Oni koji se deklariraju da su nosioci evropskih vrijednosti u praksi rade protiv evropskih vrijednosti, kazao je za "Avaz“ pravni ekspert Kasim Trnka komentirajući zahtjeve HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora da u finišu utrke za ispunjavanje uvjeta za početak pregovora o članstvu BiH u EU izdejstvuju brze izmjene Izbornog zakona BiH.

Demokratski standard

Podsjetimo, HNS traži uvođenje dodatnog kriterija pri izboru člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda na način da je, osim ukupnog broja glasova, neophodna i njegova pobjeda u najmanje tri od pet kantona s hrvatskom većinom. Izbor članova Predsjedništva BiH iz bošnjačkog i srpskog naroda bi ostao isti kao i do sada.

- Jedna od osnovnih vrijednosti izbornog sistema je jednako pravo glasa. Prema ovom prijedlogu HDZ-a, ispalo bi da bi Hrvati u kantonima s hrvatskom većinom imali dvostruko pravo glasa – jedno kod općeg biranja, a drugo kroz taj naknadni, dodatni kriterij. To je nešto što je važilo u doba feudalizma, kad je vladao tzv. pluralni votum ili višestruki glas (nejednako biračko pravo, op. a.). Dakle, oni propagiraju nešto što je potpuno suprotno savremenim demokratskim standardima izbornog sistema - kaže Trnka.

Na ovaj način HNS nastoji postići nešto što je matematički neizvedivo, dodaje, da manjinska grupa pobijedi na izborima.

Većinski princip

- Na izborima se primjenjuje većinski princip. Pri tome je vrlo važno naglasiti, to je tokom posjete BiH rekao i pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms Obrajan (James O'Brian), a potvrđujem i ja kao svjedok dogovora u Dejtonu, da je posebno istaknuto da po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat u Predsjedništvu BiH nisu predstavnici naroda, već građana, budući da ih građani neposredno biraju. Hrvatska delegacija, s Tuđmanom na čelu, prihvatila je to rješenje - ističe Trnka.

Postoji li dogovor

Upitno je, ističe Trnka, da li o ovakvom prijedlogu postoji dogovor unutar vladajuće petorke, što će se brzo pokazati.

- Iako Evropa to ne postavlja kao prioritet i uvjet za otvaranje pregovora, HDZ, vještački, stalno ubacuje Izborni zakon na dnevni red. To nije uvjet i treba da se rješava kasnije, ali na način da se prvo provode presude Evropskog suda za ljudska prava kroz izmjene Ustava, a kroz to, ako se to uopće postavlja kao problem, u ovom dijelu riješiti i pitanje izmjena Izbornog zakona - kaže Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.