Ekonomija Evropske unije oporavlja se brže od očekivanog, što vraća optimizam i domaćim privrednicima da je pad izvoza prošlost i da je pred nama godina oporavka.
Prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u eurozoni u decembru 2023., suprotno svim procjenama, zabilježila je rast od 2,6 posto, što je najveći rast od avgusta 2022. godine.
Bliža tržišta
- Naš izvoz je prošle godine pao za milijardu KM, ali u poređenju sa 2019. mi smo porasli za 6 milijardi. Zato je ovo bio jedan blagi pad koji se desio kao refleksija problema unutar EU - kaže Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.
Osim statističkih podataka iz decembra, važnim smatra i to što se EU odmiče od tržišta Kine, Indije i drugih, koja postaju predaleka i preskupa, pa se okreće bližim destinacijama.
- BiH tu vidi svoju priliku. Inflacija nam je pala sa 14 na 6,1 posto, naš industrijski razvoj je u koeficijentu – 3,8, ali već ove godine očekujemo + 2. BiH još ima najniže cijene energenata, najnižu stopu poreza, jako veliku blizinu EU i nisku cijenu transporta. Možemo biti vrlo konkurentni - ističe Vuković.
Otvaranje pregovora s EU, aktiviranje Plana rasta i otvorenog tržišta zapadnog Balkana bio bi dodatni podstrek razvoju.
Regija CEFTA-e
- Evropa ne promatra samo BiH kao zemlju sa 3 miliona stanovnika već kompletnu regiju CEFTA-e, gdje ste povezani bez ikakvih carinskih barijera uz Sporazum o slobodnoj trgovini. To je za njih tržište od 20 miliona stanovnika, a, naravno, i ogromna koncentracija radne snage. Zato se kroz Plan rasta nudi šest milijardi eura. BiH tu ima vrlo veliku prednost, jer smo prva zemlja tik do članice EU i na granici smo sa Šengenom - poručuje Vuković.
U dogovorima o infrastrukturnim projektima koji bi bili finansirani sredstvima EU VTKBiH će nastojati da se čuje i glas privrednika, jer Vuković ističe da niko od njih ne prepoznaje šanse, ali i prepreke koje imamo.
U slučaju otvaranja pregovora s EU i aktiviranja Plana rasta i evropskih fondova, rezultati bi mogli biti i bolji od očekivanih.
