Cijene hrane u januaru ove godine uglavnom su na nivou onih iz istog perioda 2023. godine. Iako inflacija usporava, prema zvaničnoj statistici iznosi 1,7 posto, akumulirana poskupljenja, a dijelom i želje za profitom ne dopuštaju da građani osjete olakšanje nakon dugog perioda borbe sa poskupljenjima.
Tako se cijene riže, hljeba, brašna, ribe, putera, margarina ne razlikuju mnogo od prošlogodišnjih. Mlijeko, jaja, meso i šećer su neznatno jeftiniji u odnosu na januar 2023., poljoprivredni proizvodi su čak i skuplji nego prije godinu dana, dok su značajniji pad doživjele samo cijene ulja, sa prošlogodišnjih oko 4 na trenutnih 2,55 KM po litru.
Jasna suština
- Suština je jasna - pad stope inflacije ni u kom slučaju nije isto što i pad cijena i nažalost akumulirani rast iz prethodnih mjeseci, koji je sada ugrađen u cijene, sasvim sigurno se neće “istopiti”, a cijene se neće vratiti na staro – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
Dodaje da cijene određenih proizvoda osciliraju, ali da bi značajniji pad cijena većine proizvoda iz potrošačke korpe mogli očekivati tek nakon dužeg perioda intenzivne deflacije, koju nije realno očekivati.
- Ono što je specifično za BiH je ogromna razlika između nivoa cijena i realnog rasta troškova u prethodnom periodu.
Sadašnji nivo cijena ne odražava samo akumulirane efekte rasta troškova proizvodnje već i potpuno neopravdane pohlepe i ekstra profita nastalih zloupotrebom položaja na tržištu, manjkom konkurencije i potpunom pasivnošću nadležnih vlasti. Zbog toga, pogotovo u BiH, itekako ima prostora za pad cijena većine proizvoda i usluga i to u puno većoj mjeri nego se to već desilo ili dešava u pojedinim kategorijama – ističe Gavran.
Utičemo na cijene
Na pitanje možemo li se nadati nižim cijenama hrane bez značajnijih ulaganja u domaću proizvodnju, Gavran odgovara da je takva mogućnost, kako vrijeme prolazi, sve manja.
- Ipak, još uvijek nije kasno da, kombinacijom podrške domaćoj proizvodnji i povećanjem učešća domaćih proizvoda sa povoljnijim cijenama na tržištu, ali i sankcijama za one koji kontinuirano “pljačkaju” potrošače - bilo direktnim sankcijama i ograničenjima cijena, bilo dodatnim oporezivanjem ekstra profita, utičemo na cijene i omogućimo njihov pad.
Uz poboljšanje sigurnosti snabdijevanja i stabilnosti takvih nižih cijena u narednom periodu. Naravno, povećanje primanja građana imalo bi sličan efekat, ali nemaju svi građani redovna primanja, pogotovo ne dovoljna za njihove potrebe – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran za "Avaz".
