Ovjerom prvog ugovora domaće kompanije u Uredu za nadzor i akreditiranje ovjeritelja Ministarstva komunikacija i prometa BiH zvanično je počela primjena elektronskog potpisa u BiH.
Mogućnost podnošenja zahtjeva za prelazak na brži, lakši i jeftiniji način svakodnevnog poslovanja i početak primjene elektronskog umjesto tradicionalnog, svojeručnog potpisa otvorena je za sve poslovne i druge subjekte.
Ekonomski razvoj
- Elektronski potpis pravno predstavlja zamjenu za tradicionalni, svojeručni potpis na elektronskim dokumentima, čime se omogućava i siguran potpis za elektronske dokumente i čime se smanjuje potreba za papirnim dokumentima.
Elektronska identifikacija osnov je za proces digitalizacije koji građanima i privredi treba uštedjeti i vrijeme i novac, a uposlenicima u javnoj upravi olakšati i rad i nadzor nad automatiziranim procesima. Ujedno, to je i prilika da se stavi još jedna zaštita od korupcije, što je jedna od prepreka ekonomskom razvoju zemlje - pojašnjava Edin Forto, državni ministar komunikacija i prometa.
Naglašava da BiH mora uhvatiti korak s regionom i EU u sferi uspostave modernog informacionog društva zasnovanog na intenzivnom korištenju modernih tehnologija u svakodnevnom životu.
Izdavanje uvjerenja
- Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je, naprimjer, zahvaljujući elektronskom potpisu, osigurala bržu i efikasniju komunikaciju i podnošenje tranzitnih deklaracija i poreznih prijava, čime je, osim uštede u vremenu, omogućen i prelazak na bespapirno poslovanje. UIO uskoro planira da se elektronski potpis koristi i za podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih prijava, kao i za podnošenje zahtjeva za izdavanje uvjerenja o izmirenim obavezama te ostalih uvjerenja koja izdaje UIO - ističe Forto.
Šta je elektronski potpis
U skladu sa Zakonom o elektronskom potpisu BiH, ugovori potpisani kvalificiranim elektronskim potpisom imaju snagu vlastoručnog potpisa.
Elektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika. Osnovne funkcije elektronskog potpisa su potvrda autentičnosti potpisnika dokumenta, osiguranje integriteta podataka i zaštita od promjene sadržaja e-dokumenata.
Iz ministarstava su pozvali sve državne, entitetske, kantonalne i općinske institucije da se odreknu prikupljanja nepotrebnih papira i osiguraju uvjete za razvoj elektronskih servisa, od kojih će i građani, i privreda, i javna uprava imati koristi.
