Iako ih gledamo već godinama, prizori s Drinskog jezera u Višegradu i lančanice Hidroelektrane Višegrad svaki put šokiraju.
Velika stabla
Trenutno na površini vode, kažu u višegradskom Eko-centru, pluta od 5.000 do 6.000 kubika različitih vrsta smeća.
- Prije sat radnici su izvadili i dva velika stabla čiji je prečnik oko metar i po, tako da i drveće predstavlja veliki problem - kaže Dejan Furtula, predsjednik Eko-centra.
Dijelovi namještaja, bijela tehnika, gume, plastika, odjeća, obuća, pa i leševi životinja, u periodu rasta vodostaja rijeka do Višegrada plutaju Drinom iz pravca Crne Gore, Foče i Goražda, ali i Limom iz općina susjedne Srbije.
Problem traje već dvadesetak godina, njegovo rješavanje najavljivali su predstavnici entitetskih i državnih institucija, organizirani su i sastanci na nivou BiH, Srbije i Crne Gore, dogovarani koraci, ali je otpad uvijek ostajao briga samo radnika HE Višegrad, koji ga vade iz jezera kako ne bi oštetio postrojenja.
Akcije čišćenja
Furtula zamjera na nedostatku transparentnosti jer građani Višegrada ne znaju da li državne institucije BiH, Srbije i Crne Gore uopće nešto rade u vezi s ovim pitanjem, plaćaju li se akcije čišćenja jezera i koliko one koštaju.
- Mi ćemo ove godine raditi i dodatni monitoring, jer smo dio međunarodnog, evropskog projekta za uklanjanje plastičnog otpada. Tokom cijele godine ćemo pratiti i locirati najveća žarišta plutajućeg otpada. Rješenje je uklanjanje deponija smeća i otvaranje regionalne deponije i reciklažnog centra za gradove Gornjeg Podrinja - ističe Furtula.
Bez dogovora
- Ovakvih inicijativa bilo je i ranije, ali se općine nisu mogle dogovoriti na teritoriju kojeg entiteta da bude smještena regionalna deponija, a neke zbog udaljenosti nisu mogle prihvatiti troškove transporta otpada - kaže Furtula.