznavanjem prirodnih nauka, proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluostrva, opisavši gotovo 80 biljnih i životinjskih vrsta do tada nepoznatih nauci. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara na planini Zelengori, poznatu kao "Pančićeva omorika". Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu. Objavio je 30-ak radova iz botanike, zoologije, geologije, mineralogije, šumarstva i arheologije.

1898. - U Tuzli osnovano prvo profesionalno pozorište u BiH. Njegov inicijator bio je Mihajlo Crnogorčević uz pomoć bračnog para Stjepana i Marice Jurković, ali i brojnih građana. Prvo pozorište imalo je 20 članova te je radilo brojne predstave u skromnim uslovima, ali vrlo uspješno.

1919. - Umro bosanskohercegovački književnik Svetozar Ćorović, koji je s našim književnicima Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo u Mostaru list "Zora", u kojem je razvio plodan pripovjedački i urednički rad. U pripovijetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposrednim stilom, koji se odlikuje živopisnošću kazivanja i lakoćom. Djela: romani "Stojan Mutikaša", "Ženidba Pere Karantana", "Majčina Sultanija", zbirke pripovijedaka "U časovima odmora", "Moji poznanici", "Brđani", drame "Zulumćar", "On", "Ajša".

1937. - Patak Dača (Daffy Duck) debitirao je u kratkom crtanom filmu Teksa Everija (Tex Avery) „Porky's Duck Hunt“ studija Warner Bros.

1942. - Umro nobelovac Žan Batist Peri (Jean Baptiste Perrin), francuski fizičar i hemičar, koji je, istražujući rendgensko i katodno zračenje, prvi dokazao da su katodne zrake roj čestica negativnog naboja (1895.). Proučavao je Braunovo (Brown) gibanje i tim pokusima potvrdio atomsku građu tvari. Proučavanjem taloženja koloidnih čestica u otopinama potvrdio je Ajnštajnovu (Einstein) teorijsku jednadžbu, koja se odnosi na tu pojavu, te procijenio obim atoma i molekula kao i njihov broj u zadanom volumenu, to jest odredio je vrijednost Avogadrovog broja. Napisao je nekoliko udžbenika i popularnih djela iz fizike. Za rad na dokazivanju diskontinuirane strukture tvari i za otkriće sedimentacijske ravnoteže dobio je, 1926. godine, Nobelovu nagradu za fiziku. 

Rođen akademski slikar Mirsad Džombić

1959. - Faruk Jažić, bosanskohercegovački muzičar, producent, pisac, kompozitor i interpretator, rođen je na današnji dan. Cijeli životni vijek posvetio je muzici. Tokom bogate karijere bio je dugogodišnji član narodnog orkestra Radio-Televizije Sarajevo, muzički producent Sarajevske filharmonije, autor niza patriotskih i pop-rok pjesama, aranžer bh. tradicionalne muzike, član Džez kluba, a osnivač je i urednik producentske kuće „Bosnaton“. Preminuo je 12. januara 2011. godine.

1960. – U Lukavcu je rođen Mirsad Džombić, bosanskohercegovački i njemački akademski slikar. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine od 1984. godine. Radio je i kao ilustrator knjiga, ilustrovavši više od 180 knjiga iz različitih oblasti. Uporedo s tim, radio je u kulturno-obrazovnom programu RTV Sarajevo, gdje je uređivao i vodio emisiju "Kroz sfumato saznanja vječitih Stvaralaca". Također, bio je i tehnički urednik mnogih listova kao što su: "Behar, Journalist", "Walter", "Lastavica" i drugi. Od 1995. godine živi i radi u Bremenu, gdje je u jesen iste godine otvorio slikarski studio, a u ljeto 1996. jedan u Asendorfu (Niemannsbruch). Izlagao je svoje slike u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Bremenu, Donjoj Saksoniji i Baden-Württembergu. Kao fotograf i filmski umjetnik osvojio je dvije promotivne nagrade u Njemačkoj.

1982. - Umro Mensur Memo Dervišević, bosanskohercegovački slikar. Najznačajniji dio svog stvaralačkog opusa ostvario je u Tuzli. Učestvovao je u estetskom oblikovanju interijera tuzlanskog hotela "Bristol", kina "Mladost" i "Ekspres restorana", gdje je radio na mozaicima i zidnim slikama: "Donju Tuzlu opasala guja", "Kamena s ramena" i "Teferič". Niz njegovih djela ostao je u vlasništvu tadašnjih jugoslavenskih ambasada u zemljama Afrike, Bliskog istoka i drugdje. U svom stvaralaštvu bio je na tragu bh. tradicije, nekad, poput Maka Dizdara u poeziji, spajajući bosansko srednjovjekovlje sa savremenošću, a često na tragu bosanske sevdalinke i lirsko-baladne tradicije, vizuelno, kao, naprimjer, na slici "Svadili se orli i sokoli".

2014. - Preminuo veliki kolumbijski i južnoamerički pisac Gabrijel Garsija Markes (Gabriel Garcia Marquez), autor čuvenog romana "Sto godina samoće" koji je prodat u više od 30 miliona primjeraka. U njemu je opisan život izolovanog južnoameričkog sela gdje su neobični događaji predstavljeni kao sasvim obični. Markes se smatra najpoznatijim piscem magičnog realizma, žanra u kome se prepliću mitovi i magija s realnošću svakodnevne egzistencije. Najviše je doprinio tome da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svjetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. vijeka. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1982. godine. Ostala djela: "Pukovniku nema ko da piše", "Ljubav u doba kolere", "Jesen patrijarha”…

2016. - Umrla američka glumica Doris Roberts, najpoznatija po ulozi Meri Baron (Marie Barone) u TV seriji “Everybody Loves Raymond” za koju je dobila tri nagrade Emi. Njena televizijska karijera započela je 1952. godine nastupom u TV-seriji “Studio One”. Tih godina je također počela nastupati na Brodveju. Njen najpoznatiji film je “The Honeymoon Killers” iz 1970. Osim glumom, Roberts se bavila i kulinarstvom, te je objavila knjigu “Are You Hungry, Dear? Life, Laughs, and Lasagna”. Bila je aktivna i u borbi za prava životinja.